VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Boeingov bespilotni dron tanker gorivom napunio američki borbeni avion

    Boeingov bespilotni dron tanker gorivom napunio američki borbeni avion

    Američka mornarica i Boeing su nedavno uspješno obavili punjenje goriva u letu.

    Borbeni avion F-35C Lightning II je koristio Boeingov bespilotni dron tanker MQ-25 Stingray kako bi tokom leta preuzeo gorivo i nastavio let.

    MQ-25 program postoji već nekoliko godina, počeo je 2018. godine, a bespilotna letjelica je obavila prvi let u septembru 2019. godine. Od tada je upisala više od 120 sati leta kako bi se prikupili podaci o njenim performansama u letu. Međutim, tek u junu ove godine je prvi put pokušano spajanje borbenog aviona kako bi se obavilo punjenje gorivom.

    Testni dron tanker nazvan T1 je gorivom napunio F/A-18 Superhornet, što je bilo prvo punjenje goriva u svijetu ove vrste. Avion je tokom punjenja gorivom bio udaljen svega 6,1 metar od drona, a u augustu je dron gorivom napunio avion E-2D Hawkeye. Ove sedmice je uspješno obavljeno i punjenje borbenog aviona F-35C Lightning II, koje je proteklo bez problema. Dron tenker je pokazao dobre performanse i stabilnost, a koliko je goriva nasuto i kolika je udaljenost bila između letjelica, zasad nije poznato.

    Boeing trenutno proizvodi dva MQ-25 dron tankera za mornaricu, a T1 je ušućen na demonstracije na nosač aviona kako bi se unaprijedio proces integracije.

  • Rusija predstavila borbene robote koji mogu uništavati tenkove

    Rusija predstavila borbene robote koji mogu uništavati tenkove

    Ruska vojska je tokom vojne vježbe “Zapad” predstavila borbene robote koji mogu uništavati tenkove bez opasnosti po ruske vojnike, javlja Russia Today.

    Roboti su ispalili protivoklopne projektile i koristili montirane bacače planove dok su njihovi operateri bezbrižno sjedili na sigurnoj udaljenosti daleko od bojnog polja. Ove aktivnosti su izvedene u sklopu kolosalnih vojnih vježbi kojima je prisustvovao i ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Tokom demonstracija su između ostalog dva borbena modela demonstrirala svoje mogućnosti i naoružanje te su simulirali paljbu usmjerenu protiv neprijatelja tokom vježbe Zapad-2021.

    Jedan od dva vojna modela je oklopno borbeno vozilo Uran-9 napravljeno poput konvencionalnog tenka, ali se njime može upravljati iz daljine. Može biti naoružano topovima i raketnim sistemima te opremljeno infracrvenim i laserskim senzorima visoke tehnologije kako bi moglo pronaći i pogoditi svoje mete. Prvi primjerci modela Uran-9 su već djelovali tokom rata u Siriji. Ovo borbeno vozilo čak ima i bacače plamena dizajnirane za napad na neprijateljsku pješadiju i čišćenje utvrđenih pozicija.
    Borbeno vozilo Nerekhta je također korišteno tokom pomenutih vježbi. Kreće se pomoću gusjenica, opremljeno je centralnim topom, a dizajnirano je za misije izviđanja u predjelima koji su opasni za vojnike. Ovo vozilo posjeduje i mitraljez, kao i minobacač.

    Putin je zajedno s drugim ruskim zvaničnicima posmatrao vježbu, eksplozije i borbu s komandnog položaja.

    U već tradicionalnoj vježbi Zapad-2021 učestvuju ruski i bjeloruski vojnici, kao i određen broj vojnika iz drugih država. Cilj je unaprijediti borbene sposobnosti i demonstrirati novu tehnologiju.

  • Odmarao dok su talibani ulazili u Kabul: Dominic Raab nije više britanski šef diplomatije

    Odmarao dok su talibani ulazili u Kabul: Dominic Raab nije više britanski šef diplomatije

    Nakon višemjesečnih kritika upućenih različitim članovima njegovog kabineta, britanski premijer Boris Johnson odlučio je smijeniti nekoliko svojih ministara, javlja BBC News.

