Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da još nema dokaza da Teheran razvija nuklearno oružje, što je bilo glavno, ako ne i jedino, opravdanje za rat i da je prioritet hitan prekid neprijateljstava.
– Postoji potvrda i od IAEA i od američkih obavještajnih stručnjaka. Potvrda da Iran nije proizveo niti pokušao da proizvede nuklearno oružje rekao je on na konferenciji za novinare sa drugim ministrom spoljnih poslova Bruneja Erivanom Јusofom, prenosi TASS.
U sukobu na Bliskom istoku, prvi prioritet je prekid svake vojne akcije koja rezultira civilnim žrtvama, rekao je Lavrov.
– Vjerujemo da je imperativ da se kategorično i odlučno zalažemo za trenutni prekid neprijateljstava sa svih strana. Kao bezuslovni prvi korak, moramo da učinimo sve što je moguće da zaustavimo bilo kakve akcije koje dovode do civilnih žrtava, bilo u Iranu, gdje je više od 150 djevojčica ubijeno u napadu na školu ili u bilo kojoj drugoj zemlji Persijskog zaliva – rekao je Lavrov.
On je istakao da se na Bliskom istoku u suštini vodi rat i ponovio da Rusija snažno poziva na prekid neprijateljstava svih zemalja na Bliskom istoku, prenose RIA Novosti.
Prema njegovim rjiečima, posljedice agresije protiv Irana osjećaju se u cijelom regionu i ne treba očekivati da će biti uvedene sankcije protiv SAD i Izraela zbog situacije oko Irana.
Lavrov je, takođe, istakao da je očigledno da se ni Međunarodni olimpijski komitet ni Međunarodni paraolimpijski komitet neće usuditi da uvedu sankcije protiv sportista iz SAD i Izraela.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency – IAEA) potvrdila je da su u nedavnim napadima oštećene ulazne zgrade postrojenja za obogaćivanje goriva Natanz (Natanz) u Iranu.
IAEA potvrdila štetu u Natanzu
IAEA navodi da na samom nuklearnom postrojenju nije zabilježen dodatni uticaj i da se ne očekuju radiološke posljedice.
Procjena je donijeta na osnovu najnovijih dostupnih satelitskih snimaka, prenosi Index.hr.
Based on the latest available satellite imagery, IAEA can now confirm some recent damage to entrance buildings of Iran’s underground Natanz Fuel Enrichment Plant (FEP). No radiological consequence expected and no additional impact detected at FEP itself, which was severely… pic.twitter.com/7CS7BRZo1s
— IAEA – International Atomic Energy Agency ⚛️ (@iaeaorg) March 3, 2026
Podzemni dio postrojenja bio je, prema ranijoj procjeni IAEA “teško oštećen“ u napadima u junu.
NEW HIGH RESOLUTION IMAGERY taken by @vantortech today clearly shows the damage from two separate strikes to the access points to the underground Natanz enrichment plant, which although not operational post-June 2025 strikes may still contain enriched uranium cylinders,… pic.twitter.com/ZCv87G2b0Y
Tramp se javio Kurdima, traži pomoć u ratu s Iranom
Američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je telefonski razgovarao sa kurdskim vođama u Iraku o američko-izraelskom ratu sa Iranom) i mogućem daljem razvoju događaja, potvrdila su za američki portal Aksios (Axios) tri izvora upoznata sa pozivima.
Tramp je kontaktirao vođe dvije glavne kurdske frakcije u Iraku – Masuda Barzanija (Masoud Barzani) i Bafela Talabanija (Bafel Talabani) – dan nakon početka bombardovanja u subotu, piše Aksios (Axios).
Strateška važnost Kurda u regionu
Kurdi imaju hiljade boraca duž iračko-iranske granice i kontrolišu strateška područja koja bi mogla postati ključna u daljem toku rata. Pored toga, irački Kurdi održavaju bliske veze sa kurdskom manjinom u Iranu.
Telefonski pozivi uslijedili su nakon višemjesečnog lobiranja izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji je podsticao Trampa na napad i promjenu režima u Iranu. Izrael decenijama ima bliske bezbjednosne, vojne i obavještajne veze sa Kurdima u Siriji, Iraku i Iranu.
