VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Joe Biden oštro kritikovao Facebook: Oni ubijaju ljude

    Joe Biden oštro kritikovao Facebook: Oni ubijaju ljude

    Joe Biden kaže da platforme društvenih medija poput Facebooka “ubijaju ljude” jer su omogućile objavljivanje dezinformacija o vakcinama protiv koronavirusa na svojoj platformi.

    “Ubijaju ljude. Pazi, jedina pandemija koju imamo je među nevekacinisanim. I oni ubijaju ljude”, rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući u petak, upitan o pogrešnim informacijama i o tome kakva je njegova poruka platformama društvenih mreža poput Facebooka.

    Pogrešne informacije o Covidu-19 širile su se tokom pandemije na društvenim mrežama, uključujući Facebook, Twitter i Googleov YouTube. Istraživači i zakonodavci već dugo optužuju Facebook da nije provodio kontrolu štetnih sadržaja na svojim platformama.

    Kompanija je uvela pravila protiv iznošenja lažnih informacija o Covidu-19 i vakcinama te rekla da ljudima pruža pouzdane informacije o tim temama.

    “Nećemo biti ometeni optužbama koje nisu potkrijepljene činjenicama”, rekao je u petak glasnogovornik Facebooka Kevin McAlister. “Činjenica je da je više od dvije milijarde ljudi pogledalo mjerodavne informacije o Covidu-19 i vakcinama na Facebooku, što je više od bilo kojeg drugog mjesta na internetu.

    “Više od 3,3 miliona Amerikanaca također je koristilo naš alat za pronalazak vakcina kako bi saznali gdje i kako dobiti vakcinu. Činjenice pokazuju da Facebook pomaže u spašavanju života. Tačka”, rekao je.

    Ranije u petak, glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki također je kritikovala Facebook.

    “Očito, napravili su određene korake. Oni su kompanija iz privatnog sektora”, rekla je Psaki: “Postoje dodatni koraci koje mogu poduzeti. Jasno je da se može poduzeti više”.

  • Više od 125 stradalih u poplavama u Njemačkoj i Belgiji, spasioci cijelu noć tragali za nestalima

    Više od 125 stradalih u poplavama u Njemačkoj i Belgiji, spasioci cijelu noć tragali za nestalima

    Spasioci tragaju za stotinama nestalih nakon što je historijska poplava pogodila Njemačku i Belgiju te odnijela najmanje 125 života.

    Broj smrtnih slučajeva u Njemačkoj je najmanje 106 dok je u Belgiji stradalo 20 osoba, posljednji su podaci njihovih vlasti. Najviše umrlih usljed poplava je u njemačkoj pokrajini Rajna-Palatinat gdje su stradale 63 osobe.

    U ove dvije države se traga za 1.300 osoba. Spasioci su tokom petka navečer pokušavali da dođu do ljudi koji žive u udaljenim njemačkim selima kako bi im pružili osnovne potrepštine i potrebnu pomoć.

    Hiljade osoba je ostalo bez doma nakon što im se, usljed jake kiše, voda izlila u kuće i stanove. Usljed bujice, brojni automobili su uništeni, a na zapadu Njemačke, južno od Bona, uništene su i električne mreže s obzirom na trenutnu katastrofu. Slična je situacija i u nekim drugim dijelovima država.
    Evropska meteorološka agencija je upozorila na mogućnost velikih poplava zbog najave obilne kiše koja je nivo rijeka dovela do nezapamćene granice, do koje nisu došle u 500, ćak i 1.000 godina.

    Osim Njemačke i Belgije, poplave su pogodile i Luksemburg, Nizozemsku i Švicarsku. Ova ogromna nepogoda koja je snašla zapadni dio Evrope aktuelizirala je problem klimatskih promjena na koji aktivisti već godinama intezivno upozoravaju.

  • Moskva i Peking dali Šmitu rok od godinu dana: Hoće li Rusija i Kina uspjeti da zatvore OHR

    Dvije svjetske velesile, Rusija i Kina, podijelile su članicama Savjeta bezbednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    Unacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali samo do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika (OHR).

    Stručnjak za međunarodne odnose, Miloš Šolaja, kaže za Srpskainfo da je izvjesno da novi visoki predstavnik Kristijan Šmit dolazi u BiH 1. avgusta, kako je i najavljeno, i da je ova rezolucija prećutan način da se prihvati njegov dolazak.

    – O dolasku Šmita se nije glasalo u Savjetu bezbednosti, iako je u njihovom mandatu bilo postavljeno pitanje kako će se izvesti njegov dolazak, a da to ne izazove neke političke i druge napetosti i suprotnosti – kaže Šolaja.