    Johnson u srijedu je ponovo imenovao ministra vanjskih poslova Velike Britanije Dominica Raaba za ministra pravosuđa u sklopu velike rekonstrukcije vlade, saopćeno je iz Downing Streeta.

    Raab se suočio s kritikama zbog načina na koji se nosio s afganistanskom krizom. Bio je na odmoru na Kritu dok su talibani pobjedonosno ulazili u Kabul.

    Johnson je za novog ministra vanjskih poslova imenovao dosadašnju ministricu trgovine Liz Truss, dok je Raabu dao i mjesto zamjenika premijera.

    Raab je efektivno bio zamjenik prošle godine, kada je zamijenio Johnsona nakon što je premijer bolovao od COVID-a i bio hospitaliziran.

    Johnsonov ured saopštio je ranije u srijedu da premijer ima namjeru da “imenuje snažan i ujedinjen tim za oporavak države nakon pandemije”.

  • Stanje EU: Ocjene i prognoze Ursule fon der Lajen

    Stanje EU: Ocjene i prognoze Ursule fon der Lajen

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocjenjuje kao uspjeh to kako se u Evropskoj uniji upravljalo tokom pandemije korone, ali istovremeno poziva i na dodatne napore.

    Sa više od 70 odsto potpuno vakcinisanih među odraslom populacijom, EU je među vodećim regionima u svijetu, uprkos svim kritikama, rekla je Fon der Lajen u svom govoru o stanju Evropske unije u Evropskom parlamentu u Strazburu. Osim toga, naglašava Fon der Lajen, EU je bila jedini region koji je distribuirao više od 700 miliona doza vakcina u više od 130 zemalja svijeta, piše DW.

    Predsjednica Evropske komisije osvrnula se istovremeno i na globalnu neravnotežu kada je riječ o vakcinaciji. Prioritet, kaže, mora biti ubrzanje vakcinacije širom svijeta, jer stepen neravnoteže je očigledan. Njemačka političarka je najavila da će EU do sredine 2022. donirati još 200 miliona doza.

    Pomoć siromašnima u zaštiti klime
    U govoru u Strazburu Fon der Lajen je ujedno pohvalila napore na zaštiti klime i istovremeno pozvala bogate države da učine više kako bi novac za klimatsku politiku bio dostupan i siromašnim zemljama. Velike ekonomske sile obavezale su se da će do 2025. godišnje izdvajati oko 100 milijardi američkih dolara, i EU je to ispunila sa svojih 25 milijardi dolara, rekla je Fon der Lajen. Ostali, međutim, nisu.

    Sto miliona evra za Avganistan
    Predsjednica Evropske komisije osvrnula se i na ulogu EU nakon povratka talibana na vlast u Avganistanu. U tom kontekstu, ona je najavila dodatnih 100 miliona evra humanitarne pomoći za tu zemlju. EU će Avganistance u toj zemlji i regionu i dalje podržavati, jer glad i humanitarna katastrofa moraju da se spriječe.

    Posljedica događaja u Avganistanu je i to što se Fon der Lajen sada u Strazburu založila za formiranje “Evropske odbrambene unije”. Ona je takođe iznijela ideju o zajedničkom “Centru za analizu situacije”, predlaže oslobađanje od PDV-a prilikom kupovine opreme za odbranu koja je razvijena i proizvedena u Evropi i iznosi prijedlog novog evropskog zakona o kibernetičkoj bezbjednosti.

    Zalažući se za formiranje snaga EU za reagovanje u slučaju kriza, o čemu je i ranije bilo riječi, Ursula fon der Lajen ukazuje na osnovno pitanje: “Možete da imate najrazvijenije oružane snage na svijetu, ali čemu one služe ako nikada niste spremni da ih upotrijebite?” Ono što je Evropsku uniju do sada kočilo nije samo nedostatak kapaciteta, već i nedostatak političke volje. “Ako razvijemo tu političku volju, možemo učiniti mnogo toga na nivou EU.”

    Odlučna u sporu s Poljskom
    Ursula fon der Lajen iskazuje odlučnost u sporu oko kontroverznih poljskih reformi pravosuđa.