Jedan zvaničnik izjavio je: “Preovladava mišljenje, a to je svakako i Netanjahuov stav, da će Kurdi ‘izaći iz sjenke’… da će se pobuniti.“ Netanjahu je prvi put izneo ideju o uključivanju Kurda na sastanku sa Trampom u Bijeloj kući.
“Kada je prvi put došao i satima sjedio sa Trampom, činilo se kao da Netanjahu ima sve razrađeno“, rekao je jedan zvaničnik.
“Imao je spremnog nasljednika. Sve je znao o Kurdima: koje su dvije grupe, gdje se nalaze. Znao je i koliko će se ljudi dići na ustanak“, dodao je.
Reakcija Bijele kuće
Na direktno pitanje o Trampovim pozivima Kurdima, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit odbila je da komentariše detalje.
“Predsjednik Tramp je proteklih dana bio u kontaktu sa brojnim saveznicima i partnerima u regionu“, izjavila je za Aksios.
U nedjelju je Kurdska stranka slobode (Kurdistan Freedom Party) opoziciona grupa iranskih Kurda sa sjedištem u iračkom Kurdistanu, optužila Iran za osvetničku kampanju raketnim napadima i bespilotnim letjelicama. Šest dana prije početka rata, pet disidentskih kurdskih grupa koje djeluju iz Iraka objavilo je osnivanje Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana (Coalition of Political Forces of Iranian Kurdistan) za borbu protiv Irana.
Ko su Kurdi?
Kurdi su najveća etnička manjina u Iraku i jedna od najvećih u Iranu , a često se opisuju kao najveći narod na svijetu bez sopstvene države.
Njihova domovina prostire se jugoistočnom Turskom, sjevernom Sirijom, sjevernim Irakom i sjeverozapadnim Iranom . Nakon američke invazije na Irak 2003. godine i svrgavanja Sadama Huseina, Kurdi su uspostavili autonomnu regiju na sjeveru zemlje.
Njihovi borci, poznati kao “pešmerge” (peshmerga) – što znači “oni koji se suočavaju sa smrću” – imaju decenije borbenog iskustva stečenog u sukobima u Iraku i protiv Islamske države u Siriji.
Mađarski premijer Viktor Oraban ponovio je danas da je blokada cjevovoda Družba od strane Ukrajine ucjena predsjednika te zemlje Volodimira Zelenskog, usmjerena na to da pomogne mađarskoj opozicionoj stranci Tisa da dođe na vlast.
On je to napisao na svom Fejsbuku uz objavu izjave generalnog direktora nacionalne energetske kompanije MOL Žolta Hernadija, koji je rekao da cjevovod “Družba” sam po sebi nije oštećen.
– Mađarska neće da ostane pasivna. Razbićemo blokadu nafte i zaštititi snabdijevanje Mađarske energentima – napisao je Orban, prenosi MTI.
Hernadi je naveo da je ranije bio obaviješten da će požar biti ugašen i da će cjevovod ponovo početi sa radom za dva ili tri dana, ali da mu je potom ukrajinska strana saopštila da još nije donijeta odluka o ponovnom pokretanju cjevovoda što je, kako je rekao teško objasniti kao tehnički problem.
Kiparske vlasti izdale su hitno upozorenje svojim građanima i izdale preporuku da svi spakuju “ranac za hitne slučajeve”.
“Kao meru predostrožnosti, napravite sopstveni ranac za hitne slučajeve sa osnovnim proizvodima, koji možete lako transportovati do skloništa, u slučaju da nadležni organi daju odgovarajuća uputstva”, navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova Kipra.
Na svom zvaničnom X nalogu, Ministarstvo je objavilo i fotografije, na kojima je do detalja opisano šta sve “ranac za hitne slučajeve” treba da sadrži.
Među neophodnim potrepštinama su: voda, novac, sredstava za ličnu higijenu, topla odeća, konzervirana hrana, baterijska lampa, lekovi, prva pomoć, baterije i powerbank, pištaljka, prenosivi radio, kao i švajcarski nožić.
Među preporukama se navodi i da se u ranac spakuje zaštitna hirurška maska.
