VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zdravstveni radnici u Grčkoj biće suspendovani ako se ne vakcinišu

    Zdravstveni radnici u Grčkoj biće suspendovani ako se ne vakcinišu

    Zdravstveni radnici u Grčkoj biće suspendovani ako odbiju da se vakcinišu prema novoj obaveznoj politici koju je danas saopštio grčki premijer Kirjakos Micotakis.

    Osoblje u staračkim domovima biće suspendovano od 16. avgusta ako ne zakaže termin za vakcinaciju, dok će isto važiti u septembru za zaposlene u državnim i privatnim bolnicama, prenio je AP.

    Od petka, pa do kraja avgusta, svi zatvoreni komercijalni prostori, uključujući barove, bioskope i pozorišta, biće dostupni samo vakcinisanima.

    “Poslije godinu i po dana više niko ne može da tvrdi da mu je korona virus nepoznanica”, rekao je Micotakis u televizijskom obraćanju.

    “Zemlja će ponovo biti zaključana zbog stava koji su zauzeli određeni ljudi … Opasnost nije Grčka, već nevakcinisani Grci”, istakao je on.

    Restrikcije će se primenjivati šiorm zemlje i na grčkim ostrvima i drugim najvažnijim turističkim destinacijama.

  • Putin: Sve sam više uvjeren, Donbas Kijevu nije potreban

    Putin: Sve sam više uvjeren, Donbas Kijevu nije potreban

    Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je članak o Ukrajini, o odnosima Moskve i Kijeva, Donbasu, ali i o porijeklu ruskog i ukrajinskog naroda, odnosno o tome da su i Rusi i Ukrajinci jedan narod, jedna cjelina, kao i “da to nije plod nekakve konjukture, već njegovo lično ubjeđenje”.

    Kako je naveo u članku objavljenom na sajtu Kremlja, zid koji je napravljen u posljednjih nekoliko godina između Rusije i Ukrajine, između jednog te istog istorijskog i duhovnog prostranstva, doživljava kao zajedničku tragediju, što je posljedica obostranih grešaka načinjenih u različitim periodima.

    “To je rezultat rada tih sila koje su stalno pretendovale na to da unište naše jedinstvo. Formula koja se primjenjivala i koja je svima poznata tokom vijekova – podijeli i vladaj. Tu nema ničeg novog. Otuda i pokušaji da se odigra na kartu nacionalnih pitanja, da se posije mržnja između ljudi. A glavni zadatak je podijeliti, a zatim i napujdati narod jedne protiv drugih”, navodi se u Putinovom članku.

    Ruska Federacija je, kako je dodao, priznala sve nove političke regije i učinila mnogo toga kako bi Ukrajina opstala kao nezavisna država.

    “Isključivo zahvaljujući niskim cijenama gasa Ukrajina je u periodu od 1991. do 2013. godine uštedjela preko 82 milijarde dolara, a danas se buni oko sume od 1,5 milijardi koju Rusija treba da plati za tranzit gasa do Evrope”, naveo je ruski predsjednik.

    Kako tvrdi, do 2014. godine mnogi sporazumi i zajednički projekti radili su za dobrobit i ruske i ukrajinske ekonomije.

    Uprkos dešavanjima te godine i svemu što je uslijedilo potom, Rusija je i dalje ostala među tri najveća trgovinska partnera Ukrajine, a stotine hiljada Ukrajinaca radi na teritoriji Rusije i u toj zemlji dobija podršku.

    “Eto kakva vam je to zemlja-agresor”, dodao je.

    Putin se osvrnuo i na sukobe na jugoistoku Ukrajine, rekavši da je Rusija učinila sve što je mogla kako bi zaustavila bratoubilaštvo, a potpisan je i Minski sporazum koji, prema njegovom mišljenju, nema alternativu.

    “Međutim, po svemu sudeći, sve više sam siguran u to da Kijevu Donbas jednostavno nije potreban. Zašto? Zato što građani tih regiona, kao prvo, nikada neće prihvatiti to što im se nameće silom, blokadama, prijetnjama. A kao drugo, Minski sporazum, koji je predstavljao šansu da se mirnim putem uspostavi teritorijalna cjelovitost Ukrajine, u potpunosti je suprotan sa projektom ‘anti-Rusija'”, naglasio je.

    Putin dodaje da se u praksi dešava da se u ukrajinskoj javnosti stvara atmosfera straha, koristi se agresivna retorika, podstiče se neonacizam, dolazi do militarizacije zemlje.