    On ističe da Rusija i Kina nisu predale ovu rezoluciju tek tako.
    – Obje glasaju za visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti, iako Kina do sada nije bila aktivan učesnik svih tih procesa u Savjetu bezbednosti, s obzirom da je i postjugoslovenska kriza bila geografski daleko od nje. Međutim, Kina se sada stavlja zajedno s Rusijom u aktivnu ulogu i postaje jedna od zainteresovanih zemalja za stanje u Evropi, a samim tim i u regionu jugoistoka Evrope, čega je BiH dio. BiH je svakako dio ukupnih politika na Balkanu – objašnjava Šolaja.

    Podsjeća da Kina ima svoj porogram 17+1 i da joj je u okviru inicijative stalo da bude što aktivnija i da ima određene konstruktivne odnose sa svim zemljama Evrope.

    – Sada se zajedno s Rusijom stavlja u aktivnu ulogu i to je ono što je apsolutno novo i na neki način nije iznenađenje. Ovo što je sadržano u nacrtu rezolucije jeste da se razgovara da se konkretno postavi i neki vremenski rok za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, što Savjet bezbednosti, koji ima mandat da potvrđuje ili osporava visokog predstavnika, drži u ruci. To je različito od onih pet ciljeva i dva uslova koje je postavila Evropska unija – kaže Šolaja.

    Dodaje da se ovim potezom Rusije i Kine sada već obavještava da bi u praktičnom smislu, kasnije u pravnom i svakom drugom, mandat visokog predstavnika trebao da bude priveden kraju.

    – Vjerovatno će u razradi te rezolucije Kina i Rusija davati i konkretne prijedloge kako mandat visokog predstavika prestaje – jasan je Šolaja.

    Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primijenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, ocjenjuje da uložena inicijativa Rusije i Kine u suštini znači razmatranje njihovog stava da je potrebno ukidanje kancelarije visokog predstavnika, što neće biti ni brzo ni jednostavno.

    Dok se sva ta polemika bude vodila, Šmit će imati u rukama godinu dana bonska ovlašćenja i mandat visokog predstavnika. Šta će se u tih godinu dana dešavati pratiće i Rusija i Kina, ali i zapadni partneri, koji su aminovali i uredili na neki način dolazak Šmita na tu funkciju. Sigurno je da u tih godinu dana ulazimo u jedan nemiran period, jer Rusija i Kina imaju snagu u Savjetu bezbednosti, ali je sigurno i to da se neće baviti tom pričom samo radi BiH, već prije svega, zbog svog zasebnog interesa, a to je odnos prema SAD, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zapadnim partnerima – kaže Davidović za Srpskainfo.

    U svemu tome, dodaje, imaćemo priliku da pratimo način na koji će velike sile rješavati svoje međusobne odnose, povodom jedne epizode koja se zove visoki predstavnik u BiH.

  • Pukla brana, naređena hitna evakuacija holandskog grada

    Pukla brana, naređena hitna evakuacija holandskog grada

    Mještani holandskog grada Mersena i okoline dobili su naređenje da se evakišu nakon što je bujica probila branu.

    Službe za vanredne situacije saopštile su da je bujica na putu da preplavi okolna sela Bunde, Vulvames, Bromelen i Gele.

    “Morate odmah napustiti kuće i otići na bezbjedno. Velika je rupa na brani”, navodi se u saopštenju Službe za vanredne situacije.

    Holandski premijer Mark Rute je zbog poplava proglasio nacionalnu katastrofu u provinciji Limburg. Više stotina vatrogasaca i vojnika poslato je da ojačaju brane i evakuišu mještane.

    Vodostaj rijeka Mas i Rur je na rekordnom nivou od juče i premašila je nivo iz 1993. godine i 1995. godine kada je to područje zavatila velika poplava.

    Lokalni mediji navode da se očekuje da će u Limburgbu poplave dostići vrhunac danas u popodnevnim časovima.

  • Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Rezolucija koju su Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija predložile Rusija i Kina, a koja donosi prijedlog ukidanja Ureda visokog predstavnika u našoh zemlji, neće promijeniti agendu Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.

    U komentaru za naš portal iz Evropske komisije su kazali kako se EU raduje dobroj saradnji s gospodinom Christianom Schmidtom, kojeg je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) od 1. augusta imenovao novim međunarodnim visokim predstavnikom (OHR) za Bosnu i Hercegovinu, u skladu s ranijim procedurama.
    “Računamo na to da će OHR nastaviti raditi na dnevnom redu s pet ciljeva i dva uvjeta dogovorena 2008. godine, jer ovaj program ‘5 + 2’ za zatvaranje OHR-a još nije ispunjen”, kazala je za Klix.ba glasnogovornica EU Anna Pisonero-Hernandez.

