VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusi poručili Britancima: Slijedeći put bombe će gađati metu

    Rusi poručili Britancima: Slijedeći put bombe će gađati metu

    Šef ruske delegacije za pitanja vojne bezbjednosti i kontrole naoružanja na pregovorima u Beču Konstantin Gavrilov upozorio je Veliku Britaniju.

    On je istakao da bi u slijedećoj situaciji, sličnoj incidentu sa razaračem u Crnom moru, bombe mogle da gađaju metu, a ne pravac kretanja.

    “Nemoguće je sakriti uznemirenost zbog saopštenja Ministarstva odbrane Velike Britanije da je pomenuti razarač navodno realizovao ‘miran prolazak kroz teritorijalne vode Ukrajine’. Primoran sam da upozorim bivšu ‘kraljicu mora’ da se slijedeći put, ukoliko bude donijeta takva odluka, neće bombardovati pravac kretanja, nego meta”, rekao je Gavrilov govoreći na plenarnoj sjednici foruma OEBS-a za saradnju u oblasti bezbjednosti.

    Takođe je podsjetio na izjavu bivšeg državnog sekretara SAD Henrija Kisindžera da je Rusija „dobra, gostoljubiva, dobronamjerna, ali nepobjediva”, istakavši da to istorija potvrđuje preko hiljadu godina.

    „Takođe bih preporučio zapadnim stratezima da se okrenu Bibliji u kojoj je napisano: ‘Ne pretite i sami se nikoga ne bojte'“, poručio je diplomata.

    Razarač „Defender” Ratne mornarice Velike Britanije narušio je juče državnu granicu Rusije i ušao tri kilometara u teritorijalno more u oblasti rta Fiolent. Crnomorska flota Rusije zajedno sa Pograničnom službom FSB ispalila tri hica upozorenja kako bi sprečila britanski razarač da naruši rusku državnu granicu.

    Prema navodima Ministarstva odbrane Rusije, britanski razarač je prethodno dobio upozorenje da će biti upotrebljeno naoružanje ukoliko povredi granice Ruske Federacije, međutim, vojni brod na to upozorenje nije reagovao, prenosi Sputnjik.

  • Traže blizu 100 nestalih u tonama ruševina zgrade na Floridi

    Traže blizu 100 nestalih u tonama ruševina zgrade na Floridi

    Spasioci i dalje pretražuju tone ruševina u potrazi za preživjelima nakon kolapsa dijela stambene zgrade na obali okeana nedaleko od Majamija, gdje je poginula najmanje jedna osoba, a nestalo blizu 100 ljudi, izjavili su američki zvaničnici.

    Spasilački timovi detektovali su udarce i ostale zvukove, ali ne i glasove ispod ruševina nekoliko sati nakon što se urušio dio zgrade u mjestu Surfsajd, na ostrvu preko puta zaliva u kojem se nalazi Majami.

    Za sada nije poznato šta je uzrokovalo pad dijela zgrade stare 40 godina, ali je poznato da su izvođeni radovi na krovu objekta i ostale popravke.

    Lokalni gradonačelnik Levin Kava rekla je novinarima da je nepoznata sudbina 99 ljudi oko 18 časova nakon urušavanja, ali da neki možda nisu bili u objektu u trenutku tragedije.

    Još 102 osobe u međuvremenu su locirane i proglašeno je da su one na bezbjednom, dodala je Kava.

    Zvaničnik vatrogasne službe izjavio je ranije da je 35 ljudi evakuisano iz lijevog dijela stambenog komleksa koji se nije srušio.

    Specijalni timovu su uz pomoć obučenih pasa i dronova izvukli dvije osobe iz ruševina, ali je jedna bila mrtva.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden proglasio je danas vanredno stanje u saveznoj državi Florida poslije urušavanja zgrade u Surfsajdu.

    Bajden je takođe naložio upućivanje federalne pomoći za otklanjanje posljedica nesreće.

    “Predsjednik je ovlastio Odjeljenje za nacionalnu bezbjednost, Federalnu agenciju za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA), da koordinira sve napore za pomoć,” saopšteno je iz Bijela kuće.

  • Berlin hoće da zatvori OHR

    Berlin hoće da zatvori OHR

    Tri najvažnije frakcije u Bundestagu zatražile su juče od Vlade Njemačke da zajedno s međunarodnom zajednicom radi na brzom ispunjavanju agende 5+2 za uspješno zatvaranje OHR-a.