Podsjetimo, u proteklih nekoliko dana došlo je do više napada na britansku vojnu bazu Akrotiri, koja se nalazi na Kipru.
Jedan dron uspeo je da pogodi bazu i pričinjena je manja šteta.
Juče su borbeni avioni presreli najmanje dva drona koja su ciljala bazu.
U jednom trenutku došlo je do kompletne obustave rada međunarodnog aerodroma Pafos, zbog opasnosti, a građanima koji žive u selima oko Akrotirija savetovano je da ne napuštaju svoje domove, prenosi Telegraf.
Novi videosnimci pokazuju da je Hilari Klinton umalo napustila svjedočenje iza zatvorenih vrata pred američkim poslanicima o Džefriju Epstinu nakon što je procurila njena fotografija sa tog iskaza.
Ključni momenti saslušanja Klintonovih:
Procurila fotografija iz prostorije za svjedočenje
Hilari Klinton zaprijetila odlaskom
Pitanja o “Picagejtu“ i teorijama zavjere
Rasprava o NLO dokumentima
Bil Klinton govorio o odnosu sa Trampom
Pitanje o pomilovanju Gislejn Maksvel
Snimci, koje je u ponedjeljak, 2.marta, objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma (House Oversight Committee), prikazuju sate svjedočenja koja su prošle sedmice dali i Hilari Klinton i njen suprug, bivši američki predsjednik Bil Klinton.
Oboje su dali odvojene iskaze i negirali bilo kakvo saznanje o zločinima pokojnog seksualnog prestupnika.
Iako nijedna Epstinova žrtva nije optužila Klintonove za nedjela, Bil Klinton se pominje u istražnim spisima, što je i dovelo do poziva na svjedočenje bračnog para, piše BBC.
Hilari Klinton umalo napustila saslušanje
U jednom od najdramatičnijih trenutaka, advokat Hilari Klinton obavijestio je prisutne da je fotografija iz sobe za iskaz procurila u javnost. Republikanska poslanica Loren Bobert priznala je da je podijelila fotografiju, ali je tvrdila da je to bilo prije početka saslušanja.
Klinton je udarila šakom o sto i rekla: “Nije važno. Svi se pridržavamo istih pravila”.
Kada joj je rečeno za curenje fotografije, bivša državna sekretarka zaprijetila je odlaskom.
Hillary Clinton finding out Lauren Boebert is posting photos of her testimony: “If you guys are doing that, I am done. You can hold me in contempt from now until the cows come home. this is just typical behavior… We all are abiding by the same rules.”
“Gotova sam s ovim. Ako se vi time bavite, ja sam gotova. Možete me od sada pa do sudnjeg dana smatrati nesaradljivom”, rekla je Hilari Klinton.
Njen advokat podsjetio je poslanike da je Klintonova tražila javno saslušanje, ali je odbor taj zahtjev odbio.
“Gotova sam“, ponovila je Klintonova, nakon čega je ustala.
Saslušanje je prekinuto, a nakon pauze njen advokat je ukorio odbor. “Smatramo ovo neprihvatljivim, neprofesionalnim i nepoštenim. Očekujemo da se ovo sprovede prema pravilima“, rekao je advokat.
NLO-i i Picagejt
Nekoliko sati nakon početka saslušanja, republikanka Loren Bobert pokrenula je pitanje “Picagejta” (Pizzagate).
Inače, Picagejt je neosnovana teorija zavjere iz 2016. godine koja je tvrdila da visoki članovi Demokratske stranke vode tajni lanac trgovine djecom iz picerije Komet Ping Pong (Comet Ping Pong) u Vašingtonu.
Nastala je nakon objave hakovanih imejlova povezanih sa kampanjom Hilari Klinton, iako za optužbe nije bilo nikakvih dokaza.
Nakon što je pojasnila da pita da li je Klintonova vidjela spise o Epstinu koji pominju “Picagejt”, bivša državna sekretarka je zbunjeno odgovorila.
“Picagejt je bio potpuna izmišljotina. Bila je to sramotna optužba koja je nanijela štetu mnogim ljudima“, rekla je ona.
“Ne mogu da vjerujem da to uopšte pominjete”, dodala je.