    “Pravo na nezavisno sudstvo, na jednak tretman pred zakonom – svuda u Evropi ljudima se mora omogućiti da se oslone na ta prava”, rekla je ona pred poslanicima Evropskog parlamenta. Zbog zabrinutosti po pitanju vladavine prava u Poljskoj i Mađarska, Evropska komisija tim zemljama još nije odobrila sredstva iz Fonda za pomoć osnovanom zbog korone.

    Evropska komisija prošle sedmice podnijela je Evropskom sudu pravde zahtjev da se protiv Poljske uvedu i finansijske sankcije, podsjetila je Fon der Lajen. Razlog je prije svega to što Poljska disciplinska komora nastavlja da kažnjava sudije u toj zemlji. Evropski sud pravde izdao je privremeni nalog da to tijelo prestane s radom, ali se Varšava toga ne pridržava. Predsjednica Evropske komisije naglašava da su presude tog suda obavezujuće.

  • Na snazi nove mjere u Austriji, najviše pogađaju nevakcinisane

    Na snazi nove mjere u Austriji, najviše pogađaju nevakcinisane

    U Austriji su danas stupile na snagu nove epidemijske mjere koje pogađaju ponajviše nevakcinisane građane.

    Kao što je najavila Vlada, na snagu je stupila nova uredba kojom se vraća obaveza nošenja maski višeg zaštitnog nivoa, to jest FFP2.

    Na svim mjestima gdje je do sada morala da se nosi maska od sada svi građani moraju nositi maske tipa FFP2. To se tiče supermarketa, apoteka, drogerija, javnog prevoza, benzinskih pumpi s priključenom prodavnicom.

    U ostalim prodavnicama, prema uredbi, postoji razlika između vakcinisanih, izliječenih i nevakcinisanih kupaca.

    Nevakcinisani, naime, moraju nositi masku tipa FFP2 od sada u šoping-centrim i svim prodavnicama, a tako i odjeće, elketronskih uređaja, i slično, dok vakcinisani i izliječeni od korone mogu koristiti “obične” maske.

    Vakcinisani i izliječeni ne moraju nositi maske u tim prodavnicama, sem u Beču gdje moraju nositi “obične” maske.

    Za korišćenje tih “sloboda”, međutim, moraju, tokom boravka u prodajnom prostoru sa sobom imati dokaz o vakcinaciji ili preležanom oboljenju, pošto su najavljene kontrole.

    Takođe, nevakcinisani su dužni da nose FFP2 maske i u kulturnim ustanovama kao što su muzeji, biblioteke ili arhivi.

    Od ove mjere izuzeti su koncerti i pozorišta, ali i bioskopima gdje nevakcinisani mogu uz negativan test biti izjednačeni s vakcinisanim ili izliječenim građanima i tamo mogu nositi i “obične” maske.

    Obaveza nošenja maski tipa FFP2 uvedena je i u katoličkim crkvama na službama, dok će za krštenja, vjenčanja i slično umjesto obaveze nošenja maski biti primijenjeno pravilo “3G”, odnosno učešće je moguće samo uz sertifikat o vakcinaciji, preležanom kovid-19 ili negativni test.

    Zbog povratka obaveze nošenja FFP2 maski većina supermarketa i diskonta nudi svojim kupcima besplatne maske.

    Nova uredba predviđa i skraćenje važenja testova, te sada antigenski testovi, kao što je to već neko duže vrijeme slučaj u Beču, važe širom Austrije, kao “ulaznica” u restorane, kafiće, bioskope i slično samo 24 sata umjesto 48 sati, a PCR testovi 48 sati umjesto dosadašnjih 72 sata.

    Inače austrijska vlada donijela je odluku o pooštravanju korona mjera zbog stalno rastućeg dnevnog broja novooboljelih, ali je najavila i da će mjere biti etapno pooštravane u skladu s popunjenosti kapaciteta na intenzivnoj njezi.

    Međutim, toga nema u novoj uredbi.