    Kako stoji u dokumentu koji su ove tri frakcije podnijele za glasanje u Bundestagu, traži se da se na nivou EU obezbijedi uska koordinacija između evropskih institucija i OHR-a, kao i da se u budžetu za OHR obezbijedi dovoljno finansijskih sredstava za uspješno sprovođenje mandata Kristijana Šmita, novog visokog predstavnika, čije imenovanje su pozdravili.

    “Bundestag pozdravlja činjenicu da je kroz imenovanje njemačkog kandidata na poziciju visokog predstavnika BiH ponovo u pojačanom interesovanju međunarodne zajednice”, naglašeno je u prijedlogu za glasanje.

    Osim toga, u dokumentu je osuđen genocid u Srebrenici, a kritika je usmjerena i na retoriku iz RS o odvajanju iz BiH i glorificiranju ljudi osuđenih za ratne zločine, kao i nacionalistička retorika.

    Što se tiče zadatka koji će Šmit imati kao visoki predstavnik, naglašena je potreba ograničene ustavne reforme, kako bi svi građani BiH, a ne samo oni koji pripadaju konstitutivnim narodima, dobili pasivno biračko pravo, a naglašeno je da ispunjavanje 14 prioriteta Evropske komisije ostaje centralni politički cilj.

    U dokumentu je poseban pasus posvećen zadacima koje će Šmit sprovoditi kao visoki predstavnik, što je posebno važno imajući u vidu da se radi o dokumentu iza kojeg stoje stranke koje čine Vladu Njemačke, a kojima pripada i sam Šmit.

    “Potrebno je da impuls kroz novo postavljenje na poziciji visokog predstavnika bude iskorišten u kombinaciji međunarodnog angažmana i odgovornosti lokalnih aktera, kako bi se skretnice usmjerile ka evropskoj budućnosti”, naglašeno je u ovom dokumentu. Ono što je takođe važno je da je naglašena važnost završavanja misije OHR-a, i to u uskoj koordinaciji s EU.

    Na istoj sjednici na kojoj se poslanicima u Bundestagu posljednji put na aktuelnom času obratila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je naglasila da je potrebno da zbog aktivnosti Rusije u istočnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu, EU nađe primjeren odgovor na izazove koje je stvorila Rusija.

    “Ja sam mišljenja da moramo tražiti direktan kontakt s Rusijom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nije dovoljno da s ruskim predsjednikom razgovara samo američki predsjednik Džo Bajden, što ja pozdravljam. EU mora stvoriti vlastite formate za razgovor, jer inače nećemo moći riješiti konflikte koji postoje”, rekla je Merkelova.

    Poslanicima se obratio i Šmit, koji je izrazio zadovoljstvo što će od 1. avgusta preuzeti poziciju visokog predstavnika u Sarajevu. On je izrazio zadovoljstvo što je Bajden na nedavnom samitu lidera EU u Briselu rekao da je dejtonski mir sveta obaveza za stabilnost u Evropi. On je pozdravio povratak SAD na međunarodnu scenu i dodao da će Evropljani dati doprinos, bilo na Baltiku ili Balkanu, ili bilo gdje drugdje u Evropi i u evropskom susjedstvu.

    “Zahvaljujem kancelarki i Vladi Njemačke za pojačan interes i inicijative prema zapadnom Balkanu”, rekao je Šmit. Dodao je da je svjestan težine zadatka koji prihvata, ali da će u te svrhe koristiti pametne alate koji su mu stavljeni na raspolaganje kroz Dejtonski sporazum.

    “Želim dati odlučujući doprinos da u regionu ne izbiju nestabilnosti i zato su mi na raspolaganju izvršne ovlasti ove kancelarije, koja je i dalje potrebna”, rekao je Šmit i dodao da je važna i politička prisutnost na ovoj poziciji, kako bi se na ovaj način zaštitio i teritorijalni integritet BiH, za koji je rekao da je kroz razne non pejpere proteklih mjeseci više puta dovođen u pitanje. Zločin u Srebrenici je nazvao monstruoznim genocidom, a spomenuo je da postoje i drugi zločini koji moraju ostati u kolektivnom sjećanju svih Evropljana kao upozorenje.

    “Ne samo zbog ovih užasnih iskustava, mi ne smijemo zaboraviti zapadni Balkan, taj ključni region Evrope, naš južni kampus raznolikosti. Naš pogled moramo usmjeriti ka tamo”, rekao je Šmit.

