VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Vanjska politika SAD-a u raskoraku između ideala i pragmatičnog pristupa Joea Bidena

    Vanjska politika SAD-a u raskoraku između ideala i pragmatičnog pristupa Joea Bidena

    Odluka Sjedinjenih Američkih Država da konačno povuče vojne snage iz Afganistana, uprkos brojnim kritikama, predstavlja zaokret u američkoj vanjskoj politici, prvenstveno baziran na političkom pragmatizmu Joea Bidena, piše Foreign Affairs.

    Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden uoči izbora je kazao da će vratiti vanjsku politiku svoje zemlje na put trasiran prije dolaska Donalda Trumpa na vlast te je nakon pobjede na izborima kazao da se “Amerika vratila”. Ipak, odlukom da konačno prekine američki rat u Afganistanu, i povuče preostale trupe, Biden je odbacio intervencionizam u stranim zemljama, uključujući ideju da izgradnja demokratskog Afganistana i transformacija regije služi interesima SAD-a i univerzalnim vrijednostima.

    On je u više navrata tvrdio da Sjedinjene Države imaju samo jedan valjan razlog da tamo primijene silu, da “uhvate teroriste koji su nas napali 11. septembra”. Osim toga, kazao je da sam afganistanski narod treba odlučiti o svojoj budućnosti, odnosno da li će živjeti u demokratiji zapadnog stila ili pod vlašću talibana.

    Sve bi ovo moglo iznenaditi one koji otkriju “Bidenovu doktrinu” koja ima za cilj da potvrdi američku moć i odbrani demokratiju širom svijeta.


    Pragmatični realizam

    Tokom dugogodišnje karijere Biden je pragmatični cilj da se osigura sigurnost SAD-a uvijek stavljao ispred proklamovanih načela vanjske politike. Više od jedne decenije taj pristup ga je učinio kritičarem ratova za promjenu režima i drugih napora da se vojnom silom promovišu američke vrijednosti.

    Iako je njegov prethodnik Donald Trump imao slične stavove, Biden nudi koherentniju verziju pragmatičnog realizma – način razmišljanja koji cijeni napredak konkretnih interesa SAD-a i očekuje da druge države slijede svoje interese, ali i slijede ono što će omogućiti SAD-u da ostvari svoje političke interese. Ako Biden nastavi primjenjivati ovu viziju, bit će to dobrodošla promjena nakon decenija prekomjerne američke vanjske politike koja je rasipala živote i resurse u potrazi za neostvarivim ciljevima.

    Od ulaska u Senat 1973. godine Biden se istakao po tome što je svoje vanjskopolitičke stavove prilagođavao promjenama domaćih i međunarodnih okolnosti. Tokom Vijetnamskog rata 70-ih usprotivio se dodatnoj vojnoj podršci Južnom Vijetnamu, nakon što je Sjeverni Vijetnam pokrenuo svoju konačnu ofanzivu. Također, 80-ih je glasao protiv jačanja vojnih kapaciteta da bi se povečao pritisak na Sovjetski savez. Osim toga, glasao je protiv Zaljevskog rata 1991. godine.

    “Koji vitalni interesi Sjedinjenih Država opravdavaju slanje Amerikanaca u smrt u pijesku Saudijske Arabije?”, rekao je tom prilikom Biden, zabrinuvši se da će “neprijateljstvo arapskog svijeta” biti usmjereno prema SAD-u.

    Nakon raspada Sovjetskog saveza i ostvarenja unipolarne dominacije SAD-a u svijetu, Biden je promjenio svoje stavove. Postao je najveći zagovornik širenja NATO saveza. Smatrao je da će povećanje članica NATO-a osigurati “novih 50 godina mira” u Evropi i ispraviti “historijsku nepravdu” sovjetske dominacije u Istočnoj Evropi.

    Odbacivši svoje protivljenje ranijem Zaljevskom ratu, Biden se zalagao za vojnu intervenciju koju su predvodile Sjedinjene Američke Države protiv Srbije u bosanskom ratu i kosovskoj krizi. Nakon napada 11. septembra Biden je glasao da se odobri rat u Afganistanu i, uz određene rezerve, rat u Iraku. Sedmicu nakon američke kampanje on je izrazio nadu da će invazija “staviti Irak na put ka pluralističkom i demokratskom društvu”.

