VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Nasilje na Haitiju uoči sahrane ubijenog predsjednika

    Nasilje na Haitiju uoči sahrane ubijenog predsjednika

    Stotine radnika napustile su preduzeća u kojima rade na sjeveru Haitija, nakon što su se demonstrancije u blizini rodnog grada ubijenog predsjednika Žovenela Moizea, pretvorile u nasilne uoči njegove sahrane.

    Novinari Asošiejted presa su, kako tvrde, vidjeli tijelo jednog čovjeka za koga očevici kažu da je ubijen u zajednici Kartije-Moran, koja se nalazi u blizini Tru đu Nora, gdje je Moize rođen.

    Između dvije zajednice su postavljene blokade puteva, a automobilima je privremeno zabranjen ulazak i izlazak, dok se u blizini izdižu dva oblaka gustog crnog dima.

    Mnogi radnici su u jednoj liniji, užurbano, hodali uz glavni put koji povezuje Kartije-Moran sa Kap-Haitijenom, gradom u kojem bi danas trebalo da započnu događaji priređeni u čast Moizea, uoči njegove sutrašnje sahrane.

    Ljudi koji su bježali tvrde da su vidjeli zapaljene gume i muškarce sa oružjem koji su tražili pravdu za Moizea.

    Jedna žena je zadihano rekla da su joj naoružani muškarci kazali da ide, nakon čega su i ostali radnici poslušali njihovo upozorenje i napustili to područje.

    Ovo su prve nasilne demonstracije otkako je Moize ubijen 7. jula iz vatrenog oružja u svojoj privatnoj rezidenciji.

    Demonstracije su uslijedile i samo dan nakon što je Arijel Henri položio zakletvu kao novi premijer zemlje, obećavši da će formirati privremenu vladu i uspostaviti red i sigurnost.

  • Peking ne dozvoljava da se u Kini nastavi istraživanje o porijeklu koronavirusa

    Peking ne dozvoljava da se u Kini nastavi istraživanje o porijeklu koronavirusa

    Kineski zdravstveni zvaničnik Zeng Yixin je poručio da je “šokiran” planom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za drugu fazu istraživanja porijekla koronavirusa. Poručio je da Kina ovaj plan neće prihvatiti.

    Prema njegovim riječima, posebno je šokiran zbog teorije da je virus možda povezan sa kineskim laboratorijem. Ovu teoriju je nazvao glasinom koja je protivna zdravom razumu i nauci.

    “Nemoguće je da prihvatimo ovakav plan”, izjavio je Yixin.

    Istraživanje porijekla koronavirusa je postalo diplomatsko pitanje koje je dodatno pogoršalo odnose Kine i Sjedinjenih Američkih Država i njenih saveznica. Zapadne zemlje tvrde da Kina nije bila dovoljno transparentna o dešavanjima u prvim danima pandemije. Kinezi su odbacili ove kritike te su ih ocijenili kao politizaciju pitanja kojim bi se trebali baviti naučnici.

    Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus je prošle sedmice istakao da je rano isključiti mogućnost da se koronavirus možda počeo širiti iz laboratorija u gradu Wuhan, gdje je 2019. godine registrovana prva osoba zaražena ovim virusom.

    Zeng uvjerava da vuhanski laboratorij nema viruse kojima se direktno mogu zaraziti ljudi. Napomenuo je da je ranije ove godine međunarodni tim stručnjaka, kojim je koordinirao WHO, posjetio laboratorij i utvrdio da je vrlo malo vjerovatno da se virus počeo širiti iz laboratorija.

    Prema pisanju agencije Associated Press, većina stručnjaka pretpostavlja da se virus počeo širiti u trenutku kada je prešao sa životinje na čovjeka.

  • Netflix ima novu strategiju: Okreće se video-igrama

    Netflix ima novu strategiju: Okreće se video-igrama

    Streaming platforma Netflix planira veća ulaganja u video igrice budući da očekuje slabiji rast broja pretplatnika na uslugu streaminga zbog sve konkurencije i ukidanja pandemijskih ograničenja koja su držala ljude kod kuće.

    Netflix bilježi znatno sporiji rast broja novih pretplatnika nakon uzleta u 2020. godini, podstaknutog mjerama zatvaranja i ograničenja kretanja koje su vlade uvele kako bi suzbile pandemiju covida 19.

    Kompanija je u utorak saopštila da je počela proširivati ponudu video-igrica, koja će biti dostupna pretplatnicima bez dodatnih naknada i u početnoj će fazi biti usmjerena prvenstveno na igrice na mobilnim uređajima.

    “Igrice smatramo novom kategorijom sadržaja, nalik našem širenju na originalne filmove, animaciju i televizijske emisije bez scenarija“, saopštila je kompanija.

    Netflix navodi da je u drugom tromjesečju privukao 1,54 miliona novih pretplatnika i sada ih broji ukupno 209 miliona. U istom prošlogodišnjem periodu, na početku pandemije, bilježili su 10,1 milion novih pretplatnika.

    U periodu od jula do septembra očekuju novih 3,5 miliona.

    Netflixov je prihod u drugom tromjesečju porastao 19 odsto, na 7,3 milijarde dolara. Neto dobit gotovo je udvostručena, na 1,35 milijardi dolara.