Drugi republikanski poslanik, Erik Berlijson postavio je pitanje o NLO-ima (UFO), podsjetivši da se Lorens Rokfeler zalagao za deklasifikaciju vladinih spisa o toj temi tokom predsjedništva Bila Klintona i da je savjetnik Hilari Klinton obećao da će objaviti te spise ako ona bude izabrana.
Upitana da li je zadovoljna što bi ti spisi sada mogli biti objavljeni, Klintonova je odgovorila potvrdno.
“Mislim da bi sve što se može otkriti trebalo i otkriti“, dodala je.
Naglasila je i svoju frustraciju činjenicom da su mnogi dokumenti cenzurisani, posebno oni koji se odnose na optužbe prema Trampu, te je prozvala republikance i Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država (United States Department of Justice) da štite “jednu stranku i jednu osobu“.
Klinton i Tramp razgovarali o Epstinu uz golf
Tokom svog svjedočenja, Bil Klinton je upitan da li Donalda Trampa treba primorati na svjedočenje.
“To je na vama da odlučite“, odgovorio je i dodao “ali dobro ga je poznavao.“
Prisjetio se razgovora sa Trampom o Džefriju Epstinu oko 2002. ili 2003. godine.
“Nikada mi nije rekao ništa što bi me navelo da pomislim da je bio umiješan u nešto neprimjereno. Samo je rekao: ‘Bili smo prijatelji, a onda smo se posvađali zbog posla s nekretninama.’ To je sve”, rekao je Klinton.
Klinton je rekao da se razgovor odvijao na Trampovom golf terenu i da je Tramp morao znati da je on prethodno letio Epstinovim avionom. Prema njegovim riječima, Tramp je dodao: “Sjajno smo se zabavljali godinama. Ali posvađali smo se. Sve zbog nekretnina.“
Klinton se nije mogao sjetiti ko je započeo temu o Epstinu , ali je rekao: “Bio bih šokiran da sam ja. Jednostavno to ne radim.“
Reakcija na pitanje o fotografiji iz džakuzija
Bivši predsjednik SAD-a upitan je i o fotografiji objavljenoj u sklopu Epstinovih spisa, koja ga prikazuje u džakuziju sa drugom osobom čije je lice zamagljeno.
“Mislim da nisam ni znao da je fotografija snimljena“, rekao je Klinton , dodajući da je „gotovo siguran“ da je nastala u Bruneju na kraju dugog putovanja po Aziji. Objasnio je da mu je sultan od Bruneja, kojeg je dobro upoznao, ponudio smještaj u hotelu. “Rekao je: ‘Želim da odsjednes u ovom hotelu i nadam se da ćeš koristiti bazen.’ Tako sam i učinio. A onda sam izašao i otišao u krevet, iscrpljen“, ispričao je Klinton uz osmijeh.
🚨HOLY F*CK: Bill Clinton just exposed what Trump said about Epstein on the golf course!!
“Trump said, ‘You know, we had some great times together over the years, but we fell out all because of a real estate deal. I'm sorry it happened.’”
Na pitanje ko je druga osoba na fotografiji, Klinton je dva puta odgovorio: “Ne znam ko je to.”
Dodao je: “Sjedeo sam u džakuziju pet minuta, ili koliko već, ustao sam i otišao u krevet.“ Negirao je da se te noći dogodila bilo kakva seksualna aktivnost.
Druge fotografije objavljene u okviru spisa, snimljene u istom hotelu, prikazuju druge osobe zamagljenih lica, kao i Gislejn Maksvel, Epstinovu saradnicu koja služi zatvorsku kaznu.
Bil Klinton: Nisam znao za Epstinove zločine
U svojim uvodnim riječima, Bil Klinton negirao je da je znao za bilo kakva Epstinova nedjela. Izjavio je da se nada da će njegovo učešće u istrazi “spriječiti da se nešto slično ponovi“.
Epstina je nazvao “usputnim poznanikom“ i naglasio da je njihov odnos “završen godinama prije nego što su njegovi zločini izašli na vidjelo“. Takođe je izrazio saosjećanje sa Epstinovim žrtvama.
