Kategorija: Svijet

Rusija je pokrenula veliki napad na ukrajinske energetske objekte, izjavio je ukrajinski ministar energetike German Galuščenko.

Ukrajinski energetski sistem je ove godine već pretrpio 11 ruskih napada, u kojima je nanesena velika šteta i izazvani dugotrajni nestanci struje širom zemlje.

Rezultat jutrošnjeg napada su dodatna ograničenja u isporuci električne energije za potrošače, navodi nacionalna elektrodistribucija “Ukrenergo”.

Cijela Ukrajina je pod uzbunom od vazdušnih napada.

Lokalne vlasti su obavijestile o višestrukim eksplozijama u Odesi, na jugu zemlje, a regionalne vlasti Kijeva saopštile su da aktivirani sistemi protivvazdušne odbrane.

Ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je partnere da hitno isporuče više sistema protivvazdušne odbrane.

“Rusija ima za cilj da nam oduzme energiju. Umjesto toga, moramo je lišiti sredstava terora. Ponavljam poziv za hitnu isporuku 20 sistema protivvazdušne odbrane ‘NASAMS’, ‘HAVK’ ili ‘IRIS-T'”, napisao je Sibiha na mreži “X”.

Delegaciju Srbije koju predvodi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, a u čijem sastavu se nalazi i  načelnik operative Bezbednosno-informativne agencije Marko Parezanović, danas je započela svoju zvaničnu posetu Narodnoj Republici Kini. U okviru posete, danas je u Velikoj dvorani naroda u Pekingu održan prvi od nekoliko planiranih sastanaka, tokom kojeg su razmatrana ključna pitanja u oblasti bezbednosti.

Delegaciju Srbije koju predvodi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, a u čijem sastavu se nalazi i  načelnik operative Bezbednosno-informativne agencije Marko Parezanović, danas je započela svoju zvaničnu posetu Narodnoj Republici Kini. U okviru posete, danas je u Velikoj dvorani naroda u Pekingu održan prvi od nekoliko planiranih sastanaka, tokom kojeg su razmatrana ključna pitanja u oblasti bezbednosti.

Izraelske snage su za nekoliko dana izvršile više od 360 borbenih naleta avijacije uslijed čega je uništena glavnina ostataka sirijske vojske, što se procijenjuje na 80 posto ukupnog sastava i snage.

Izraelska vojska dan nakon što su snage pobunjenika osvojile Damask, započela je operaciju uništenja strateških snaga ostataka sirijske vojske. Ova operacija nazvana “Bashan strijela” imala je za cilj uništenje pomorskih snaga ali i velikih skladišta oružja sirijske vojske.

Prema procjeni izraelskih snaga procijenjena efektivnost uništenja sirijske vojske je oko 80 posto ukupnog personala, opreme i tehnike.

Prema izraelskoj vojsci, u proteklih nekoliko dana izvršeni su udari na više od 320 ciljeva u Siriji sa 350 borbenih aviona koji su izveli 360 naleta protiv “strateških vojnih sposobnosti”. Tvrdi se da to ima za cilj “spriječiti pristup strateškom oružju neprijateljskim stranama”.
Načelnik generalštaba Herzi Halevi odobrio je operativne planove prošle subote tokom svoje posjete okupiranoj sirijskoj Golanskoj visoravni. Iste noći, izraelske zračne snage su počele s napadima na različite dijelove Sirije, od Damaska ​​do Tartusa.

Uništeni ciljevi uključivali su desetine borbenih aviona i helikoptera, pored radarskih sistema, baterija protivvazdušnih raketa, brodova, raketnih sistema zemlja-zemlja, raketa, pomorskih projektila i postrojenja za proizvodnju oružja.

Samo izuzetne okolnosti mogu ovih dana pomjeriti fokus francuskog predsjednika Emmanuela Makrona s domaćih pitanja.

Zemlja proživljava najdublju političku krizu otkad je uspostavljena Peta republika. Još uvijek nije jasno ko će biti novi francuski premijer i kako će biti izglasan proračun do kraja godine budući da nijedna stranka nema većinu u Narodnoj skupštini.

Međutim, postoji jedna stvar zbog koje je Makron spreman nakratko pomjeriti fokus s domaćih pitanja.

Donald Tramp, koji je više puta najavio da će donijeti mir u Ukrajinu “u roku od 24 sata”, preuzima dužnost američkog predsjednika 20. januara.

U subotu, neposredno prije ceremonije otvorenja obnovljene katedrale Notr Dam, Makron je gotovo sat vremena nasamo razgovarao s Trampom u Elizejskoj palati, nakon čega im se na pola sata pridružio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

“Evropa ima ozbiljne interese”
“Koliko sam shvatio, Emanuel Makron je prenio Donaldu Trsmpu da Evropa ne samo da ne može biti izostavljena iz američko-ruskih pregovora, jer ovdje ima svoje ozbiljne bezbjednosne interese, nego je i spremna financijski se uključiti u ovaj proces te prije svega snositi rizik vezan uz odbranu ukrajinskog suvereniteta”, kazao je Kamile Grand, bivši zamjenik glavnog sekretara NATO-a.