    Kao jedan od zadataka za dovođenje regiona u Evropu, Šmit je napomenuo da je potrebno izgraditi međustanice, kako članstvo u EU ne bi bilo utopija, već realnost.

    Imajući u vidu da je samo dan ranije Entoni Blinken, američki državni sekretar, Njemačku nazvao najvećim partnerom i prijateljem na svijetu, potvrđuje se sve ono što su “Nezavisne novine” proteklih mjeseci pisale o uskoj koordinaciji SAD i Njemačke u vezi sa Šmitovim imenovanjem. Osim toga, potvrdilo se i da je Njemačka bila najveći zagovarač samita između Bajedna i Putina, kao i činjenica da će SAD, EU i Rusija, uprkos značajnim razlikama između Istoka i Zapada, više sarađivati na stabilnosti u Evropi, što će se pozitivno odraziti i na zapadni Balkan.

  • Tornado brojna sela u Češkoj sravnio sa zemljom

    Tornado brojna sela u Češkoj sravnio sa zemljom

    Dan nakon što je razorni tornado pogodio dijelove Češke Republike krizni štab i civilna zaštita ove zemlje i dalje utvrđuju štetu. Prema posljednjim informacijama brojna sela koja je zahvatio razorni tornado u potpunosti su sravnjena sa zemljom.

    Prema posljednjim informacijama koje dolaze iz ove zemlje, broj povrijeđenih u udaru tornada porastao je na 200. U ovom trenutku najteža situacija je u regiji Južna Moravska, gdje su brojni građani ostali bez domova.

    Načelnici lokalnih mjesta saopćili su kako je tornado prošao kroz brojna sela koja su u potpunosti sravnjena sa zemljom.

    Spasioci i krizni štab u Češkoj proglasili su vanredno stanje trećeg stepena na jugu Moravske te su savjetovali ljudima da i dalje ne izlaze iz domova zbog olujnog nevremena i tuče.
    Iako zdravstvene službe za sada ne daju mnogo informacija o stanju povrijeđenih osoba, glasnogovornica jedne od bolnica saopćila je kako su tokom noći preminula tri pacijenta.

    “Nismo uspjeli spasiti tri pacijenta, pretrpjeli su smrtne povrede”, dodala je glasnogovornica.

    Zbog posljedica olujnog nevremena i razornog tornada, vatrogasci su od četvrtka navečer pa sve do 6 sati ujutro imali više od 90 intervencija. Kako se navodi, ispumpavali su vodu iz domova i uklanjali srušena stabla. Također, i dalje je u toku pretraživanje ruševina zgrada i kuća kako bi se spasile osobe koje se nisu uspjele evakuisati.
    “Povrede su uglavnom rješavane preko noći, ali imamo tri općine u kojima su još uvijek u toku pretresi zgrada u kojima se još uvijek mogu nalaziti povrijeđeni građani. To su općine Mikulčice, Moravska Nova Ves i Lužice”, rekao je glasnogovornik vatrogasaca.

    Udar tornada nije zaobišao ni dom za starije osobe u gradu Hodoninu. Kako ističe direktor ove institucije, nakon udara tornada dom apsolutno više nije za upotrebu, a desetine osoba koje su bile smještene u domu prebačene su u bolnicu na daljnje liječenje, dok su drugi evakuirani u obližnje hotele.

    Prema informacijama čeških medija, nakon oluje najmanje 75.000 stanovnika ostalo je bez napajanja električnom energijom.

    Najgora je situacija na jugu Moravske, gdje je oluja napravila najviše štete. U okolici Hodonina, Breclava i Vyškova više od 40.000 građana ostalo je bez napajanja električnom energijom.

    Susjedne zemlje poslale pomoć

    Već nakon prvih informacija o olujnom nevremenu, slovački i austrijski zvaničnici najavili su slanje pomoći. Slovački premijer Eduard Heger poručio je kako je sedam slovačkih vozila hitne pomoći upućeno prema najteže pogođenim dijelovima Češke.

    “Vatrogasci iz Bratislave i Trnave premješetni su prema sjevernim dijelovima i spremni su pružiti pomoć češkim kolegama”, naveli su iz Slovačke.

