Kategorija: Svijet

Nakon udara SAD-a i Izraela na ciljeve u Iranu, stručnjaci za sajber bezbjednost upozoravaju na povećan rizik od iranske digitalne odmazde usmjerene na američke i izraelske vojne, komercijalne i civilne sisteme.

Prema procjenama analitičara, već u ranim satima subote zabilježen je niz sajber operacija koje su se odvijale paralelno sa vojnim napadima. Među njima su bili upadi na više internet stranica sa vijestima, na kojima su objavljene propagandne poruke, kao i hakovanje popularne aplikacije BadeSaba, religijskog kalendara sa više od pet miliona preuzimanja, piše Reuters.

Korisnicima aplikacije prikazivane su poruke poput „Vrijeme je za obračun“, uz pozive pripadnicima oružanih snaga da polože oružje i pridruže se civilima. Reuters nije uspio da stupi u kontakt sa izvršnim direktorom kompanije koja stoji iza aplikacije, a američka Komanda za sajber operacije (U.S. Cyber Command) nije odmah odgovorila na upit za komentar.

Istovremeno je zabilježen nagli pad internet povezanosti u Iranu.

Moguće šire operacije

Sigurnosni istraživač Hamid Kašfi iz kompanije DarkCell smatra da je napad na aplikaciju BadeSaba bio strateški potez jer je često koriste religiozni i provladini korisnici. Pojedini mediji izvijestili su i o sajber napadima usmjerenim na iranske državne servise i vojne ciljeve s ciljem otežavanja koordinisanog odgovora Teherana, ali Reuters te tvrdnje nije mogao nezavisno potvrditi.

Analitičari upozoravaju da bi aktuelne aktivnosti mogle biti tek uvod u šire operacije. Rafe Pilling, direktor obavještajnih analiza prijetnji u kompaniji Sophos, navodi da bi proiranske grupe i haktivisti mogli pokrenuti napade na ciljeve povezane sa SAD-om i Izraelom, uključujući vojne sisteme, kompanije i civilnu infrastrukturu.

Takvi napadi mogli bi uključivati ponovno objavljivanje ranije ukradenih podataka predstavljenih kao novi bezbjednosni incident, pokušaje kompromitovanja industrijskih sistema dostupnih putem interneta, ali i direktne ofanzivne sajber operacije.

Pojačana aktivnost hakerskih grupa

Cynthia Kaiser, bivša visoka zvaničnica FBI-a za sajber bezbjednost, a danas zaposlena u kompaniji Halcyon, navodi da je već primijećen pojačan onlajn angažman poznatih proiranskih digitalnih aktera. Riječ je o grupama koje su u prošlosti sprovodile tzv. „hack-and-leak“ operacije, kao i ransomware i DDoS napade kojima se preopterećuju internet usluge kako bi postale nedostupne.

Prema Adamu Meyersu iz kompanije CrowdStrike, već su uočene aktivnosti koje odgovaraju obrascima djelovanja hakerskih grupa povezanih sa Iranom, uključujući izviđanje meta i pokretanje DDoS napada. Analiza kompanije Anomali, podijeljena sa Reutersom, navodi i da su pojedine iranske grupe sa državnom podrškom već sprovodile tzv. „wiper“ napade – operacije čiji je cilj brisanje podataka – protiv izraelskih ciljeva uoči vojnih udara.

Iran i ranija sajber reakcija

Uprkos reputaciji ozbiljne sajber prijetnje, Iran je u prošlosti često reagovao suzdržano. Nakon američkih udara na iranske nuklearne ciljeve u junu prošle godine nije zabilježen veći talas disruptivnih sajber napada, osim kratkotrajnog prekida digitalnih usluga u Tirani, prema tadašnjim medijskim izvještajima, prenosi tportal.

Ministarstvo odbrane Kuvajta saopštilo je danas, 2. marta da se “nekoliko” američkih ratnih aviona srušilo u toj zemlji i da članovi svih posada preživjeli.

Ministarstvo odbrane Kuvajta (MoD) saopštilo je da su vlasti odmah pokrenule operacije potrage i spašavanja, da su posade evakuisane sa mjesta nesreće i prebačene u bolnicu na medicinske preglede i neophodno liječenje, kao i da je njihovo stanje ocijenjeno kao stabilno, prenosi agencija WAM.

Navodi se i da su u toku istrage kako bi se utvrdio uzrok nesreće.

Ranije danas, portal “Clash report” objavio je snimak pada američkog vojnog aviona F-15 u Kuvajtu.

Na snimku koji je portal objavio na društvenoj mreži Iks vidi se kako avion, u plamenu, pada vrteći se u krug.