Klintonove veze sa Epstinom poznate su godinama, ali je bivši američki predsjednik uvijek tvrdio da se njihov odnos zasnivao isključivo na humanitarnom radu, prenosi Index.hr.
Na pitanje da li bi Tramp trebalo da pomiluje Gislejn Maksvel , koja služi 20-godišnju kaznu zbog učešća u trgovini ljudima, Bil Klinton je rekao: “Mislim da to ne bih trebalo da komentarišem.“
Priznao je da je bio “prijateljski“ nastrojen prema Maksvel i da mu je njeno hapšenje “jako teško palo“.
“Bio sam tužan. Ali bilo je strašno to što je učinila i trebalo bi da bude kažnjena. Neko drugi, a ne ja, trebalo bi da odluči o tome”, smatra Klinton.
Objavljeni dokumenti ne pokazuju direktnu komunikaciju između Klintona i Epstina, ali otkrivaju imejlove između Maksvel i Klintonovog glavnog pomoćnika Daga Banda (Doug Band) od 2002. do 2004. godine, koji svjedoče o bliskom odnosu punom laskanja i seksualnih aluzija.
Smrt iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija gurnula je u centar neizvjesne političke budućnosti zemlje razmjerno nepoznato ime. Tvrdolinijaški klerik Alireza Arafi sada je jedan od tri člana privremenog savjeta zaduženog za popunjavanje vakuuma vlasti nakon Hameneijeve smrti.
Iran International, medij u vlasništvu britanske kuće koji objavljuje na perzijskom, piše da Arafi u klerikalnim krugovima slovi kao potencijalni kandidat za najvišu dužnost u državi, ali da je izvan tih krugova većina Iranaca jedva čula za njega.
Mnogi iranski novinari i politički aktivisti u inostranstvu nagađaju da će se upravo Arafi na kraju pojaviti kao Hameneijev nasljednik. Ipak, netransparentan proces nasljeđivanja u Iranu ne nudi nikakve garancije.
Da bi postao vrhovni vođa, Arafija bi prvo morao nominovati odbor unutar Skupštine stručnjaka, tijela odgovornog za izbor sljedećeg vođe. Sjednici bi morale prisustvovati najmanje dvije trećine od 88 članova, a za izbor bi mu trebala podrška dvije trećine prisutnih – otprilike 40 starijih klerika. Ništa od toga nije garantovano.
Hameneijev štićenik
Tokom posljednje dvije decenije, Arafi je bio jedan od Hameneijevih omiljenih klerika. Vrhovni vođa uzdigao ga je na visoke vjerske položaje, omogućio mu pristup znatnim finansijskim sredstvima i pomogao mu u usponu na institucionalnoj ljestvici.
Uprkos tome, unutar privremenog savjeta ima najmanje političkog iskustva. Predsjednik Masud Pezeškian, iako takođe s ograničenim iskustvom, ima veću prepoznatljivost u javnosti. Glavni sudija Golamhosein Moseni-Edžei, bivši ministar obavještajnih službi, jedina je iskusna politička figura u trojcu, iako rijetko javno govori o politici.
Arafijeva jedina jasna prednost jeste što, za razliku od druge dvojice, nije javno povezan s nasilnim gušenjem protesta koje je Hamenei naredio u januaru.
Arafijev uticaj proizlazi uglavnom iz njegovog vođstva Međunarodnim Univerzitetom Al-Mustafa, položaja dekana sjemeništa u Komu i članstva u Skupštini stručnjaka – uloge koje mu je dodijelio ili podržao Hamenei.
Vrhovni vođa hvalio ga je zbog ideja o širenju šiitskog uticaja u inostranstvu. Iako mu nedostaje političkog iskustva, poznat je po nepokolebljivoj odanosti Hameneiju i njegovu ideološkom svjetonazoru. Smatra se tvrdolinijašem po pitanjima poput obaveznog hidžaba i zagovornikom potpune primjene šiitske jurisprudencije u upravljanju državom.
Arafijevo porijeklo
Rođen 1959. u klerikalnoj porodici u Majbodu blizu Jazda u centralnom Iranu, Arafijev uspon počeo je 2002. godine kada je Hamenei odobrio njegov prijedlog o osnivanju međunarodnog univerziteta za obuku šiitskih klerika širom svijeta.