    Podijeliti Irak

    Međutim, nakon što je došlo do kriza u Afganistanu i Iraku Biden je dao najkontroverzniji prijedlog za Irak. Založio se za podjelu Iraka na tri federalne jedinice, otvarajući put za povlačenje američke vojske iz zemlje. U skladu s tim, oštro se usprotivio dodatnom slanju američkih trupa 2006. godine, opisujući to kao “apsolutno pogrešnu strategiju”. Njegovi stavovi u tom smislu samo su postali tvrđi nakon što je izabran za potpredsjednika SAD-a. Usprotivio se slanju dodatnih trupa u Afganistan od 2009. do 2011. godine te je smatrao da afganistanska vlada nije sposobna konačno pobijediti talibane.

    U tom smislu otišao je još dalje te je prema riječima Richarda Holbrooka predložio potpuno povlačenje iz Afganistana.

    “Ne šaljem svog sina tamo da riskira svoj život u ime ženskih prava!”, rekao je Holbrooku te je dodao da oružjem nije moguće instalirati liberalne vrijednosti, niti je to zadatak američkih trupa.

    Isto tako, Biden je rekao da se usprotivio bombardovanju Libije, rekavši da je Libija na periferiji streteških interesa SAD-a u regionu.

    Bidenova putanja od umjerenih stavova tokom Hladnog rata, zagovornika liberalne hegemonije pa sve do skeptika u smislu izgradnje nacija u dalekim zemljama ima logično objašnjenje. On je uvijek smatrao sigurnost SAD-a najvažnijom osnovom vanjske politike i bio je spreman preispitati kako unaprijediti američke interese u svjetlu nove realnosti.

    Zaokret vanjske politike

    Ovaj pragmatični realizam trenutnog predsjednika SAD-a mogao bi nagovijestiti još veće promjene američke vanjske politike. Povlačenje iz Afganistana moglo bi biti tek početak u promjeni pristupa. U tom smislu Biden je naložio Ministarstvu odbrane SAD-a da izvrši analizu svrsishodnosti trenutne američke vojne prisutnosti u pojedinim dijelovima svijeta, što bi moglo dovesti do restrukturiranja američkih vojnih baza.

    Administracija je već najavila svoju namjeru da “odredi odgovarajuću veličinu” američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku, a nedavno je započela proces povlačenjem protivraketnih sistema iz Iraka, Jordana, Kuvajta i Saudijske Arabije. Biden bi mogao postati i prvi predsjednik u tri decenije koji je izbjegao proširenje NATO-a.

    Iako uvijek naglašava ispravnost američkog suprotstavljanja autokratskim režimima u Kini i Rusiji, on nije spreman da ih u tom smislu izjednači. Biden je dao prednost konkurenciji s rastućom Kinom znatno iznad one sa slabijom Rusijom. Cilj mu je uspostaviti “stabilan i predvidljiv odnos” s Rusijom, pristupom koji nastoji ograničiti bilateralne napetosti i potencijalno omogućiti Sjedinjenim Državama da se usredotoče na stvaranje protuteže Kini.


    Biden je odlučio održati svoj prvi veliki bilateralni samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a također je izrazio interes za susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Diplomatija, rekao je on nakon samita s Putinom, ne zavisi od povjerenja u drugu stranu. Prema njegovom shvatanju važno je da obje strane imaju zajedničke interese i uspostave razumijevanje zasnovano na tim interesima.

    “Ovdje se radi o ličnom interesu i provjeri ličnog interesa. To je samo čisti posao”, naglasio je Biden.

    Uprkos svemu, Biden je izrazio odbojnost prema Trumpu jer je prihvatio “sve nasilnike na svijetu” te je obećao da će ljudska prava biti središte njegove vanjske politike. To se teško uklapa u shvatanje da je odbrana vitalnih nacionalnih interesa jedini osnov za rat. Uostalom, prodemokratska retorika nije spriječila Bidenovu administraciju da produbi veze s autoritarnim državama poput Tajlanda i Vijetnama i sve neliberalnijim demokratijama poput Indije i Filipina.