    Kaže i kako EU nastavlja saradnju s BiH na provedbi 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU i očekuje da će iskoristiti naredne mjesece u napretku u ispunjavanju tih ciljeva.

    “To podrazumijeva implementaciju važne vladavine zakona i pravosudne reforme te pokretanje ustavnih i izbornih reformi. Te su reforme ključne za dokazivanje da Bosna i Hercegovina ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu s težnjama svojih građana”, zaključila je ona.

    VIJEĆE SIGURNOSTI UN-A
    Rusija i Kina predložile rezoluciju kojom žele ukinuti visokog predstavnika u BiH
    U srijedu smo izvjestili kako su Rusija i Kina predložile rezoluciju Vijeću sigurnosti Ujednjenih nacija, kojom bi se odmah oduzele ovlasti visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Rezolucija podržava imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta do 31. jula 2022. godine, za kada je prema njoj predviđeno zatvaranje Ureda visokog predstavnika, navodi se dalje.

  • Joe Biden: Kuba je propala država, a komunizam je propali sistem

    Joe Biden: Kuba je propala država, a komunizam je propali sistem

    Američki predsjednik, demokrata Joe Biden je Kubu nazvao propalom državom, a za komunizam je kazao da je propali sistem. Tim riječima je komentarisao proteste u ovoj državi.

    Obraćajući se na konferenciji za novinare sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel (CDU), istakao je da Sjedinjene Američke Države pokušavaju iznaći način kako da Kubancima povrate pristup internetu.

    Naglasio je da se ne razmišlja o tome da se ponovo omogući slanje doznaka u Kubu. Riječ je o novcu kubanske migracije koja ga želi slati svojoj porodici. Kao razlog za to je naveo zabrinutost da će kubanska vlast konfiskovati ta sredstva.

    “Kuba je nažalost propala država i vrši represiju nad svojim građanima. Postoji mnoštvo stvari koje ćemo razmotriti kako bismo pomogli kubanskom narodu, ali to će podrazumijevati da postoje garancije da time nećemo dati prednost vlasti. Na primjer to se odnosi i na omogućavanje slanja doznaka. To sada ne bismo učinili jer je činjenica da je vrlo izgledno da će režim zaplijeniti doznake”, ocijenio je Biden.

    Potom je upitan za komentar o komunizmu kao takvom.

    “Komunizam je propali sistem – univerzalno propali sistem. Ne vidim socijalizam kao neku vrlo korisnu alternativu. Ali, to je neka druga priča”, kazao je.

    Veliki broj Kubanaca je počeo protestovati prošle sedmice, a protesti su izazvani nedostatkom osnovnih dobara i narušavanjem ljudskih prava tokom upravljanja pandemijom koronavirusa. Nakon toga su mnogi demonstranti uhapšeni. Smatra se da je to najveći broj uhapšenih u posljednjih nekoliko decenija.

    Nije izostala reakcija kubanskog predsjednika Miguela Diaza-Canela.

    “Ako je predsjednik Biden zaista zabrinut za humanitarni status kubanskog naroda, onda bi ukinuo 243 sankcije koje je izrekao Donald Trump (op. a. bivši američki republikanski predsjednik), među kojima je i 50 surovih sankcija izrečenih tokom pandemije. SAD nije uspio u pokušajima da uništi Kubu, a jedino postignuće tih pokušaja jeste što su na to potrošili milione dolara”, ukazao je.

    Protesti u Kubi i atentat na predsjednika Haitija Jovenela Moisea je primorao Bidenovu administraciju da se više posveti ovom dijelu svijeta. Potvrdio je da će biti poslani marinci koji će isključivo osiguravati Ambasadu SAD-a u Haitiju.

    Napomenuo je da je SAD bio spreman Kubi donirati vakcine protiv koronavirusa, ali da ova zemlja nije dio globalnog mehanizma COVAX, a sa kojim SAD sarađuje. Prema Bidenovim riječima, spreman je donirati vakcine ako će ih Kubanci zaista i dobiti.

    Kuba je navodno i onemogućila funkcionisanje aplikacija WhatsApp, Facebook i Instagram, piše CNN.

  • Otvoren most izrađen pomoću trodimenzionalne štampe

    Otvoren most izrađen pomoću trodimenzionalne štampe

    Holandska kraljica Maksima uz pomoć malog robota otvorila je pješački most preko kanala u Amsterdamu, za koji je željezo odštampano trodimenzionalnom tehnologijom.
    Kraljica je pritisnula zeleno dugme na robotovoj ruci kako bi makazama presjekao vrpcu preko mosta.