Kako se navodi, pilot aviona se katapultirao i preživio.

Portal dodaje da je lokalno stanovništvo stavilo pilota u gepek automobila i odvezlo ga na bezbjedno, prenosi Tanjug.

BREAKING: A U.S. fighter jet has crashed in Kuwait. pic.twitter.com/W6Mgim47iO

— Clash Report (@clashreport) March 2, 2026

Snažne eksplozije i sirene za vazdušnu opasnost jutros, 2. marta, odjekuju širom Bliskog istoka, nakon što je Iran pokrenuo opsežan napad projektilima i dronovima na više gradova u Zalivu, uključujući Dohu, Kuvajt, Dubai i Abu Dabi.

Protivvazdušna odbrana je aktivirana u više zemalja, a prema dostupnim informacijama, u Bahreinu je poginula jedna osoba. Istovremeno, Izrael i Hezbolah razmjenjuju žestoke udare, dok Liban prijavljuje najmanje 31 poginulu osobu u izraelskim vazdušnim napadima. Situacija se iz sata u sat dodatno komplikuje, a međunarodna zajednica poziva na hitnu deeskalaciju.

Novi iranski napadi: Eksplozije u Dohi, Kuvajtu, Dubaiju i Abu Dabiju

Iran je jutros ispalio novi talas raketa prema Izraelu, ali su se eksplozije gotovo istovremeno čule i u više gradova Zaliva.

Prema navodima CNN-a, u Dubaiju su se čule dvije snažne eksplozije jedna za drugom, dok su avioni nadlijetali grad. U Abu Dabiju je, prema izvještajima, odjeknula stravična eksplozija. Eksplozije su prijavljene i u Dohi, glavnom gradu Katara.

Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se i u Kuvajtu, gdje su vlasti potvrdile da je protivvazdušna odbrana presrela većinu dronova koji su se približili glavnom gradu. Prema izvještajima, alarmi su se oglasili najmanje tri puta u posljednjih nekoliko sati.

U Bahreinu su se takođe oglasile sirene, a Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je stanovnike da „ostanu mirni i upute se na najbliže bezbjedno mjesto“. Prema dostupnim informacijama, u toj zemlji je poginula jedna osoba.

Dim kod američke ambasade u Kuvajtu, upozorenje Vašingtona

Iz područja američke ambasade u Kuvajtu diže se dim, a na terenu su vatrogasne ekipe i vozila hitne pomoći, javili su AFP i Reuters.

Ambasada SAD u Kuvajtu izdala je hitno upozorenje američkim građanima zbog kontinuirane prijetnje raketnim i napadima bespilotnim letjelicama.

„Nad Kuvajtom postoji stalna prijetnja napadima raketama i bespilotnim letjelicama. Ne dolazite u ambasadu. Sklonite se u svojim domovima na najnižu moguću etažu, što dalje od prozora. Ne izlazite van“, saopštio je Konzularni odjel američkog State Departmenta na mreži X.

Navodi se da se i osoblje ambasade sklonilo na sigurno, a američki državljani su pozvani da preispitaju svoje bezbjednosne planove.

Istovremeno, širi se snimak za koji se tvrdi da prikazuje obaranje američkog lovca F-15 iznad Kuvajta, ali za sada nema zvanične potvrde SAD niti verifikacije autentičnosti snimka.

Izrael: Presrećemo prijetnje, Iran ispalio novu baražu

Izraelska vojska saopštila je da je Iran u ponedjeljak ispalio novu baražu raketa prema Izraelu.

„Odbrambeni sistemi djeluju kako bi presreli prijetnju“, navode Izraelske odbrambene snage (IDF), dodajući da su preliminarna upozorenja poslata na mobilne telefone u pogođenim područjima.

Sirene su se oglasile širom centralnog i južnog Izraela, što je prvi napad nakon više od osam sati pauze. Upozorenje na moguću infiltraciju dronova izdato je i za područje Gornje Galileje.

Bejrut nakon noćnih udara: Najmanje 31 poginuli

Jutro nakon žestokih napada u Libanu, iz Bejruta stižu fotografije razrušenih zgrada, posebno u južnim predgrađima, uključujući Dahiju, uporište Hezbolaha.

Ministarstvo javnog zdravlja Libana saopštilo je da je najmanje 31 osoba poginula u izraelskim vazdušnim napadima na jug zemlje i glavni grad. Oko 20 ljudi stradalo je u južnim predgrađima Bejruta, dok je 11 poginulo na jugu Libana.