    Početni mjeseci Bidenovog mandata pokazali su da su čak i iskusni političari sposobni iznenaditi. Biden sigurno nije radikal, ipak, nakon desetljeća vanjskopolitičkog radikalizma koji je stvorio niz katastrofa, njegov pristup bi mogao barem početi oživljavati ulogu Sjedinjenih Država u svijetu.

  • Narod Maori pokrenuo peticiju za promjenu naziva Novog Zelanda u Aotearoa

    Narod Maori pokrenuo peticiju za promjenu naziva Novog Zelanda u Aotearoa

    Partija naroda Maori (Te Pati Maori) na Novom Zelandu pokrenula je peticiju kojom zahtijeva promjenu službenog imena Novog Zelanda u Aotearoa, što predstavlja naziv na autohtonom jeziku ove zemlje.

    Čelnici partije koja zastupa interese naroda Maori Rawiri Waititi i Debbie Ngarewa-Packer izjavili su kako ova partija želi uskladiti naziv zemlje s jezikom Te Reo Maori, što je ujedno jezik ovog autohtonog naroda.

    “Davno je prošlo vrijeme kada je Te Reo Maori vraćen na pravo mjesto kao prvi i zvanični jezik ove zemlje. Mi smo zemlja Polinezije – mi smo Aotearoa. To je ime koje će ujediniti našu zemlju. Drugi pokušavaju ovu temu iskoristiti za podjele. Novi Zeland je nizozemsko ime. Pobogu, čak su i Nizozemci promijenili ime iz Holandija u Nizozemska”, rekli su zvaničnici.

    Peticija osim zahtjeva za promjenu imena zemlje također poziva vladu Novog Zelanda da vrati originalne nazive za sva mjesta i gradove na Te Reo Maori jeziku do 2026. godine.

    “Tangata whenua (ljudi zemlje op. a.) su bolesni do smrti zbog toga što su imena naših predaka osakaćena i zanemarena. Ovo je 21. stoljeće i to se mora promijeniti. Dužnost je vlade da učini sve što može da vrati punopravni status našeg jezika. To znači da on mora biti dostupan na televizijama, radiju, putokazima i u obrazovnom sistemu”, stoji u peticiji.

    Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern još prošle godine osvrnula se na zvaničnu promjenu naziva države te je izjavila kako to nije opcija koja je razmatrana, ali da joj je drago da u javnom prostoru sve češće čuje i naziv Aotearoa.

    “Bez obzira na ‘problem’ mijenjanja imena zemlje, to ne mijenja činjenicu da Novozelanđani sve češće za zemlju govore Aotearoa i mislim da je taj potez i više nego pozitivan”, rekla je Ardern.

    Peticija za promjenu naziva države dolazi 49 godina nakon što su pokrenuti zahtijevi za uvrštavanje jezika Maora u službenu komunikaciju Novog Zelanda, što je na kraju i urodilo plodom te je jezik i zvanično uvršten kao službeni jezik države.

    “Poštujemo ljude koji su se nosili s tim izazovom. U 2021. godini mi nastavljamo njihovu borbu kako bismo stvorili bolju Aotearou za generacije koje dolaze iza nas”, rekao je zvaničnik stranke Rawiri Waititi

  • U Avganistanu prestalo sa radom 153 medija

    U Avganistanu prestalo sa radom 153 medija

    Najmanje 153 medija prestalo je sa radom u 20 provincija u Avganistanu nakon što je talibanski pokret 15. avgusta preuzeo kontrolu nad zemljom, javio je Tolo Njuz.

    Glavni razlozi za gašenje medija su teška ekonomska situacija i različita ograničenja koja nameću talibani na različitim nivoima, prenio je TAS S.

    “Ako organizacije koje podržavaju medije zatvore oči na trenutnu situaciju, tada ćemo vidjeti da će posljednja preostala izdanja i TV kanali biti zatvoreni”, izjavio je Hudžatulah Mudžadidi, potpredsjednik Udruženja nezavisnih novinara Avganistana.

    Masror Lutfi, predstavnik Nacionalne unije novinara Avganistana pozvao je međunarodne organizacije da odmah preduzmu mjere za rješavanje ovog problema.