    Pored Slovačke, pomoć Češkoj najavila je i Austrija koja će, prema riječima češkog ministra zdravstva, također poslati nekoliko vozila hitne pomoći i dva spasilačka helikoptera.

    Oglasio se i austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji je naglasio kako je Austrija odmah nakon saznanja o posljedicama razornog tornada poslala pomoć prema Češkoj.
    “Upućujemo duboko saučešće porodicama žrtava nevremena. Austrijske snage odmah su dobile naređenje da pomognu”, ističe Kurz.

  • Evropski parlament usvojio Rezoluciju o BiH

    Evropski parlament usvojio Rezoluciju o BiH

    Sa 483 glasa “za”, 73 protiv i 133 suzdržanih, Evropski parlament usvojio je, u formi Rezolucije, izvještaj o BiH koji je pripremio i nedavno usvojio Komitet za spoljne poslove.

    Izvještaj je podijeljen u sedam poglavlja koja se odnose proces pomirenja, funkcionisanje demokratskih institucija, vladavinu prava, osnovna ljudska prava, socioekonomske reforme, povezanost, energiju i okolinu, spoljnu politiku i bezbjednost.

    Istaknuto je da Evropska unija, kako je navedeno, snažno podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.

    Osudili su narušavanje državnosti i Ustava Bosne i Hercegovine, te su pozvali domaće političare da donesu Ustav koji će biti u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    U Rezoluciji se osuđuje i nacionalistička i zapaljiva retorika, poricanje i veličanje ratnih zločina, među kojima je i zločin u Srebrenici.

    Ranije, većina evroparlamentaraca koji su članovi Komiteta za spoljnu politiku podržali su usvajanje ovog izvještaja. Njih osam tada je bilo protiv, a među njima su bili europarlamentarci iz Hrvatske.

    Takođe, danas su odbijeni svi amandmani na tekst Prijedloga rezolucije hrvatskih europoslanika. Ovo predstavlja veliki politički poraz za hrvatsku diplomatiju, jer nije spomenuta ni konstitutivnost niti “legitimno predstavljanje”.

  • Članovi Bundestaga: Odbacujemo bilo kakve pokušaje promjene granica u BiH

    Članovi Bundestaga: Odbacujemo bilo kakve pokušaje promjene granica u BiH

    Predstavnici vladajuće njemačke koalicije CDU/CSU, kao i članovi stranaka SPD i Slobodne demokratske stranke (FDP), podnijeli su zahtjev njemačkom Bundestagu, koji se odnosi na analizu trenutne situacije u Bosni i Hercegovini.

    Zahtjev, odnosno analiza koju su predstavnici prezentirali pod nazivom “Novi zamah za Bosnu i Hercegovinu – podrška za visokog predstavnika” navodi kako je Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine stvorio uslove za miran život i osigurao trajni mir.
    “Dejtonski mirovni sporazum je stvorio osnovu za zajednički život naroda BiH. Uslijedio je poslijeratni oporavak i ideja da se suživot različitih skupina realizira u zajedničkoj državi, što predstavlja put ka krajnjem miru. Za praćenje provedbe Dejtonskog sporazuma uspostavljen je i Ured visokog predstavnika u BiH, a 25 godina nakon Dejtona vidi se kako je on poslužio svrsi te su stranice iz prošlosti koje sadrže nasilje trajno zatvorene”, navodi se.

    Međutim, njemački zastupnici ističu kako etničke skupine u BiH danas često rade jedne protiv drugih te da je država i danas podijeljena.

    “BiH je zemlja u kojoj su etničke grupe sumnjičave jedne prema drugima. Ponavljaju se zahtjevi za promjenom granica ili čak i secesije entiteta Republika Srpska, što produbljuje etničke podjele i povećava političku nestabilnost. Jasno odbacujemo bilo kakve promjene granica kao opasnost za stabilan razvoj”, poručuju njemački zastupnici.

    Osvrnuli su se na izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona.

    “Važeći ustav i važeći Izborni zakon sprečavaju građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima da ostvare svoje pravo i kandiduju se na izborima. Pored presude ‘Sejdić-Finci’, BiH mora provesti i druge presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Zornić, Šlaku i Pilav, kako bi se u istu svrhu realizovala politička prava za sve građane BiH. Odgovarajuće neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona BiH još uvijek nisu izvršene u ograničenoj mjeri”, ističu parlamentarci.