Izraelska vojska je ranije potvrdila da je pogodila visoko rangirane pripadnike Hezbolaha u oblasti Bejruta, kao i centralnog komandanta te organizacije u južnom Libanu. Prema navodima IDF-a, napadnuti su sjedište i infrastruktura Hezbolaha, kao i vozilo koje je prevozilo dva operativca elitne jedinice Radvan u oblasti Kfar Dadžal.

U saopštenju se navodi da su u Bejrutu ciljani „visoki članovi terorističke grupe“, bez dodatnih detalja.

Libanski državni mediji javljaju da su evakuacije u toku nakon niza izraelskih udara, dok Al Džazira navodi da stotine hiljada ljudi napušta svoje domove nakon naredbi izraelske vojske za evakuaciju, ne samo na jugu Libana, već i u Bejrutu.

Hezbolah je prethodno upozorio da će „ispuniti svoju dužnost u suočavanju sa agresijom“ kao odgovor na ubistvo vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija. Tokom protekle noći lansirane su rakete i roj dronova na izraelsku vojnu bazu južno od Haife, u znak odmazde.

Dron pogodio britansku bazu na Kipru

Britanska baza Kraljevskih vazdušnih snaga (RAF) Akrotiri na Kipru pogođena je tokom noći dronom tipa „šahed“, potvrdio je kiparski predsjednik Nikos Hristodulides. Prema njegovim riječima, pričinjena je manja materijalna šteta, ali u napadu nije bilo povrijeđenih.

Hristodulides je naglasio da Kipar ne učestvuje u vojnim operacijama u regionu.

„Želim biti jasan: naša zemlja ni na koji način ne učestvuje i neće biti dio nikakvih vojnih operacija“, poručio je kiparski predsjednik.

Zvaničnici baze Akrotiri saopštili su da će, iz predostrožnosti, dio neesencijalnog osoblja biti privremeno premješten nakon incidenta.

Napetosti i na moru: Ormuski moreuz pod pritiskom

Situacija se dodatno komplikuje na moru. Prijetnja pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu se pojačava nakon što je njemački brodarski gigant „Hapag-Lloyd“ obustavio tranzit kroz to područje.

Naftni tanker „Skylight“ napadnut je kod Omana, dok je Iran prijavio potonuće broda nakon, kako je navedeno, „neovlašćenog prolaska“.

Ormuski moreuz, jedna od najvažnijih svjetskih energetskih arterija, suočava se sa sve većim poremećajima, što dodatno podiže strah od šire regionalne destabilizacije.

Reakcije međunarodne zajednice

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sazvala je za danas poseban sastanak za bezbjednost zbog „aktuelne situacije u Iranu“.

Brojne države osudile su napade i pozvale na hitnu deeskalaciju, dok region ulazi u jednu od najopasnijih faza sukoba posljednjih godina, sa realnom prijetnjom širenja rata izvan granica Izraela i Libana.

Cijena nafte naglo je porasla usljed problema sa transportom kroz Ormuski moreuz, pokazuju podaci sa berzi i komentari analitičara.

Prema stanju u 5.45, cijena majskih fjučersa na naftu “brent” porasla je za 6,12 odsto u odnosu na prethodno zatvaranje i dostigla 77,33 dolara po barelu. Tokom noći na ponedjeljak premašila je 81 dolar. Aprilski fjučersi na WTI poskupjeli su za 6,1 odsto – na 71,11 dolara.

Kako je naveo šef odjeljenja u kompaniji Rystad Energy Horhe Leon, faktička obustava saobraćaja brodova kroz Ormuski moreuz sprečava dotok oko 15 miliona barela sirove nafte dnevno na svjetska tržišta.

– Ukoliko uskoro ne bude signala o smanjenju tenzija, očekujemo značajan rast cijena nafte – prenosi agencija Rojters riječi analitičara.

Ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči izjavio je uoči ovih dešavanja da ne postoje planovi za zatvaranje Ormuskog moreuza. Ipak, plovila dobijaju upozorenja o nebezbjednosti tog maršruta, naveo je Rojters.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je za ABC News da su potencijalni kandidati koje su SAD identifikovale kao one koji bi mogli preuzeti Iran ubijeni u subotnjim zajedničkim napadima SAD-a i Izraela.

„Napad je bio toliko uspješan da je izbacio većinu kandidata“, rekao je Tramp Džonatanu Karlu iz ABC Newsa. „Neće biti niko na koga smo mislili jer su svi mrtvi. Drugoplasirani ili treći su mrtvi.“

Trampovi komentari dolaze u trenutku kada se pojavljuju pitanja o tome kako će se odvijati tranzicija vlasti u Iranu nakon smrti dugogodišnjeg iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija.