Poljske novine Rzeczpospolita pišu da bi zbog vojnog potencijala i geografskog položaja učestvovanje Poljske u mirovnoj misiji moglo biti ključno.

Francuska ponuda je mirovna misija koja bi garantovala da Kremlj u budućnosti neće kršiti eventualni prekid vatre i utvrđenu crtu razgraničenja. Makron je već u februaru prvi iznio ideju o slanju NATO-ovih snaga u Ukrajinu. No, tada nije precizirao pod kojim će se uslovima to dogoditi.

Ideju je ponovno spomenuo tokom susreta s britanskim premijerom Keirom Starmerom u Parizu 11. novembra.

Elie Tenenbaum, istraživač iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI) koji radi na pripremi Makronovog projekta, objašnjava da bi u misiji moglo učestvovati pet brigada (oko 40.000 vojnika).

Poljska bi mogla preuzeti zapovjedništvo nad jednom od brigada.

Dva izvora za Politico potvrdila plan
Makron će danas u Varšavi razgovarati s poljskim premijerom Donaldom Tuskom o raspoređivanju poslijeratnih mirovnih snaga u Ukrajini, potvrdili su za Politico evropski diplomat i francuski zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

“Istina je”, kazao je evropski diplomata kad je upitan o izvještaju u kojem se tvrdi da dvije zemlje razgovaraju o potencijalnim mirovnim snagama sastavljenim od 40.000 vojnika iz stranih zemalja. Diplomata nije pojasnio iz kojih bi zemalja vojnici mogli biti.

Međutim, visoki poljski zvaničnik, koji je takođe želio ostati anoniman, poručio je da su iznenađeni Makronovim prijedlogom.

“Ovo nije formula koja bi nam omogućila da donesemo takvu odluku”, izjavio je zvaničnik i dodao da bi o mirovnim misijama trebali odlučiti Ujedinjeni narodi ili Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju, a ne bilateralni razgovori s francuskim predsjednikom.

“Slanje poljskih vojnika u Ukrajinu imalo bi smisla samo u formatu NATO-a”, dodao je.

“Postoje tri načina za pružanje bezbjednosnih garancija Ukrajini. Prvi je onaj ‘njemački’: primiti državu u NATO bez konačnog utvrđivanja granica, kao što je bio slučaj sa Saveznom Republikom Njemačkom 1955. No, Amerika to ne želi, a ne želi ni Njemačka”, upozorio je Grand.

“Drugi je ‘izraelski’ model: masovna opskrba Ukrajine oružjem i nakon sklapanja mira. Ovaj model je neizvjestan s obzirom na proračunske poteškoće u SAD-u i Europi. Treći je ‘korejski’ model: međunarodna mirovna misija koja više od 70 godina čuva crtu razgraničenja između Južne i Sjeverne Koreje”, dodao je.

Tokom sastanka u ponedjeljak u Kijevu s čelnikom CDU/CSU-a Fridrihom Merzom, koji će vjerojatno postati kancelar Njemačke, Zelenski je prvi put rekao da bi, dok čekaju garancije NATO-a, takva posrednička misija mogla osigurati bezbjednost njegove zemlje.

“Važno je i simbolično učestvovanje Amerike”
“Zbog svog brzorastućeg vojnog potencijala i geografskog položaja Poljska postaje bitan element takvog plana. Otuda i Makronova posjeat Varšavi”, uvjeren je Grand.

Prema njemu, što više zemalja učestvuje u takvoj posredničkoj misiji, veća je šansa da se Rusija neće odlučiti na novi napad na Ukrajinu.

Napominje da bi čak i simbolično učestvovanje Amerike u ovoj inicijativi bilo vrlo važno. Smatra da će se i Njemačka pridružiti inicijativi nakon što se u febrauru održe parlamentarni izbori. Čini se da je Nizozemska takođe zainteresirana za projekt.

Ipak, pitanje je koliko Makron, koji nema većinu ni u parlamentu ni u vladi, može biti vjerodostojan partner u takvom projektu. Prema Ustavu Pete republike, predsjednik, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, odlučuje o njihovoj upotrebi. Takođe odlučuje o pravcima vanjske politike i predstavlja Francusku na samitima EU i NATO-a.

Ali, parlament odlučuje o proračunu, a bez usvajanja proračuna Francuska ne bi mogla financirati svoje učestvovanje u misiji, prenosi Index.hr.

Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da je Ukrajina napala vojni aerodrom u južnom ruskom gradu Taganrogu sa šest raketa ATACMS koje je isporučio SAD i obećalo odmazdu.

U saopštenju je navedeno da je svih šest projektila oboreno ili presretnuto, ali da su ruševine raketa koje su padale izazvale povrede među nekim osobljem.