  • Španija vraća policijski čas i druge mjere zbog mladih

    Španski regioni vraćaju policijski čas, kao i ograničenja za druženje i noćni život kako bi obuzdali nagli porast broja novozaraženih od virusa korona, dok se delta varijanta prenosi kod nevakcinisanih mladih ljudi u zemlji.

    Katalonija i Valensija, dva regiona na mediteranskoj obali koji su glavna žarišta epidemije, ograničavaju okupljanja na 10 ljudi i obnavljaju ograničenja svih aktivnosti tokom noći, dok je sjeverni region Asturija od juče zabranio rad barova izuzev bašti i restorana, prenio je AP.

    Zbog početka ljeta i žurki organizovanih da bi se obilježio kraj školske godine, broj zaraženih od kovid-19 u Španiji sada je više od tri puta veći među mlađima od 30 godina u odnosu na prosek.

    Broj oboljelih na 100.000 stanovnika porastao je na nacionalnom nivou juče na 368 slučajeva, izjavio je Fernando Simon, koji koordinira španskim odgovorom na hitne zdravstvene probleme.

    On je istakao da, iako mladim pacijentima obično nije potrebno da se liječe na odjeljenjima intezivne njege, veliki broj slučajeva oboljelih od korone mlađih od 30 godina polako povećava stopu broja hospitalizovanih.

    Španija je u potpunosti vakcinisala više od 21 miliona ljudi ili 46 odsto ukupne populacije, međutim samo oko 600.000 je onih koji imaju manje od 30 godina.

  • Malarija i denga groznica bi mogli biti prijetnja za više od osam milijardi ljudi

    Malarija i denga groznica bi mogli biti prijetnja za više od osam milijardi ljudi

    Više od osam milijardi ljudi bi do 2080. godine moglo biti u riziku da oboli od malarije i denga groznice, ako se nastavi emisija stakleničkih plinova u trenutnim količinama, utvrđeno je novim istraživanjem.

    Strahuje se da bi 4,7 milijardi ljudi više moglo biti ugroženo od dvije bolesti koje prenose komarci, u poređenju sa podacima iz perioda od 1970. do 1999. Ovo je utvrđeno projekcijama rasta broja stanovnika i rasta temperature za skoro 3,7 stepeni Celzijusovih do 2100. godine.

    Istraživanje je provela Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) i njegovi rezultati su objavljeni u časopisu Lancet Planetary Health. Utvrđeno je da ako se nastavi emisija stakleničkih plinova u trenutnim količinama, onda je izgledno da će porasti temperatura zraka, a time će se produžiti sezona prijenosa malarije i denga groznice za četiri mjeseca u sljedećih 50 godina.

    Docent na LSHTM-u i jedan od autora ovog istraživanja Felipe J Colon-Gonzalez je izjavio da njihove spoznaje, kako je rekao, snažno sugerišu da bi se smanjenjem emisije stakleničkih plinova moglo spriječiti da milioni ljudi budu zaraženi malarijom i denga groznicom.

    “Rezultati su pokazali da niska emisija stakleničkih plinova značajno smanjuje dužinu perioda kada se ove zarazne bolesti prenose, kao i to da se smanjuje broj onih koji su u riziku. Aktivnost za smanjivanje globalne temperature ispod dva stepena se mora smanjiti. No, političari i zdravstvene institucije moraju biti spremni za različite scenarije, pa i onaj da će emisija ostati na istoj razini. Ovo je posebno važno za područja u kojima još ne postoje ove bolesti i za područja čiji zdravstveni sistemi nisu spremni za njih”, naglasio je Colon-Gonzalez.

    Malarija godišnje usmrti više od 400.000 ljudi i to uglavnom djece, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). U 2019. u Africi je registrovano 90 posto od 230 miliona zaraženih ovim bolestima u cijelom svijetu. Terapija protiv malarije je zasnovana na lijeku artemisin.

    S druge strane, za denga groznicu ne postoji specifičan tretman. Pretpostavlja se da od nje godišnje oboli od 100 do 400 miliona ljudi, od čega usmrti njih 20.000.

    Pojedine države, poput Eritreje, Sudana i Kolumbije posljednjih nekoliko godina bilježe značajan rast broja zaraženih malarijom i denga groznicom, ukazala je profesorica na LSHTM-u i koautorica navedenog istraživanja Rachel Lowe. Napomenula je da se broj onih koji imaju denga groznicu u posljednje dvije decenije povećao sa 505.430 osoba u 2000. na 5,2 miliona u 2019. To su samo oni koje je evidentirao WHO.

    Istakla je važnost da se prate potencijalna žarišta zaraze ovim bolestima. Istraživači su naveli da u obzir nisu uzeli faktore poput evolucije bolesti ili razvoja učinkovitijih lijekova i vakcina. Za podsjetiti je da su u toku ispitivanja vakcina protiv malarije, dok je vakcina protiv denga groznice licencirana u pojedinim državama.