Ubrzo je imenovan dekanom institucije i dodijeljen mu je znatan budžet, što je bila stalna tačka kritike među ekonomistima i novinarima tokom godišnjih rasprava o budžetu. Al-Mustafa danas djeluje s više od 80 podružnica u inostranstvu i obrazuje više od 14.000 studenata, stavljajući Arafija u centar globalne klerikalne mreže.
Pod Hameneijem, Arafi je takođe služio u Vrhovnom savjetu kulturne revolucije, bio jedan od 12 pravnika Savjeta čuvara te ključni član Skupštine stručnjaka – tijela koje je zaduženo za odabir sljedećeg vrhovnog vođe.
Kraj jedne ere
Smrt teheranskog diktatora Alija Hameneija gurnula je Iran i regiju u osjetljivu i dosad neviđenu fazu, dok rane masakra iz januara 2026., u kojem je ubijeno više od 36.000 ljudi, još uvijek bole društvo. Hamenei, koji je više od tri decenije bio centralni stub Islamske Republike, napustio je scenu u trenutku kada je sistem u stanju visoke pripravnosti, ekonomije pritisnute siromaštvom, a društvo ispunjeno bijesom i tugom.
Njegovom smrću završava era u kojoj su ideologija, represija, sigurnost i “otpor” bili utjelovljeni u jednoj figuri. Sada se Islamska Republika mora snalaziti bez njega, u atmosferi sumnje, straha i unutarstranačkih sukoba, navodi “Index”.
Viši rukovodioci plinske industrije kažu da Kina vrši pritisak na iranske zvaničnike da izbjegavaju akcije koje bi ometale izvoz katarskog plina ili druge energetske pošiljke koje prolaze kroz Hormuški moreuz, ključnu pomorsku tačku zagušenja.
Kao kupac ogromne većine iranske nafte, Kina pruža životno važnu ekonomsku podršku Iranu. Ali najveći svjetski uvoznik energije zavisi mnogo više od šire regije Perzijskog zaljeva za snabdijevanje naftom i plinom, a transport obje vrste tereta zahtijeva prolazak kroz uski vodeni put.
Posebnu zabrinutost predstavlja Katar, koji učestvuje s petinom globalnog izvoza ukapljenog prirodnog gasa (el-en-dži). Nakon iranskog napada dronom u ponedjeljak, Katar je obustavio proizvodnju u Ras Lafanu, najvećem svjetskom el-en-dži izvoznom postrojenju, prvi potpuni prekid u gotovo tri decenije rada.
Rukovodioci kineskih energetskih kompanija dobili su informaciju da Peking pokušava osigurati da brodovi i dalje prolaze kroz Hormuz, navodeći izvore iz državnih firmi koje su bile brifirane od strane vladinih zvaničnika.
Vladini zvaničnici vrše pritisak na visoke iranske kolege da se Teheran ne upušta u napade na tankere s naftom i el-en-dži-om koji prolaze kroz moreuz, već da omogući nesmetan protok snabdijevanja, rekli su nekoliko rukovodilaca kompanija, koji su željeli ostati anonimni jer razgovori nisu bili javni.
Saobraćaj tankera kroz ovaj kritični prolaz praktično je zaustavljen otkako su S-A-D i Izrael pokrenuli bombardovanje tokom vikenda, što je izazvalo iranske raketne napade širom regije.
Rukovodioci su dodali da su iranski zvaničnici takođe zamoljeni da izbjegavaju napade na izvozne centre poput Katara, koji sam snabdijeva 30 odsto kineskog el-en-dži-a, što je značajan dio ukupnog uvoza, čak i kada se uračunaju isporuke putem cjevovoda i iz drugih izvora.
Kina do sada je javno iznijela samo ograničene izjave o Iranu, a ministar vanjskih poslova Vang Ji rekao je svom kolegi Abasu Aragčiju u ponedjeljak da, dok Peking podržava napore za očuvanje nacionalne sigurnosti, Teheran treba obratiti pažnju na „razumne zabrinutosti“ svojih susjeda, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.