    “U suprotnom će slobodi štampe, kao i drugim ljudskim i građanskim slobodama u Avganistanu uskoro doći kraj”, rekao je Lutfi.

  • Srušio se avion u Grčkoj

    Srušio se avion u Grčkoj

    Mali avion srušio se u ponedjeljak u more u blizini grčkog ostrva Samosa, saopštile su grčke vlasti, ne iznoseći druge detalje.

    Grčka državna televizija ERT izvjestila je da se mali avion, za koji je precizirao da je jednomotorna Cesna, u kojoj su se nalazile dvije osobe, srušio u blizini aerodroma na Samosu, prenio je Rojters.

    “Uočili smo krhotine aviona u moru milju južno od aerodroma”, rekao je zvaničnik obalske straže za britansku agenciju.

    Drugi zvaničnik je izjavio da je mali avion letio iz Izraela u Grčku.

  • Njemačka proglasila BiH visokorizičnom zemljom zbog širenja koronavirusa

    Njemačka proglasila BiH visokorizičnom zemljom zbog širenja koronavirusa

    Njemački Institut Robert Koch objavio je nove podatke o zemljama koje se označavaju visokorizičnim područjima s obzirom na rasprostranjenost i širenje koronavirusa.

    Između ostalog, Institut Robert Koch je saopćio kako su informacije o proglašenju visokorizičnih područja donesene u skladu s preporukama Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, a koje se odnose na proširenje liste visokorizičnih zemalja.

    U skladu s novim pravilima koja su na snagu stupila 12. septembra, na listu područja visokog rizika, kada je riječ o širenju koronavirusa, smješteni su Bosna i Hercegovina, Norveška, Grenada i Nikaragva.

    S druge strane, područja koja se više ne smatraju područjem visokog rizika su Argentina, Bolivija, Ekvador, Grčka (regije Krit i Južni Egej), Francuska (regije Korzika i Oksitanija), Namibija, Oman, Paragvaj i Peru.

    U skladu s uvrštavanjem novih država na listu visokorizični područja, Institut Robert Koch je ponovo naglasio pravila za ulazak u Njemačku, koja se tiču osoba koje su boravile u jednom od visokorizičnih područja.

    Osobe koje dolaze iz Bosne i Hercegovine u Njemačku će tako morati poštovati određena pravila koja se odnose na obavezu registracije koju provjerava prijevoznik, a po potrebi i njemačka policija.

    “Putnici koji su prethodno boravili u zoni visokog rizika moraju sa sobom ponijeti test, vakcinaciju ili potvrdu o oporavku od koronavirusa”, navodi se.

    Ljudi koji su boravili na rizičnim područjima također moraju nakon dolaska u Njemačku otići u izolaciju na 10 dana.

    “Karantin se može prekinuti ukoliko se putem portala za ulazak u Njemačku podnese jedan od tri dokaza kojima osoba potvrđuje da trenutno ne boluje od koronavirusa, da se oporavila od korone ili da je vakcinisana protiv koronavirusa”, navodi se.

  • Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Bogate države suočavaju se sa sve većim pritiskom da podijele, odnosno preusmjere zalihe vakcina protiv virusa korona u područja i zemlje s nižim prihodima, a nova analiza koju je sprovela londonska naučno-analitička kompanija Airfinity ukazuje na to da će im do kraja godine vjerovatno biti na raspolaganju oko 1,2 milijarde dodatnih doza. Kompanija ističe da dio zaliha mogu podijeliti a da pritom ne ugroze vlastite kampanje vakcinisanja.

    Zapadne zemlje i Japan trenutno zajedno raspolažu s otprilike 500 miliona doza vakcina protiv virusa korona koje se mogu odmah preraspodijeliti u siromašnije nacije, a do kraja 2021. taj će se višak zaliha povećati na 1,2 milijarde, pokazala je analiza Airfinityja o globalnoj upotrebi i snabdijevanju vakcinama, a prenose svjetski mediji.

    “Svijet je dosegao prekretnicu”
    Količina vakcina koje posjeduju bogate zemlje mogla bi odmah riješiti veliku nejednakost u snabdijevanju. Prema podacima programa Our World in Data Univerziteta u Oksfordu, procjenjuje se da je do 2. septembra samo 1,8 posto stanovništva u zemljama s niskim prihodima primilo barem jednu dozu. U zemljama s visokim prihodima taj udio iznosi čak 64 posto.