    Colon-Gonzalez je ukazao da se malarija i denga groznica nastoje suzbiti kontrolom populacije komaraca, odnosno smanjivanjem kontakta između komaraca i ljudi, ali da pojedine države ne mogu priuštiti sredstva koja su im potrebna za spomenuto, kao i za liječenje ovih zaraznih bolesti, piše list Guardian.

  • Macron naredio svim medicinskim radnicima da se moraju vakcinisati

    Macron naredio svim medicinskim radnicima da se moraju vakcinisati

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron naredio je danas da se svi radnici zdravstvenih službi vakcinišu do 15. septembra i zatražio je od sunarodnika da što prije prime dozu zaštite kako bi se izborili sa ponovnim rastom broja zaraženih.

    U televizijskom obraćanju Macron je naveo da su obavezne i posebne Covid-19 propusnice za svakog ko želi u restoran, tržni centar ili druga javna mjesta.

    Kako bi dobili propusnicu, ljudi moraju biti u potpunosti vakcinisani, da imaju negativan test na koronavirus ili dokaz da su se oporavili od oboljenja.

    Soj delta virusa korona uzrok je novog rasta broja zaraženih u Francuskoj, neposredno nakon početka sezone ljetnjih odmora. Oko 40 posto stanovništva Francuske u potpunosti je vakcinisano, ali ima i određene skepse prema imunizaciji.

    Macron je istakao da se Francuska ponovo suočava sa nastavkom epidemije na cijeloj teritoriji.

    Prema njegovim riječima, administracija će ponovo od sutra proglasiti medicinsku vanrednu situaciju, što će omogućiti više slobode za uvođenje restriktivnih mjera.

  • U velikom požaru u Covid bolnici u Iraku izgorjele 44 osobe

    U velikom požaru u Covid bolnici u Iraku izgorjele 44 osobe

    Najmanje 44 osobe poginule su, a više od 67 je ranjeno u jučerašnjem požaru koji je vjerovatno izazvan eksplozijom u rezervoaru za kisik u covid bolnici u iračkom gradu Nassiriya na jugu zemlje.

    Kako prenosi Reuters, ovaj broj nije konačan i traga se za još tijela, a premijer zemlje Mustafa al-Kadhimi održao je hitne sastanke sa ministrima i naredio suspenziju i hapšenje načelnika zdravstva i civilne odbrane u Nassiriji, navodi se u saopćenju njegovog ureda.

    Direktor bolnice također je suspendovan i naloženo je njegovo hapšenje, dodaje se u saopćenju.

    Već desetkovan ratom i sankcijama, irački zdravstveni sistem borio se da se izbori s krizom od koronavirusa, koja je odgovorna za smrt 17.592 osobe i više od 1,4 milion zaraženih.

    Zdravstveni službenici Nassiriya rekli su da se potraga u bolnici za koronavirus al-Hussain nastavlja nakon što je vatra stavljena pod kontrolu, ali gusti dim otežava ulazak u neka izgorjela odjeljenja.
    “Vatra koja je nekontrolisano bjesnila zarobila je mnoge pacijente na odjelu za koronavirus i spasilački timovi se bore da do njih dođu”, rekao je jedan zdravstveni radnik.

    Prva policijska izvješća sugeriraju da je eksplozija rezervoara s kisikom unutar covid bolničkih odjela vjerovatni uzrok požara, rekao je policajac na mjestu požara.

    “Čuo sam veliku eksploziju u odjelima za koronavirus, a zatim je vatra vrlo brzo izbila”, rekao je Ali Muhsin, bolnički čuvar koji je pomagao u odvoženju ranjenih pacijenata dalje od požara.

    U aprilu su u požaru izazvanom eksplozijom cisterne s kisikom u bolnici COVID-19 u Bagdadu poginule najmanje 82 osobe, a 110 je ranjeno. ‚

    Zdravstveni izvori rekli su ranije da bi broj poginulih u požaru u ponedjeljak mogao porasti jer se mnogi pacijenti još uvijek vode kao nestali. Dvoje zdravstvenih radnika je među mrtvima.
    Ljutita rodbina okupila se ispred bolnice i sukobila se sa policijom, zapalivši dva policijska vozila.

  • Bajden pomiješao Ðukanovića i Krivokapića

    Bajden pomiješao Ðukanovića i Krivokapića

    Američki predsjednik Džozef Bajden čestitao je predsjedniku Milu Ðuknoviću 13. jul, Dan držvnosti Crne Gore, ali ga je u čestitki pomiješao s premijerom Zdravkom Krivokapićem.