U saopćenju se nije spominjala energetska snabdijevanja. Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na pisano pitanje o stavu zemlje.
Na redovnoj konferenciji za novinare, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da je zemlja „duboko zabrinuta“ zbog širenja sukoba.
Utjecaj rata u Iranu na kinesku ekonomiju trenutno se čini podnošljivim, s mogućim blagim povećanjem inflacije zbog rasta cijena nafte, navodi Blumberg Ekonomiks. Geopolitički, šteta može biti veća i dugotrajnija.
Kineski petogodišnji plan će pomoći odrediti koliko brzo najveći svjetski zagađivač može smanjiti emisiju gasova s efektom staklene bašte i koliku novu podršku pružiti čistoj tehnologiji, postavke politike koje su ključne za određivanje uspjeha svijeta u borbi protiv klimatskih promjena.
Decenijama su kineski lideri uglavnom ignorisali pozive da uravnoteže ekonomiju prema potrošnji dok su slijedili strategiju rasta fokusiranu na investicije i izvoz.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pruža punu podršku SAD u borbi protiv terorističkog režima u Iranu, izjavio je bivši guverner Ilionisa Rod Blagojević.
– U ratnim vremenima saznaješ ko su ti pravi prijatelji. Milorad Dodik nije oklijevao da izjavi svoju punu podršku SAD sada kada smo u ratu sa terorističkim iranskim režimom – napisao je Blagojević na Iksu.
On je naveo da rukovodstvo FBiH, pod uticajem iranskog režima, pokušava da osudi Dodika sa ciljem istjerivanja srpskog stanovništva i stvaranja unitarne islamske BiH.
– Dodik je potpuno uz SAD uprkos činjenici da ga FBiH, pod uticajem Irana, nastavlja progoniti kako bi mogli da istjeraju srpsko hrišćansko stanovništvo iz BiH, i ostvare svoj cilj stvaranja unitarne muslimanske države u Evropi – dodao je Blagojević.
Dodik je ranije saopštio kako Republika Srpska podržava napore Izraela i SAD u borbi protiv islamističkog režima u Iranu, koji je odgovoran za širenje radikalizma, obuke mudžahedina u BiH, kao i za podršku globalnom terorizmu.
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof izjavio je da su se vodeći iranski pregovarači početkom godine hvalili da kontrolišu 460 kilograma visoko obogaćenog uranijuma od 60 odsto, što bi bilo dovoljno za izgradnju 11 nuklearnih bombi.
Vitkof je u intervjuu za “Foks njuz” rekao da su iranski predstavnici bili “ponosni” što su izbjegli nadzor i tvrdili su da imaju “neotuđivo pravo” da obogaćuju nuklearno gorivo.
SAD, međutim, tvrde da su uništile iranska nuklearna postrojenja, čime bi Iran trebalo da bude onemogućen da uranijum pretvori u oružje.
On je dodao da bi obogaćeni uranijum mogao da bude pretvoren u bombu u roku od nedjelju ili 10 dana, uz ponovnu upotrebu nuklearnih postrojenja za koja SAD tvrde da su uništena.
Takođe je naveo da je američki predsjednik Donald Tramp poslao njega i izaslanika DŽareda Kušnera na pregovore sa Iranom kako bi se postigao dogovor kojim bi Teheran eliminisao raketni program, prestao da podržava posrednike, smanjio mornaricu i prekinuo obogaćivanje uranijuma.
Prema njegovim riječima, pregovori nisu bili uspješni, i već do kraja drugog sastanka postalo je jasno da dogovor neće biti postignut, prenio je Tanjug.
– Otišli smo tamo i pokušali da napravimo pošten dogovor sa njima, i bilo je veoma, veoma jasno da će to biti nemoguće – vjerovatno do kraja drugog sastanka, ali smo se onda vratili na treći sastanak samo da bismo još jednom pokušali. Željeli su da izvještavamo o dogovoru, ali taj sastanak nije bio pozitivan – kazao je Vitkof.
Pista britanske vazduhoplovne baze u RAF Akrotiri na Kipru napadnuta je dva puta u samo dva dana. Prvi napad dogodio se u noći sa nedjelje na ponedjeljak, a drugi u ponedjeljak oko podneva.