    “Svijet je dosegao prekretnicu u pogledu dostupnosti i proizvodnje vakcina. Za velike zapadne zemlje izazov više nije ponuda, već potražnja. Globalni lanac snabdijevanja uspješno povećava proizvodnju, a naša detaljna prognoza pokazuje da zemlje s visokim prihodima mogu imati povjerenja u to da stiže dovoljno vakcina, što bi trebalo smanjiti potrebu za gomilanjem zaliha”, rekao je saosnivač i izvršni direktor Airfinityja Rasmus Bech Hansen.

    “Način na koji se vakcina distribuiše, kuda odlazi i preprodaje li se ili se donira, na kraju je politička odluka. Mislim da ove brojke pokazuju da imamo globalno bolje temelje za donošenje važnih odluka o raspodjeli i da možemo izbjeći ‘nepotrebno bacanje’ određene količine doza”, dodao je Hansen.

    Osim što pridonose pogoršanju društveno-ekonomske nejednakosti između sjevera i juga, ove razlike bi mogle uticati i na pandemiju. Naime, stručnjaci smatraju da postoji dalji rizik od mutacije virusa nastavi li se virus širiti među ranjivom populacijom. Sjedinjene Američke Države, evropske i ostale nacije mogle bi zadovoljiti vlastite potrebe, vakcinisati oko 80 posto svoje populacije starije od 12 godina i nastaviti s planiranjem programa treće booster doze. I nakon toga bi im ostala velika količina vakcina za svjetsku preraspodjelu, ističe Airfinity.

    “Treba hitno da se angažujemo na globalnom izračunavanju potreba. Moramo preusmjeriti doze onima kojima je potrebno i otvoriti sve ugovore”, smatra Fatima Hassan, utemeljivač i direktor Inicijative za zdravstvenu pravdu, neprofitne organizacije iz Cape Towna.

    Airfinity: Trenutno se proizvodi 1,5 milijardi doza mjesečno
    Nakon nezavisnog preispitivanja međunarodnog odgovora na virus korona ranije ove godine, zemlje s visokim prihodima pozvane su da do sredine 2022. godine dostave više od dvije milijarde doza siromašnijim regijama. Airfinity je ustanovio da je od više od milijardu doza, koliko su obećale zemlje članice G7 i EU, dosad isporučeno manje od 15 posto.

    Bech Hansen smatra da se na ovo pitanje često gleda kao na izbor između nastavka kampanje za garantovanje treće doze kod kuće ili preraspodjele doza u inostranstvo, ali kaže i kako je to lažna dilema jer se može realizovati i jedno i drugo. Ističe kako globalna proizvodnja neprestano raste te smatra da je neki značajniji poremećaj u proizvodnji vrlo malo vjerovatan.

    Airfinity procjenjuje da bi proizvodnja do kraja godine mogla preći 12 milijardi doza, uključujući i kineske vakcine, što je više od otprilike 11 milijardi potrebnih za vakcinisanje stanovnika cijelog svijeta.

    “Proizvođači trenutno proizvode 1,5 milijardi doza mjesečno, a očekuje se i porast proizvodnje”, stoji u procjeni londonske kompanije.

    Uzmu li se u obzir doze vakcina proizvedene u Kini koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija, broj raspoloživih doza za donacije raste na 1,6 milijardi do kraja ove godine. To konkretno znači da je spomenuti broj doza vakcina dovoljan za potpuno vakcinisanje više od 70 posto stanovnika podsaharske Afrike, gdje je trenutno vakcinisano manje od tri posto ljudi. Prema zadnjim podacima UNICEF-a od 20. avgusta, ova regija do sada je primila samo 60 miliona doza vakcina.

  • Brisel odlučan da pokrene proces proširenja s mrtve tačke

    Brisel odlučan da pokrene proces proširenja s mrtve tačke

    Pritisak EU i pojedinih zemalja članica na Bugarsku će se narednih mjeseci znatno pojačati kako bi popustila po pitanju Sjeverne Makedonije, rekao je Rumen Radev, bugarski predsjednik za Bugarski radio.