    Bajden, naime, u čestitki kaže da je bilo važno čuti “vaše inpute tokom našeg nedavnog NATO samita u Briselu”, na kojem Ðukanović nije bio, već Krivokapić, a koji je održan sredinom juna u sjedištu NATO.

    Bajden je u čestitki, između ostalog, napisao da će SAD “nastaviti da pružaju snažnu podršku narodu Crne Gore u napretku na evroatlantskom putu i implementaciji reformi potrebnih za pristupanje Evropskoj uniji”.

    Bajden je čestitao i četvrtu godišnjicu članstva Crne Gore u NATO alijansi.

  • Njemačke stranke pozitivne prema proširenju EU

    Njemačke stranke pozitivne prema proširenju EU

    Uoči početka predizborne kampanje u Njemačkoj sve partije su objavile svoje programe, a na proširenje EU pozitivno gledaju četiri od šest najvažnijih njemačkih partija.

    O proširenju EU su se pozitivno izjasnili CDU/CSU, SPD, Zeleni i FDP; njemačka Ljevica ima neutralni stav nigdje ne spominjući samo proširenje, dok je desničarski AFD negativno raspoložen, ne samo prema proširenju EU, već i prema samoj EU.

    Inače, poslanici ove dvije partije odbili su da podrže prijedlog CDU/CSU, SPD-a i FDP-a o kojem smo pisali, a u kojem se traži podrška Bundestaga za novog visokog predstavnika i brzo ispunjavanje uslova iz agende 5+2 za zatvaranje OHR-a, koji su ostale frakcije na plenarnom glasanju prihvatile.

    U svom programu CDU/CSU, konzervativna frakcija desnog centra u Bundestagu, kojoj pripadaju kancelarka Angela Merkel i novi visoki predstavnik Kristijan Šmit, smatra da je važno proširenje EU, ali da je prvo potrebno Evropu ojačati iznutra.

    “Zalažemo se za dalje intenziviranje vezivanja zapadnog Balkana sa EU, jer su bezbjednost i stabilnost u našem neposrednom susjedstvu od našeg najvećeg interesa. Ali unutrašnja kohezija EU ne smije biti oslabljena kroz prijem novih članica. Zemlje kandidati moraju u potpunosti ispuniti sve pretpristupne uslove”, navedeno je u programu ove frakcije.

    Druga snaga po jačini u Bundestagu – Zeleni, koja ima dobre izglede da uđe u naredni sastav Vlade Njemačke, jedina je koja u odjeljenju koje govori o proširenju direktno spominje sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH. O BiH kažu da je potrebno stvoriti sve uslove da svi građani BiH budu ravnopravni.

    “Procesi pomirenja i političko i pravno procesuiranje ratnih zločina moraju biti intenzivirani. Etničkom mijenjanju granica i diskriminaciji nema mjesta”, naglasili su oni.

    U programu SPD-a, koji u trenutnom sastavu Vlade drži resor spoljnih poslova i ima dobre šanse da se nađe u narednom sastavu Vlade, kažu da je naš region potrebno integrisati u EU i zbog uticaja drugih zemalja na taj prostor.

    “Ove izazove EU mora rješavati tako što će ponuditi novi koncept evropske politike susjedstva. Zemlje zapadnog Balkana ćemo integrisati u EU”, istakli su oni.

    U programu FDP-a, za koji takođe postoji minimalna šansa da bi mogao biti jedan od partnera u novoj vlasti, proširenjem se prevashodno bave kroz programe EU, poput “Erasimus+”, ističući da kandidatima za članstvo u EU ovi programi treba da budu na raspolaganju.

    Kao što smo rekli, Ljevica se proširenjem ne bavi direktno, a istakli su da žele da vide EU kao demokratskiji prostor. AFD bi želio da vidi Evropu nacija, a proširenje koje bi, kako oni smatraju, kulturološki i u smislu identiteta moglo da utiče na Evropu, ne može uspjeti.

    Tanja Topić, analitičarka i dobra poznavateljka njemačke politike, za “Nezavisne novine” kaže da je Njemačka u mnogo navrata potvrdila privrženost BiH i regionu.

    “Među strankama u Njemačkoj ne postoji značajna razlika u programima u dijelu koji se odnosi na proširenje. Dakle, neće biti suštinske promjene njemačke politike prema BiH, bez obzira na to ko će biti na vlasti u ovoj zemlji nakon izbora”, smatra ona i dodaje da samo imenovanje Šmita ukazuje na spremnost te zemlje da se više angažuje u BiH.