Predsjednik se takođe osvrnuo na Hamneijevo ubojstvo, rekavši: „Ja sam ga uhvatio prije nego što je on mene. Pokušali su dvaput. Pa, ja sam ga prvi uhvatio.“

Podsjećamo, američko ministarstvo pravosuđa je 2024. godine podiglo savezne optužnice u osujećenoj zavjeri za ubistvo Trampa prije predsjedničkih izbora. Prema sudskim dokumentima, iranski funkcioneri zamolili su jednog od osumnjičenika, Farhada Shakerija, da se usredotoči na nadzor i konačno ubistvo Trampa, prenosi Jutarnji.

Više od 1.000 letova prema destinacijama na Bliskom istoku otkazano je i danas zbog američko-izraelskog rata protiv Irana i uzvratnih akcija, a glavni aerodromi, uključujući Dubaji koji je najprometnije međunarodno čvorište na svijetu, zatvoreni su treći dan zaredom, prenosi Gardijan.

Prema posljednjim podacima, do jutros je već bilo otkazano 1.239 letova, a samo Emirejts erlajns, sa sjedištem u Dubaiju, Etihad ervejz, sa sjedištem u Abu Dabiju i Katar ervejz, sa sjedištem u Dohi, zajedno su otkazali stotine letova.

Drugi prevoznici su otkazali usluge širom regiona, a Er Indija je juče otkazala letove iz Nju Delhija, Mumbaija i Amritsara za veće gradove u Evropi i Sjevernoj Americi.

Skoro 2.800 letova bilo je otkazano u subotu, kada je počeo američko-izraelski napad na Iran, a 3.156 letova otkazano je juče.

Vazdušni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara je i dalje praktično prazan, prema internet stranici za praćenje letova Flaj radar 24.

Uticaj rata u Iranu i uzvratnih udara Irana na Izrael i mete u okolnim zemljama proširio se daleko van Bliskog istoka, a putnici su ostali zarobljeni od Balija do Frankfurta.

Glavni izvršni direktor brokerske kuće za privatne avione Vimana prajvat Semafor Amir Naran izjavio je da je “Saudijska Arabija jedina prava opcija za ljude koji žele odmah da izađu iz regiona” Bliskog istoka.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da se borbene operacije u Iranu nastavljaju i da će trajati sve dok se ne ostvare svi ciljevi Vašingtona.

Tramp je u video-poruci objavljenoj na društvenoj mreži “Trut soušl” potvrdio da su poginula tri pripadnika američke vojske i naveo da će vjerovatno biti još žrtava, i poričio je da će smrt Amerikanaca biti osvećena.

“Borbene operacije se u ovom trenutku nastavljaju punim intenzitetom i trajaće sve dok se ne ostvare svi naši ciljevi”, rekao je Tramp.

On je dodao da Vašington ima veoma jasne ciljeve, onesposobljavanje teheranskog nuklearnog i balističkog programa i postavljanje nove vlasti u Iranu.

Ukrajinci moraju ponovo da počnu da isporučuju rusku naftu Mađarskoj preko naftovoda Družba, jer su isporuke pomorskim putem postale znatno manje pouzdane, izjavio je danas šef mađarske diplomatije Peter Sijarto.

Sijarto je za državni radio ukazao na povećane rizike u pomorskom transportu sirove nafte, pozivajući se na izvještaje da se Ormuski moreuz, ključna transportna ruta, zatvara usljed sukoba na Bliskom istoku.

On je naglasio da u ovakvim okolnostima pouzdani kopneni naftovodi dobijaju dodatni značaj. Ukrajinsku blokadu Družbe nazvao je „skandaloznom“, ističući da je operater cjevovoda obavijestio mađarsku kompaniju MOL da nema nikakvih problema s infrastrukturom.

Prema njegovim riječima, razlog za obustavu isporuka je „čisto politički“. Sijarto je optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je „lagao“ o stanju naftovoda i da ne dozvoljava inspekciju stručnjaka iz Slovačke, Mađarske i Evropske unije.

Dodao je da Zelenski želi da „ucjenjuje“ Mađarsku i izazove krizu u snabdijevanju naftom, svega nekoliko sedmica pred opšte izbore u toj zemlji.

„U Mađarskoj neće biti naftne krize“, poručio je Sijarto, navodeći da su nacionalne rezerve sirove nafte na istorijskom maksimumu, dok je izvoz dizela u Ukrajinu obustavljen.

On je dodao i da će Mađarska od marta početi da prima isporuke dizela iz Srbije, prenijela je agencija MTI.

Govoreći o sukobu na Bliskom istoku, Sijarto je istakao da je bezbjednost Mađarske prioritet.

„Mađarska mora da ostane izvan svih ratova i odluke ćemo donositi u skladu s tim“, zaključio je on.