    On je, prepričavajući tok samita o budućnosti Evrope, koji je održan u organizaciji slovenačkog predsjedavanja EU, rekao da će zbog toga partije u Bugarskoj od kojih zavisi formiranje vlade i parlamenta te zemlje morati uzeti u obzir ove očekivane trendove.

    Kako je rekao, oni bi trebalo da izaberu one stranke koje će “biti u stanju pred evropskim partnerima odbraniti nacionalnu poziciju Bugarske”.

    “Glavni spoljnopolitički prioritet Bugarske je bio i ostaje integracija zapadnog Balkana u EU, ali naša zemlja očekuje takođe da prava ljudi s bugarskim identitetom u Sjevernoj Makedoniji budu zaštićena, a da se ne prekraja bugarska istorija u sjevernomakedonskim udžbenicima”, rekao je Radev.

    Bugarski radio prenosi da je o ovoj temi bilo riječi i na sastanku Radeva s Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje, i Metjuom Bojsom, vršiocem dužnosti zamjenika državnog sekretara SAD.

    Bugarski radio ne prenosi izjave koje su tim povodom dali Radevi sagovornici, ali ističe da je njegova poruka bila da se pitanje bilateralnih odnosa između Bugarske i Sjeverne Makedonije mogu riješiti samo kroz dijalog.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i dobar poznavalac prilika na zapadnom Balkanu, ističe da su veto Bugarske i nemoć EU da bez obzira na pokušaje nekih većih zemalja članica, uključujući Njemačku, ispuni obećanje dato Sjevernoj Makedoniji da će kada ispuni uslove i otvoriti pregovore o članstvu u EU, nanijeli dodatni udarac već poljuljanoj vjerodostojnosti EU u regionu.

    “Sam proces, nažalost, i zbog nedostatka interesa za proširenje EU u zemljama članicama već neko vrijeme je u krizi. Tako da o pozitivnim promjenama koje smo vidjeli u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji možemo zaključiti da su se dogodile usprkos, a ne zbog procesa EU integracija”, smatra on.

    Izrazio je bojazan da bi se Sjeverna Makedonija, ako i premosti prepreke koje stoje u Bugarskoj i otvori pregovore, mogla susresti sa istim izazovom kao Crna Gora i Srbija nakon otvaranja pregovora, a to je da bi se, zbog nedostatka interesa u samoj EU da primi nove članice u narednom periodu i izostanka narednog koraka u procesu i nagrade, pregovori mogli naći u ćorsokaku.

    Velika očekivanja su sljedećeg mjeseca na samitu EU i zapadnog Balkana u Sloveniji, kada bi trebalo da se naprave naredni koraci ka stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta po uzoru na EU, u koje bi bile uključene i ostale zemlje regiona, pored Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su formirale alternativu evropskom projektu, kojem se Brisel i dalje protivi jer se ne pridržava EU standarda.

    Briselski mediji, pak, pišu da je kredibilitet EU ugrožen u regionu i da Brisel mora pokazati mogućnost da riješi probleme koji su stali na put proširenju.

  • Na Islandu počelo raditi najveće postrojenje za isisavanje ugljendioksida na svijetu

    Na Islandu počelo raditi najveće postrojenje za isisavanje ugljendioksida na svijetu

    Najveće postrojenje za isisavanje ugljendioksida iz zraka na svijetu počelo je raditi na Islandu.

    Očekuje se da će godišnje isisavati 4.000 tona ugljendioksida, što je jednako količini ugljendioksida koja se emituje iz 790 automobila.

    Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), prošle godine u cijelom svijetu je emitovano 31,5 milijardi tona ugljendioksida. Naučnici navedeno postrojenje smatraju značajnim doprinosom u ograničavanju globalnog zagrijavanja.

    Postrojenje nazvano Orca, što na islandskom jeziku znači energija, je sačinjeno od osam velikih kontejnera u kojima su filteri i ventilatori. Potom se ugljendioksid miješa sa vodom i skladišti ispod tla. Nakon izvjesnog vremena se pretvara u čvrsto stanje, odnosno u stijenu. Cijeli sistem funkcioniše zahvaljujući obližnjoj geotermalnoj elektrani.