    Linije na mostu dugom 12 metara napravljene su pomoću trodimenzionalne tehnike štampanja pod nazivom proizvodni dodaci žice i luka, kojom se kombinuje robotika sa varenjem.

    Zvaničnik kompanije “EmIks3De” Tim Geurtjens rekao je da most pokazuje mogućnosti tehnologije.

    “Ukoliko želite da imate dekorisan ili estetski lijep most postoji mogućnost i štampe. Ovo nije pitanje da stvari budu jeftinije i efikasnije već da arhitekte i dizajneri dobiju nov alat”, naglasio je Geurtjens.

    Struktura teška šest tona opremljena je senzorima pomoću kojih će istraživači sa Imperijalnog koledža u Londonu pratiti dešavanja na mostu u realnom vremenu i njegovu upotrebu.

    Most će biti u upotrebi dvije godine dok traje renoviranje prethodno postavljenog prelaza preko kanala.

  • Bajden i Merkel poslije zajedničkog sastanka: Nedostajaćete mi na samitima

    Bajden i Merkel poslije zajedničkog sastanka: Nedostajaćete mi na samitima

    Američki predsednik Džo Bajden izjavio je, na zajedničkoj pres konferenciji sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, da će mu ona nedostajati kada bude otišla sa te funkcije.

    “Znam da će partnerstvo Njemačke i SAD čak i ojačati na osnovi koju ste izgradili. Međutim, moram da vam kažem da ćete mi nedostajati na našim samitima. Stvarno hoćete”, rekao je Bajden Merkelovoj, prenosi njemački Bild.

    Inače, Merkelova je bila prvi evropski državnik koji je čestitao Bajdenu inauguraciju 20. januara.

    Ona je trenutno na oproštajnoj pojseti, u koju je došla kako bi obelježila novi početak nemačko-američkih odnosa.

    To je ujedno i njena poslednja zvanična posjeta SAD, pre nego što napusti kabinet nakon izbora koji će se u Nemačkoj održati 26. septembra.

    Merkel je prva žena na položaju kancelara Nemačke

  • Uz manipulacije reformskim procesima, teško je očekivati napredak

    Uz manipulacije reformskim procesima, teško je očekivati napredak

    Ključni zakoni za jačanje vladavine prava, navedeni kao prioritetni uslovi u Mišljenju Evropske unije za sticanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU su Izborni zakon, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije FBiH, već duži vremenski period nalaze se u proceduri.

    Odsustvo stvarne namjere vlasti da suštinski unaprijedi zakonski okvir u navedenim oblastima potvrđuje činjenica da procedura usvajanja niti jednog od navedenih zakona ni nakon više od dvije godine od objavljivanja Mišljenja EK nije okončana – kažu u Transparensi Internešenalu.

    Umjesto usklađivanja zakonskog okvira u navedenim oblastima sa međunarodnim standardima i mišljenjima relevantnih tijela (Venecijanska komisija, ODIHR), u Transparensiju kažu da je pažnja vlasti fokusirana na nastojanja da se izigra suština međunarodnih standardna i dobrih praksi, zadovoljavanjem puke forme i borbom za uske stranačke interese.

    – Pri tome manipulacija procedurama, opstrukcije, međusobne optužbe i ucjene ključnih političkih aktera, osim što uzrokuju nepotrebna odugovlačenja, urušavaju kredibilitet i povjerenje u sam proces. Rad Parlamentarne skupštine je praktično blokiran, a Savjet ministara i Ministarstvo pravde BiH su u funkciji opstrukcije procesa – navode u TI.

    Dodaju da je mučna atmosfera u kojoj radi Interresorna radna grupa zadužena za izmjene izbornog zakonodavstva dodatno opterećena činjenicom da u njen rad nije uključen CIK BiH, kao ključna institucija za provođenje izbora, što predstavlja ozbiljan, ali i namjeran propust.

    – Poruke koje otvoreno šalju stranački lideri, ali i predstavnici međunarodne zajednice, ukazuju na to da se kroz rad ovog tijela samo zadovoljava forma, dok će o ključnim izmjenama Izbornog zakona pregovarati lideri tri najveće stranke u BiH, zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice, iza zatvorenih vrata. Dodatni problem leži u činjenici da se interresorna radna grupa ne bavi Zakonom o finansiranju političkih partija, što takođe predstavlja uslov iz mišljenja EK – kažu u TI.

    Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH, u čijoj izradi je učestvovao i TI BiH i koji je pozitivno ocijenjen od svih relevantnih međunarodnih organizacija, upućen je još 2017. u parlamentarnu proceduru od strane grupe poslanika u Predstavničkom domu, na kojem je krajem 2020. konačno usvojen, ali nikad nije usvojen na Domu naroda, zbog neusaglašenosti amandmana koji su uloženi u parlamentarnoj proceduri.

    Podsjećaju da je i međuvremenu Ministarstvo pravde sačinilo sopstveni nacrt, koji je u nedavnom mišljenju Venecijanske komisije ocijenjen kao neadekvatan, te je dat cijeli set preporuka za njegovo unapređenje, koje tek treba uslijediti.

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama sačinjen od strane Radne grupe za izmjene ovog zakona još tokom 2018., tek je u februaru 2021. usvojen na Savjetu ministara, i to u izmijenjenoj verziji, a zatim u junu 2021. na Predstavničkom domu, čekajući još uvijek konačno usvajanje od strane Doma naroda.

    – Najavljene kao hitne izmjene i prelazno rješenje do usvajanja novog zakona, a usmjerene na unapređenje mehanizama integriteta, izmjene Zakona o VSTV će uskoro napuniti dvije godine od formiranja Radne grupe za njegove izmjene. Procedura samih izmjena ovog zakona bila je krajnje netransparentna, uz odbijanje Ministarstva pravde da ustupi javnosti izmijenjeni nacrt prije usvajanja na Savjetu minuistara, dok je TI BiH čekao još dodatnih mjesec dana nakon usvajanja nacrta da Ministarstvo pravde odluči da ipak ustupi sadržaj izmjena – saopštili su iz Transparensija.

    Podsjećaju da je nacrt Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH usvojen na Predstavničkom domu FBiH još u junu 2018. i od tada je zarobljen u parlamentarnoj proceduri između dva doma Parlamenta Federacije, bez ikakvih aktivnosti vlasti da se ovaj proces otkoči.

    – Činjenica da je Parlamentarna skupština BiH od objavljivanja mišljenja EK 2019. usvojila tek dva zakona (ne računajući devet zakona o izmjenama i dopunama i dva zakona o budžetu), te niti jedan koji se odnosi na prioritete iz Mišljenja, potvrđuje neophodnost promjene dosadašnjeg pristupa. U postojećoj atmosferi manipulacije reformskim procesima, koji se koriste za dodatno urušavanje zakonskog i institucionalnog okvira, te međusobnog vrijeđanja i optuživanja i čak poziva na fizičke obračune, što je najvidljivije iz dosadašnjeg rada Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, teško je očekivati konstruktivan napredak- kažu u TI.

    TI BiH stoga apeluje na civilno društvo, međunarodnu zajednicu i opozicione političke partije da iskoriste sva raspoloživa sredstva za vršenje dodatnog pritiska na vladajuću koaliciju da odblokira rad Parlamentarne skupštine BiH i osigura kredibilitet procesa donošenja ključnih zakona iz Mišljenja EU.

  • Austrija: Nema „zelenog pasoša” vakcinisane kineskom i ruskom vakcinom

    Austrija: Nema „zelenog pasoša” vakcinisane kineskom i ruskom vakcinom

    U Austriji je do sada vakcinisano više od pet miliona ljudi, a 529 od njih neće dobiti takozvani „zeleni pasoš”, i moraće i dalje da se testiraju na kovid-19.

    Radi se o osobama koje su se u inostranstvu vakcinisale ruskom Sputnjik V ili kineskom Sinovac vakcinom, koje se po prvi put nalaze u statistici Ministarstva zdravlja Austrije.

    Ukupno je 529 osoba, koje žive u Austriji, zatražilo da im se u elektronsku bazu podataka o vakcinaciji unese vakcinacija kineskom ili ruskom vakcinom protiv korona virusa.

    To je vjerovatno samo djelić onih koji su se vakcinisali ovim vakcinama u inostranstvu.

    Pošto te dvije vakcine nisu odobrene u Austriji osobe koje su primile te vakcine ne mogu da dobiju sertifikat o vakcinaciji, a tako ni „zeleni pasoš”.

    To znači da ne mogu da koriste prednosti koje postoje za vakcinisane osobe.

    Za posjetu restoranu, frizeru, korišćenje bazena, hotela, oni moraju i dalje da se testiraju, jer se njihova vakcinacija ne priznaje.

    Na drugoj strani 3.595.007 stanovnika Austrije se vakcinisalo Biontek-Fajzer vakcinom, 801.244 AstraZeneka vakcinom, te 493.430 Moderna vakcinom, i ostatak Džonson&Džonson i svi oni mogu bez dodatnih testiranja da koriste sve slobode predviđene usvojenim uredbama.