    Također, ističu kako se i pored brojnih presuda Međunarodnog suda u Hagu brojni zločinci veličaju, a zločini negiraju.

    “Pored toga, ostaju neriješeni problemi u vezi s vladavinom zakona i borbom protiv korupcije. Problem su i dalje odlasci mladih i dobro obrazovanih građana. Pored uspješnog pravnog postupka nad ratnim zločincima pred Međunarodnim sudom u Hagu, teško da postoji bilo kakva domaća aktivnost koja bi težila pomirenju i izgradnji povjerenja između etničkih grupa. Umjesto toga, na nekim mjestima i dalje se veličaju ratni zločinci, a zločini negiraju”, naglašavaju zastupnici.

    Njemački zastupnici okupljeni oko koalicije CDU/CSU, SPD i FDP navode kako 2021. godina u BiH ne smije ostati neiskorištena za brojne reforme koje čekaju državu.

    “Sa 14 prioriteta formulisanih u maju 2019. godine, Evropska unija definirala je neophodne uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti prije nego što započnu pregovori o pristupanju. Godina bez izbora u Bosni i Hercegovini ne smije ostati neiskorištena. Hitne reforme moraju se riješiti sada”, navode oni.

    Na kraju, istakli su kako budući visoki predstavnik i dugogodišnji član Bundestaga Christian Schmidt ima punu podršku kako Evropske unije tako i Sjedinjenih Američkih Država.

    “S obzirom na brojne prepreke koje još uvijek postoje na putu ka evropskoj budućnosti BiH, cilj međunarodne zajednice mora biti uska koordinacija i uspješan završetak zadataka visokog predstavnika i istovremeno puna podrška njegovom radu. Pozdravljamo otvorenost administracije SAD-a da zajedno radimo na tom cilju. Imenovanjem Schmidta, Njemačka je jasno stavila do znanja da razvoj Bosne i Hercegovine smatra posebnim zadatkom. Zadatak je usmjeren i prema procesu prilagođavanja BiH na putu od Dejtona prema Briselu. Važno je iskoristiti zamah novog imenovanja, odrediti put ka evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Za Bosnu i Hercegovinu je važno da Ured visokog predstavnika svoje zadatke uspješno zaključi u uskoj koordinaciji s Evropskom unijom”, stoji u zaključku zastupnika.

    Na kraju, članovi Bundestaga još jednom su pozdravili imenovanje novog visokog predstavnika u BiH te su pozvali saveznu njemačku vlast da kontinuirano radi na nivou međunarodne zajednice kako bi se osigurala provedba Agende 5+2, čime bi se uspješno okončali i zadaci visokog predstavnika u BiH.

  • Orban: Borio sam se za prava homoseksualaca u komunističkom režimu

    Orban: Borio sam se za prava homoseksualaca u komunističkom režimu

    remijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas u Briselu da njegova zemlja nije usvojila zakon protiv LGBT populacije, već da je u pitanju zakon o djeci i njihovim roditeljima.

    Dolazeći na samit EU, on je poručio svima da prvo pročitaju zakon, a onda da ga kritikuju.

    “Ja sam bio borac za slobodu u komunističkom režimu gdje je homoseksualnost bila kažnjiva. Ja sam se borio za njihova prava i slobodu i branio prava homosekualnih osoba. Ovaj zakon nije o tome, već o pravima djece i roditelja”, rekao je Orban.

    Premijer Mađarske je objasnio da nedavno usvojeni mađarski zakon, koji je izazvao mnoge kritike u EU, za cilj ima da da pravo roditeljima da odlučuju kako će njihova djeca da se obrazuju kada je riječ o seksualnom obrazovanju.

    Orban je poručio da ovaj zakon nije na dnevnom redu dvodnevnog samita EU u Briselu, ali i dodao da je spremana da sa svima “koji poštuju Mađarsku” razgovara o ovom zakonu, ukljućujući i predsjednicu Evropske komisije, Ursulu fon der Lajen.

  • Lavrov: Alijansa odbija vojne kontakte sa Moskvom

    Lavrov: Alijansa odbija vojne kontakte sa Moskvom

    NATO odbija da ima vojne kontakte sa Moskvom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “NATO ne želi da ima bilo kakve kontakte između oružanih snaga”, poručio je Lavrov tokom Devete konferencije o međunarodnoj bezbjednosti u Moskvi.