    Riječ je o novoj i skupoj tehnologiji, ali za koju se nada da će biti jeftinija i da će time postati više dostupna. Podaci IAE kazuju da širom svijeta postoji 15 ovakvih postrojenja koji godišnje isisaju 9.000 tona ugljendioksida.

    Postrojenje na Islandu napravili su islandska kompanija Carbfix i švicarska start-up kompanija Climeworks AG, prenosi Sky News.

  • Objavljen snimak vođe Al-Kaide, ipak nije umro?

    Objavljen snimak vođe Al-Kaide, ipak nije umro?

    Vođa Al-Kaide, Ajman al-Zavahiri (Ayman al-Zawahiri) pojavio se u novom videu povodom obilježavanja 20. godišnjice napada 11. septembra – nekoliko mjeseci nakon što su se proširile glasine da je mrtav, prenosi AP.

    Obavještajci SITE koji prate web stranice džihadista rekli su da je video objavljen jučer.

    U njemu je al-Zavahri rekao da “Jerusalem nikad neće biti judaiziran” te je pohvalio napade Al-Kaide, uključujući i one koji su usmjereni na ruske snage u Siriji.

    SITE je rekao da je al-Zavahri također komentirao povlačenje američke vojske iz Afganistana nakon 20 godina rata. Dodalo se da njegovi komentari ne ukazuju nužno na nedavnu snimku jer je sporazum o povlačenju s talibanima potpisan u februaru 2020. godine.

    Al-Zavahri nije spomenuo preuzimanje Afganistana od strane talibana prošlog mjeseca, dodaje SITE. No, spomenuo je napad od 1. januara koji je ciljao ruske trupe na rubu sjevernog sirijskog grada Raqqe.

    Od kraja 2020. proširile su se glasine da je al-Zavahiri umro.

    -Mogao bi biti mrtav, ali to se trebalo dogoditi u nekom trenutku od januara 2021. ili nakon toga – napisala je na Twitteru Rita Katz, direktorica SITE-a.

    Al-Zavahrijev govor snimljen je u videozapisu od 61 minute i 37 sekundi koji je producirala grupacija as-Sahab Media Foundation.

    Posljednjih godina Al-Kaida se u džihadističkim krugovima suočila s konkurencijom – Islamskom državom.

    ISIL se istaknuo zauzevši velike dijelove Iraka i Sirije 2014. godine proglasivši kalifat i proširivši se.

    ISIL-ov fizički “kalifat” slomljen je u Iraku i Siriji, iako su njegovi militanti i dalje aktivni i izvode napade.

    Egipćanin al-Zavahiri postao je vođa Al- Kaide nakon ubIstva Osame bin Ladena u Abbottabadu u Pakistanu 2011. godine.

  • „Evropski Amazon” postaje najveće zaštićeno riječno područje

    „Evropski Amazon” postaje najveće zaštićeno riječno područje

    UNESKO će u srijedu, 15. septembra na sastanku u Abudži proglasiti rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država, čime to postaje najveće zaštićeno riječno područje u Evropi, saznaje Svjetska organizacija za zaštitu prirode /WWF/ Adrija.

    Inicijativu za zaštitu riječnog krajolika Mure, Drave i Dunava, takozvani „Evropski Amazon” na području Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije pokrenuli su prije više od 20 godina ekološki aktivisti i organizacije civilnog društva.

    „Rad na uspostavljanju rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno je počeo 2011. godine, kada su resorni ministri pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere”, podsjeća organizacija WWF, koja je dio te inicijative od samoga početka.

    Zajednička nominacija poslata u aprilu prošle godine, povezala je rezervate biosfere u Austriji, Sloveniji i Srbiji, te prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava u Hrvatskoj i Mađarskoj u jedinstveno zaštićeno područje.

    Riječ je o najvećem riječnom zaštićenom području u Evropi, koje pokriva skoro milion hektara i 700 kilometara riječnih tokova, gdje živi oko 900.000 stanovnika. „Evropski Amazon” obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica.

    Dom je najveće populacije orla štekavca u Evropi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica, poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre, te riba kao što je kečiga.