U prvom napadu iranski dronovi oštetili su pistu, dok su u drugom bespilotne letjelice koje su se kretale ka bazi uspješno presretnute, izjavio je portparol baze.
Reakcije Londona, Nikozije i Brisela
“To je bio napad bespilotnom letjelicom, a meta je bila pista baze. Oko baze se preduzimaju sve mere opreza”, rekla je britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper nakon prvog napada.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulides pojasnio je da se iranski dron Šahed pao na bazu i dodao da su sve nadležne službe Republike u stanju pripravnosti i pune operativne spremnosti.
Napad je osudila i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
“Iako Republika Kipar nije bila meta, dozvolite mi da budem jasna: kolektivno, čvrsto i nedvosmisleno stojimo uz naše države članice suočene sa svakom prijetnjom”, navela je fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži “X”.
Zašto je RAF Akrotiri strateški važna?
Baza RAF Akrotiri nalazi se na južnom dijelu Kipra, nedaleko od grada Limasol, i predstavlja jednu od najvažnijih britanskih vojnih baza van Ujedinjenog Kraljevstva.
Ova baza ima izuzetan strateški značaj za Veliku Britaniju i njene saveznike, naročito u kontekstu operacija na Bliskom istoku i u Sredozemlju.
Otvorena je 1955. godine, dok je Kipar još bio britanska kolonija, jer su britanske snage uočile potrebu za snažnim vojnim prisustvom na ostrvu zbog njegovog strateškog položaja između Evrope, Afrike i Bliskog istoka.
Istorijska uloga od Suecke krize do danas
Tokom Suecke krize 1956. godine baza je imala ključnu ulogu u snabdijevanju i koordinaciji britanskih vojnih operacija.
Nakon što je Kipar 1960. godine stekao nezavisnost, Velika Britanija je zadržala dvije suverene baze na ostrvu: Akrotiri na jugu i Dekelia na istoku. Ove baze su pod britanskom kontrolom, što im omogućava nezavisno funkcionisanje i vojnu autonomiju, iako se nalaze na teritoriji Kipra.
Akrotiri nije samo vazduhoplovna baza, već ključni strateški centar britanskih oružanih snaga. Služi kao operativna baza za vazduhoplovstvo, logističko čvorište i centar za obavještajne aktivnosti. Omogućava brzo reagovanje u kriznim situacijama, uključujući humanitarne misije, vojne intervencije i protivterorističke operacije.
Uloga u NATO operacijama i misijama na Bliskom istoku
Posebno je značajna za britanske i NATO operacije na Bliskom istoku, uključujući Siriju, Irak i Liban. U bazi se nalaze avioni tipa Typhoon, transportni i izviđački avioni, kao i dronovi za nadzor, što joj daje sposobnost sprovođenja širokog spektra vojnih zadataka, prenosi Jutarnji.
Zahvaljujući položaju na Kipru, baza omogućava britanskim snagama kontrolu nad istočnim Mediteranom. Odatle je moguće pratiti pomorske i vazdušne aktivnosti u regionu i pružiti podršku saveznicima u hitnim situacijama.
Akrotiri takođe ima važnu ulogu u evakuaciji državljana iz kriznih područja, kao i u humanitarnim misijama u Siriji i Libanu. Često se koristi za operacije nadzora i prikupljanje obavještajnih podataka, što je ključno za praćenje regionalnih sukoba i bezbjednosnih prijetnji.
Danas RAF Akrotiri ima i značajnu trenažnu funkciju, omogućavajući britanskim pilotima i osoblju obuku u različitim scenarijima. Baza je opremljena savremenom tehnologijom, uključujući radarske i komunikacione sisteme, kao i infrastrukturu za dronove. Pored vojne, ima i diplomatsku ulogu, jer britanske vlasti preko nje održavaju kontakte sa kiparskim vlastima i NATO savezom.
Tokom posljednjih godina baza je bila ključna za operacije protiv Islamske države i za logističku podršku međunarodnim humanitarnim misijama, a njena sposobnost brze mobilizacije aviona i osoblja čini je jednim od najvažnijih britanskih vojnih uporišta van matične teritorije, prenosi Telegraf.rs.