    Naime, Vlada je najavila da prvo pooštravanje, to jest aktuelno, stupa na snagu čim se se dostigne popunjenost kapaciteta od 10 odsto, odnosno 200 kovid pacijenata na intenzivnoj njezi.

    Slijedeće pooštravanje mjera predviđeno je kada popunjenost kapaciteta dostigne 15 odsto, odnosno 300 kreveta.

    Predviđeno je da se sedam dana, nakon što popunjenost na intenzivnoj njezi pređe 15 odsto, uvede “2G” pravilo za noćnu gastronomiju i velike manifestacije, a to znači da će pristup biti omogućen samo vakcinisanima i izliječenima, uz ukidanje mogućnosti kućnog testiranja.

    Dalje mjere slijede kada popunjenost na intenzivnoj njezi pređe 20 odsto, to jest od tada svuda gdje je primjenjivano pravilo “3G”, omogućiće se samo pristup vakcinisanima, izliječenima i PCR testiranima.

    Ovaj plan Vlade se, međutim, ne nalazi u uredbi Ministarstva zdravlja, a kao razlog Ministarstvo navodi da se radi o dinamičnoj situaciji u kojoj se zemlja nalazi, dok je plan uvođenja mjera na osnovu popunjenosti kapaciteta na intenzivnoj njezi samo “politička želja”, te unošenje tih želja ne bi bio najbolji pristup.

    U Ministarstvu ističu da za svako poostravanje mjera, svakako, moraju izdati novu uredbu sa detaljnim opisom mjera.

  • Sjeverna Koreja ispalila dvije balističke rakete nedaleko od južnokorejske obale

    Sjeverna Koreja ispalila dvije balističke rakete nedaleko od južnokorejske obale

    Sjeverna Koreja ispalila je rano u srijedu dvije neidentifikovane balističke rakete u vode nedaleko od istočne obale Korejskog poluotoka, saopćeno je iz zajedničkog štaba načelnika Južne Koreje, piše CNN.

    Obavještajne vlasti Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) saopćile su kako je u toku analiziranje lansiranja radi dobijanja dodatnih informacija.

    Južnokorejska vojska je saopćila da je pojačala nadzor, ali i kako u uskoj saradnji sa SAD-om rade na unaprijeđivanju odbrambene spremnosti.

    Premijer Japana Yoshihide Suga osudio je ispaljivanje balističkih projektila kazavši da je to “nečuveno”.

    Prema njegovim riječima, postupak Sjeverne Koreje predstavlja prijetnju miru i sigurnosti u regionu.

  • Talibani “žicaju” novac od SAD

    Talibani “žicaju” novac od SAD

    Talibani su danas pozdravili pomoć od 1.2 milijarde dolara koju je obećala međunarodna zajednica i pozvali su Sjedinjene Države da budu velikodušnije.

    “Zahvaljujemo i pozdravljamo angažman međunarodne zajednice od oko milijarde dolara pomoći i pozivamo ih da nastave pružati pomoć Avganistanu”, izjavio je Amir Kan Mutaki, ministar vanjskih poslova u novoj avganistanskoj vladi.

    “Amerika je velika zemlja, morali bi pokazati velikodušnost”, dodao je na konferenciji za novinare.

    Sjedinjene Države su obećale u ponedjeljak, u sklopu inicijative Ujedinjenih naroda, oko 64 miliona dolara za humanitarne organizacije koje rade u Avganistanu. Vašington je u 20 godina rata u Avganistanu potrošio 2.000 milijardi dolara.

    “Islamski emirat”, ime koje su talibani dali Avganistanu, “pomogao je Sjedinjenim Državama olakšavajući njihove evakuacije. Umjesto zahvalnosti, oni govore o sankcijama našem narodu”, komentarisao je Mutaki govoreći o više od 123.000 ljudi evakuisanih zračnim mostom iz Avganistana krajem avgusta.

    Avganistan na rubu gladi
    Avganistan je na rubu propasti i gladi zbog rata, vremenskih nepogoda, bijega stanovništva otkako su se talibani vratili na vlast, a međunarodne snage povukle.