“Ovaj napad zapadnim oružjem dugog dometa neće ostati bez odgovora i biće preduzete odgovarajuće mjere”, navodi Moskva, prenosi RTS.

Rusija treba da postane svjetski lider po obimu primjene vještačke inteligencije u svim sferama života, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Rusija mora da postane svjetski lider ne samo u stvaranju, već i po obimu primjene i prodora vještačke inteligencije u sve sfere našeg života bez izuzetka”, poručio je ruski lider na plenarnoj sjednici međunarodne konferencije AI Journei 2024 “Putovanje u svijet vještačke inteligencije” u sjedištu Sberbanke u Moskvi.

Kako je istakao, ograničenja koja su nametnuta ruskoj ekonomiji podstiču domaće kompanije da pronalaze nova rješenja i “one to i rade”.

Ruski lider je najavio da će rad zemalja BRIKS-a u oblasti razvoja vještačke inteligencije biti pokrenut danas u okviru međunarodne konferencije o vještačkoj inteligenciji.

“Uvjeren sam da će ozbiljan podsticaj takvoj saradnji dati međunarodna organizacija nacionalnih udruženja i razvojnih institucija u oblasti vještačke inteligencije u okviru zemalja BRIKS- a i drugih zainteresovanih država”, rekao je Putin, prenosi Tanjug.

On je istakao da su tehnologije vještačke inteligencije dizajnirane da obezbijede jačanje odbrambenih sposobnosti Rusije, razvoj u oblasti javne uprave i rast inovacija, prenosi RIA Novosti.

“Tehnologije vještačke inteligencije imaju za cilj da postanu najvažniji resurs za postizanje nacionalnih razvojnih ciljeva, obezbjeđujući jačanje odbrambenih sposobnosti zemlje, kvalitativni razvoj privrede i društvenog sektora, javne uprave i rast inovacija”, rekao je ruski predsjednik.

On je poručio da će Rusija nastaviti da radi u oblasti vještačke inteligencije sa onim zemljama koje to žele.

“Da bismo odredili budućnost, sudbinu Rusije, moramo sami da kreiramo takve tehnologije… naravno, u saradnji sa onima koji žele da rade sa nama”, rekao je Putin.

Kako je naveo, algoritmi za modele generativne vještačke inteligencije moraju biti nepristrasni i razvijeni uzimajući u obzir kulturne i nacionalne karakteristike svake civilizacije, sa njenom istorijom, identitetom i tradicijom, “kojoj mi u Rusiji pristupamo sa dubokim poštovanjem”.

Putin je istakao da će Rusija pružiti pomoć drugim zemljama u oblasti vještačke inteligencije i dodao da se nada da će iskoristiti i dostignuća partnerskih zemalja.

Olaf Šolc, njemački savezni kancelar, podnio je danas zahtjev za iskazivanje povjerenja njegovoj vladi njemačkom Bundestagu.

Njegov cilj je da glasanje izgubi, čime bi mu bilo uskraćeno povjerenje, i stvorene mogućnosti za sazivanje novih izbora.

Naime, njemački ustavni sistem zabranjuje rušenje vlade, a do formiranja nove vlade može doći samo ako opozicija ima većinu za novog kancelara, ili ako sam kancelar podnese zahtjev da mu se uskrati povjerenje. Obzirom da je Fridrih Merc, lider opozicije, odbio da mu podršku za formiranje vlade pruži AFD, stranka ekstremne desnice, nije postojala druga mogućnost da se riješi kriza u Njemačkoj, osim da Šolc formalno podnese prijedlog parlamentu o njegovom povjerenju.

Do krize je došlo kada je prije mjesec dana vladu napustio njemački FDP, čime je Šolc izgubio većinu što je Njemačku dovelo u krizu. Merc je izjavio da će podržati zakonske projekte vlade samo ako Šolc prethodno podnese zahtjev za iskazivanje povjerenja, što je danas i učinio.

Prema preliminarnom dogovoru, nakon što Šolc izgubi povjerenje u ponedjeljak, kada je zakazano glasanje, očekuje se da privremeni izbori biti održani 23. februara naredne godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom o ukrajinskim pitanjima, saopštio je Kremlj.

– Na inicijativu mađarske strane, obavljen je telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskog premijera Viktora Orbana – navodi se u saopštenju.

Viktor Orban je izrazio želju da pomogne u traganju za načinima političkog i diplomatskog rešavanja krize, između ostalog uzimajući u obzir njegove kontakte sa nizom zapadnih lidera.

Sa svoje strane, Vladimir Putin je iznio principijelnu ocjenu trenutnog razvoja situacije oko Ukrajine i destruktivnu politiku kijevskog režima, koji isključuje mogućnost mirnog rješavanja sukoba – navodi Kremlj.

Između ostalog, Putin i Orban su razgovarali i o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji, između ostalog o realizaciji obostrano korisnih energetskih projekata.

Lideri dvije države razgovarali su telefonom o napetoj situaciji na Bliskom istoku u kontekstu posljednjih događaja u Siriji.