    On je skrenuo pažnju na nedavni samit NATO-a i napomenuo da konstantni postupci Alijanse sa ciljem zauzdavanja Rusije vode ka eskalaciji vojnih i političkih tenzija u Evropi.

    “Alijansa je potvrdila da nije sposobna da ide dalje od stvarnosti koju je izmislila. Stratezi NATO-a ponovo predviđaju navodne agresivne postupke Rusije”, rekao je Lavrov.

    Šef ruske diplomatije naglasio je da je Rusija i dalje otvorena za iskren i profesionalan dijalog, javio je TASS.

    Prema njegovim riječima, konstruktivni prijedlozi Moskve za smanjenje vojne prijetnje duž cijele linije kontakta između Rusije i zemalja Alijanse važe već dvije godine.

    “Baš je demokratski savez”, prokomentarisao je Lavrov.

  • U EU parlamentu odbijeni svi amandmani hrvatskih zastupnika na Prijedlog izvještaja o BiH

    U EU parlamentu odbijeni svi amandmani hrvatskih zastupnika na Prijedlog izvještaja o BiH

    Danas je nastavljeno zasjedanje Evropskog parlamenta, na kojem su parlamentarci glasali o prihvatanju amandmana na Prijedlog izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, koji je ranije usvojio Komitet za vanjske poslove EU parlamenta.

    Svi amandmani na tekst Prijedloga rezolucije hrvatskih eurozastupnika su uvjerljivom većinom odbačeni. Ovo predstavlja veliki politički poraz za hrvatsku diplomatiju, jer nije spomenuta ni konstitutivnost niti “legitimno predstavljanje”.

    Saznajemo da se tokom jučerašnjeg dana vodila velika politička borba između bosanskohercegovačkih lobista i hrvatskih zastupnika u smislu prihvatanja ili odbijanja predloženih amandmana.

    Sinoć su hrvatski eurozastupnici žestoko napali prvobitnu verziju Izvještaja iz razloga što ne sadrži spominjanje konstitutivnosti i “legitimnog predstavljanja”. Kroz predložene amadmane Tonino Picula, Željana Zovko, Ruža Tomašić i Sunčana Glavak pokušali su nametnuti svoje viđenje reformi koje Bosna i Hercegovina treba provesti i tako zaštititi interese Republike Hrvatske.

    Izvještaj će danas, u formi rezolucije, u drugom glasanju prihvatiti ili odbaciti Evropski parlament.

  • Pet godina od referenduma: Brexit je stanje duha

    Pet godina od referenduma: Brexit je stanje duha

    Prije pet godina Velika Britanija je izglasala izlazak iz Evropske unije. Protivnici su bili užasnuti mogućim ekonomskim posljedicama. Međutim, zagovornicima Brexita ekonomija nije bila argument – ni tada, ni sada.

    Bilo je četiri ujutro, 24. juna 2016. Sunce je izlazilo nad Londonom. Najdžel Faraž, tadašnji lider Stranke za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva izašao je pred svoje oduševljene pristalice: “Usudite se da sanjate kako sunce izlazi iznad nezavisnog Ujedinjenog Kraljevstva”. Rezultati referenduma bili su jednoznačni – Velika Britanija će poslije 43 godine napustiti Evropsku uniju, piše DW.

    “Borili smo se protiv multinacionalnih koncerna, protiv velikih banaka, protiv velike politike, protiv laži, korupcije i prevare”, rekao je Faraž. Možda je nekima bilo čudno što je Faraž svoj trijumf tumačio kao pobjedu malog čovjeka nad finansijskim moćnicima, ali je to očito imalo prođu.

    Ekonomija, čovječe? Ne, hvala.

    Kampanje protivnika i zagovornika Evropske unije bile su vrlo različite. Zagovornici britanskog ostajanja u Uniji su isključivo upozoravali na ekonomsku štetu koja bi nastala Brexitom, pozivajući se često na argumente međunarodnih organizacija kao što je Međunarodni monetarni fond. Čak je i tadašnji američki predsjednik Barak Obama dva mjeseca prije referenduma bio u Londonu da bi upozorio Britance: “Velika Britanija će čekati sasvim pozadi u redu”. To se odnosilo na izglede Velike Britanije da poslije Brexita potpiše trgovinski sporazum s Vašingtonom.