    Ujedinjeni narodi obznanili su u ponedjeljak da su se države donatori obvezale isplatiti 1.2 milijarde dolara pomoći Avganistanu, ali nisu naveli koji iznos će biti namijenjen za hitnu pomoć.

    “Islamski emirat dat će sve od sebe da potpuno transparentno pruži ovu pomoć onima kojima je najpotrebnija”, obećao je novi šef avganistanske diplomacije.

  • Borelj: Nemamo druge opcije osim dijaloga sa talibanima

    Borelj: Nemamo druge opcije osim dijaloga sa talibanima

    EU nema druge opcije osim razgovora sa talibanima u Avganistanu, rekao je danas evropski visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    Borelj je u obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu istakao da će Brisel pokušati da koordiniše sa ostalim članicama EU kako bi organizovali diplomatsku prisustvo u Kabulu.

    “Kriza u Avganistanu nije završena. Da bi imali ikakvu šansu da utičemo na bilo šta, nemamo druge opcije sem da se uključimo u razgovore sa talibanima”, naglasio je Borelj.

    On je naveo da će EU ukazati na značaj poštovanja ljudskih prava.

  • Gardijan: Vrhovni vođa talibana mrtav?

    Gardijan: Vrhovni vođa talibana mrtav?

    Vođa talibana Hibitulah Ahundžada i potpredsjednik Vlade talibana Abdul Gani Baradar nisu viđeni u javnosti u Kabulu od kako su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom.

    Kako navodi Gardijan, u Kabulu se govori da je Ahundžada navodno ubijen ili teško povrijeđen u tuči sa drugom visokom talibanskom figurom tokom rasprave o podjeli avganistanskog ministarstva.

    List navodi da su zvaničnici u ponedjeljak objavili fotografije bilješke koje su ispisane rukom jednog od Baradarovih zamjenika, u kojima piše da je Baradar u Kandaharu, i objavili audio snimak na kome navodno Baradar priča da je živ.

    Nedostatak video snimka izazvao je sumnju kod Avganistanaca.

    “Mula Baradar, zamjenik premijera, u glasovnoj poruci je odbacio sve tvrdnje, da je povrijeđen ili ubijen u sukobu. On kaže da su to laži koje su potpuno neosnovane”, objavio je talibanski zvaničnik Suhail Sahen na svom Twitter profilu.

    Prema avganistanskoj mreži analitičara, već se smatralo da je Baradar izgubio u unutrašnjim talibanskim sporovima oko formiranja nove vlade.

    Od trojice talibana koji su bili zamjenici vrhovnog vođe prije pada Kabula, Baradar jedini nije obezbijedio ministarstvo.

    Vojni vođa Jakub Omar, sin vođe osnivača grupe, dobio je Ministarstvo odbrane, a Sirajudin Hakani je obezbijedio Ministarstvo unutrašnjih poslova.

    Avganistanska mreža analitičara takođe je primijetila da je Ahundžadino odsustvo sa svih javnih i privatnih događaja, skoro mjesec dana nakon pada Kabula, ukazivalo na to da više nije živ, i da je veoma čudno da je Ahundžada još uvijek toliko povučen sada, kada su talibani na vlasti.

    Smrt vođe osnivača talibana mule Mohameda Omara krila se dvije godine, a za to vrijeme su talibani nastavljali da daju izjave u njegovo ime, piše Gardijan.

  • Putin mora u samoizolaciju

    Putin mora u samoizolaciju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin moraće u samoizolaciju nakon što su registrovani novi slučajevi virusa korona u njegovoj pratnji, saopšteno je iz Kremlja.

    U svjetlu novih događaja Putin neće putovati u Tadžikistan ove sedmice na regionalne sastanke o bezbjednosti, navodi se u saopštenju.

    Ruski predsjednik rekao je juče da je u njegovom neposrednom okruženju veliki broj ljudi zaražen virusom korona, te da će i sam, možda, morati u karantin.

    “Jedanaest ljudi iz moje pratnje ima problem s kovidom. Moramo da vidimo šta se zaista događa. Mislim da ću i ja sam uskoro morati u karantin”, izjavio je Putin juče tokom sastanka sa paraolimpijcima.