    “Pri tome ne očekujem paternalistički odnos, već podršku domaćim snagama da se izbore sa sopstvenim demonima. Njemačka će podržati rad i reforme, što vidim kao znak da je političarima u ovoj zemlji stalo do BiH”, rekla je ona.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za zapadni Balkan, takođe ne očekuje promjene njemačke politike prema BiH, što, po njegovom mišljenju, potvrđuje i Šmitovo imenovanje.

    “Ali ako sljedeću koaliciju budu činili Zeleni, onda možemo očekivati i više zelenog sadržaja u njemačkom pristupu zapadnom Balkanu. To je veoma bitno i u svrhu novog Evropskog investicionog okvira za zapadni Balkan, koji je bio potvrđen na kraju njemačkog predsjedavanja”, kaže on.

  • Uhapšen glavni osumnjičeni za organizaciju ubistva predsjednika Haitija: Imao je političke motive

    Uhapšen glavni osumnjičeni za organizaciju ubistva predsjednika Haitija: Imao je političke motive

    Policija na Haitiju saopštila je da je uhapsila doktora za kojeg se vjeruje da je ključni osumnjičeni za organizaciju prošlosedmičnog atentata na predsjednika Jovenela Moïsea.

    Policija navodi da je Christian Emmanuel Sanon, 63-godišnji državljanin Haitija, početkom juna u zemlju došao privatnim avionom s “političkim motivima”. Policija sumnja da je Sanon imao namjeru da postane predsjednik.

    Moïse (53) je ubijen 7. jula u svojoj rezidenciji, a atentat je izvršila grupa od 28 stranih plaćenika, uglavnom bivših kolumbijskih vojnika. Supruga predsjednika povrijeđena je u napadu, a zatim je odletjela u SAD na liječenje.

    Hapšenje Sanona najavljeno je na policijskom sastanku u nedjelju kasno navečer u glavnom gradu Port-au-Princeu.

    “Ovo je osoba koja je u Haiti ušla privatnim avionom s političkim ciljevima”, rekao je šef policije Leon Charles.

    Rekao je da je prvobitni plan bio zarobiti predsjednika Moïsea, ali “misija se tada promijenila”. Nije pojasnio detalje. Prva osoba koju je jedan od napadača pozvao nakon napada i policijske reakcije bio je upravo Christian Emmanuel Sanon.

    “Kontaktirao je još dvoje ljudi za koje smatramo da su organizatori atentata na predsjednika Jovenela Moïsea”, rekao je šef policije, ali nije otkrio ko su ostale dvije osobe.

    S druge strane, BBC piše da još nije jasno ko je organizirao napad i s kojim motivom. Brojna pitanja ostaju bez odgovora, uključujući kako su atentatori uspjeli ući na posjed. Tjelohranitelji predsjednika Moïsea trebali bi biti ispitani kasnije ove sedmice.

    Jedna istaknuta opoziciona ličnost otvoreno je izrazila skepticizam prema trenutnoj verziji događaja. Bivši haićanski senator Steven Benoit rekao je u petak lokalnoj stanici Magik9 radio da predsjednika “nisu ubili Kolumbijci”, ali nije pružio dokaze koji potkrepljuju njegove tvrdnje.

  • Richard Branson uspješno obavio let do svemira i vratio se na Zemlju

    Richard Branson uspješno obavio let do svemira i vratio se na Zemlju

    Britanski milijarder Richard Branson obavio je let do svemira na VSS Unityju, proizvodu njegove kompanije Virgin Galactic Holding. Nakon što je s još pet osoba bio na rubu svemira, Branson se vratio na Zemlju.Sve se dešavalo iznad pustinje u Novom Meksiku, a let koji je trajao oko sat završio je na na pisti u Spaceportu America.

    Kako piše BBC, čeka se službenu potvrda visine koju je postigao Branson, ali prema do sada dostupnim podacima, ona je bila 85 km.

    Putovanje je bilo, rekao je Branson, “životno iskustvo”.

    Ovaj potez čini ga pionirom svemirskog turizma, a u ovoj “utrci” pobijedio je Elona Muska i Jeffa Bezosa.

    Milijardera su u pratila dva pilota Unityja, Dave Mackay i Michael Masucci, te tri zaposlenika Galaktike – Beth Moses, Colin Bennett i Sirisha Bandla.

    Ovo je bio 22. testni let u sklopu Bransonova svemirskog projekta, tek četvrti s posadom te prvi s punim sastavom predviđenih svemirskih putnika.

    Brenson je ovako postao astronaut nakon 17 godina razočarenja i nakon što je na slične snove potrošio više od milijardu dolara svog bogatstva