    Poplava ekonomskih vještačenja imala je suprotan efekat, zagovornici raskida s EU tvrdili su da su ljudima dozlogrdili takvi eksperti. Ti zagovornici Brexita skoro da nisu spominjali ekonomiju u svojim obraćanjima. Njihov politički strateg Dominik Kamings skovao je krilaticu “Take Back Control” – vrati kontrolu. To je djelovalo i moglo se odnositi na sve. Dok su pristalice opstanka braka s Briselom govorili o složenim ekonomskim posljedicama, pristalice Brexita govorile su o kontroli granica. Sajt zagovornika Brexita još uvijek je aktivan, on je pravi digitalni spomenik jednoj uspješnoj kampanji koja je ubijedila 17.410.742 Britanaca da glasaju za Brexit.

    Na toj stranici postojale su i spektakularne laži: “Ako izađemo iz EU uštedjećemo nedjeljno 350 miliona funti (450 miliona evra)”. Iako je suma bila potpuno proizvoljna, naišla je na dobar prijem glasača. U kampanji su se koristile rečenice “Mi ćemo ponovo uspostaviti kontrolu nad našim granicama”, ili “Možemo da kontrolišemo doseljavanje”.

    Upozoravalo se da bi Turska mogla postati član EU. Ustanovljena je snažna veza između zagovaranja Brexita i raspoloženja protiv doseljenika.

    Jedina ekonomska prednost koju su zagovornici Brexita mogli da navedu glasila je: “Bićemo slobodni da trgujemo sa cijelim svijetom”. Navodilo se da EU sprečava trgovinske sporazume s važnim britanskim partnerima kao što su Australija ili Novi Zeland, ili sa ekonomijama koje imaju snažan rast kao što su Indija, Kina ili Brazil. Nije se spominjala sudbina trgovine s EU, a i kada bi to bilo tema, zagovornici Brexita predstavljali su kao samorazumljivo to da će trgovina sa zemljama Unije biti nastavljena pod istim uslovima kao i prije izlaska iz nje. Nije ni spomenut scenario po kojem bi Velika Britanija mogla izaći iz EU i bez trgovinskog sporazuma – što se u više navrata skoro desilo, piše DW.

    Stvarnost još nije prepoznata
    Vrijeme koje je prošlo od referenduma do 31. decembra 2020. kada je stupio prelazni sporazum o Brexitu, bio je pun političkih preokreta i intriga. Tereza Mej, koja je na premijerskom mjestu bila od jula 2016. do jula 2019, pokušala je više puta da sprovede Brexit, ali da zadrži carinsku uniju sa EU. Za to nije dobila dovoljnu podršku.

    Dogovor Londona i Brisela o Brexitu koji se zvanično zove Trgovinski i kooperacioni sporazum sa Velikom Britanijom, stupio je na snagu januara 2021. Pandemija je otežala ekonomsku analizu, ali već postoje naznake za to da je Brexit temeljno promijenio položaj Velike Britanije. Prema navodima britanske vlade, od januara je trgovina sa EU opala za 23 odsto, a stručnjaci birmingenskog univerziteta izračunali su da je Brexit u posljednje četiri godine redukovao izvoz britanskih usluga u EU za 128 milijardi evra.

    London je do sada sklopio samo jedan sporazum koji nije imao dok je bio dio EU – s Australijom. EU je još uvijek najveći trgovinski partner Velike Britanije, a stabilna budućnost ekonomskih odnosa Brisela i Londona nije obezbijeđena. Protokol o granici sa Sjevernom Irskom i dalje je predmet ozbiljnih sporova.

    Stanje duha, a ne trgovine
    I pet godina kasnije izgleda da su ekonomska pitanja u vezi sa Brexitom nevažna. Ekonomisti će s vremenom doći do preciznije analize koliko je Brexit bio dobar ili loš za britansku ekonomiju. Ali šta god te analize pokazale, to neće imati većeg uticaja na one koji su glasali za Brexit. Ispitivanja javnog mnjenja koja su sprovedena maja ove godine pokazuju da zagovornika Brexita ima 45 odsto, a protivnika 44 odsto.

    Vladajuća Konzervativna partija koja u svojoj vladi ima odlučne zagovornike Brexita ostaje popularna. Izgleda da riječi poput suverenosti i kontrole još uvijek mogu da probude strast u glasačima, što se ne može reći za ekonomske pojmove kao što su eksport u Evropsku uniju. Jasno je da je Berexit za milione ljudi stanje duha, a ne trgovinski pojam, piše DW.