    Pandemija je ove godine negativno uticala na tv produkciju Netflixa, suzivši izbor novih naslova. Kompanija je najavila poboljšanje u drugoj polovini godine, izdvajajući nove sezone serija You, Money Heist i The Witcher.

  • Požari u Americi: Vatra sama pravi svoje vrijeme

    Požari u Americi: Vatra sama pravi svoje vrijeme

    Vreli, suvi vremenski uslovi nastavili su da šire požare širom Sjedinjenih Američkih Država.

    Vatra u Oregonu postala je toliko ogromna i intenzivna da je počela da sama pravi svoje vrijeme.

    Otkako je započeo 6. jula, požar u Oregonu – nazvan Butleg po obližnjem Butleg Springu – uništio je područje veće od Los Anđelesa – više od hiljadu kvadratnih kilometara, a gasi ga preko 2.000 vatrogasaca.

    Ovo je jedan od najvećih požara u istoriji Oregona i trenutno najveći u čitavim Sjedinjenim Državama. U Oregonu trenutno gori najmanje osam požara, a na nivou SAD ima ih preko 80 u 13 država.

    Dim i pepeo od požara Butleg visok je i do šest kilometara i zahvatio je 1.596 kvadratnih kilometara, a zadimljeno nebo od požara došlo je čak do Njujorka, čije su stanovnike ujutru dočekali pogled na crveno sunce na nebu i izmaglica.

    “Izmaglica ili dim koji vidite (u Njujorku i duž istočne obale) dolazi od šumskih požara na Zapadu”, rekao je “New York Timesu” meteorolog Džon Kistantelo, dodajući da izmaglica tokom ljeta u Njujorku “nije ništa novo”, odnoseći se na zagađenje vazduha, kojem su se sada pridodale čestice dima od požara.


    Do utorka popodne indeks kvaliteta vazduha je bio 170, daleko iznad prosjeka. Koncentracija zagađivačkih čestica PM2.5 bila je devet puta iznad preporučenog praga Svjetske zdravstvene organizacije.

    “New Yotk Times ” piše da je dim od požara Butleg prvi put stigao do Njujorka oko 15. jula.

    Najveći požar u Oregonu i SAD je tokom noći ponedeljak na utorak narastao je na preko 157.000 hektara, a 30 odsto je pod kontrolom, prenio je CNN.

    Požar Butleg istjerao je najmanje 2.000 ljudi iz njihovih domova u pretežno ruralnim područjima. Do sada je uništeno oko 160 objekata, ali srećom još nema prijava o smrtnim slučajevima.

    Vatrogasci Oregona rekli su da požar Butleg pokazuje “agresivno površno širenje sa pirokumulusnim razvojem”.

    Pirokumulusni oblaci formiraju se kad se vazduh naglo podigne gore usled ekstremne toplote od šumskih požara, kondenzujući i hladeći vlagu na česticama dima od vatre.

    Ti oblaci suštinski postaju svoja sopstvena oluja i mogu ih pratiti munje i snažni vetrovi.

    “Vatra je toliko velika i generiše toliko mnogo energije i ekstremne vreline da mijenja vrijeme. Obično vrijeme predviđa šta će vatra da uradi, ali u ovom slučaju vatra predviđa šta će vrijeme da uradi”, objasnio je Markus Kaufman, portparol državnog Ministarstva šumarstva.


    Duga suša samo dodatno raspiruje uslove požara, a Kaufman predviđa da će ogromni plamen nastaviti da raste.

    Požari su podstaknuti nedavnim talasom vrućine i jakim vetrovima.

    Klimatska kriza dovela je do toga da su smrtonosniji i destruktivniji šumski požari postali nova realnost, ističe CNN.

    Klimatske promjene povećavaju rizik od toplog, suvog vremena koje podstiče i jača požare. Svijet se već zagrijao za oko 1,2 stepeni Celzijusa od početka industrijske ere, a temperature će nastaviti da rastu ukoliko svjetske vlade ne učine korake da smanje emisije štetnih gasova.

    “Apsolutno nema sumnje da se klimatske promjene odvijaju pred našim očima”, rekla je guvernerka Oregona Kejt Braun na konferenciji za štampu, prenio je “Blic”.

    “Prije nekoliko nedjelja vidjeli smo toplotnu kupolu. Nažalost, tada smo izgubili mnogo stanovnika Oregona. U februaru smo imali razorne ledene oluje. Preko pola miliona ljudi ostalo je bez struje prošle jeseni. Imamo požare bez presedana”, istakla je.

    Većina američkog Zapada je pod alarmom zbog prijetnje od požara, sa više od 3,5 miliona ljudi koji su primili “crvenu zastavicu”, upozorenje da se kritični uslovi požara ili odvijaju trenutno ili će ubrzo.

    CNN navodi da će temperature u regionu ostati 10 stepeni iznad normalne tokom sledećih 48 sati.

    Postoji i mogućnost suvih oluja, rekao je meteorolog Majkl Gaj. Sporadična kiša je moguća u planinskim dijelovima, ali to neće mnogo značiti u borbi protiv požara.


    Satelitske slike koje je objavila Nacionalna agencija za okean i atmosferu (NOAA) pokazuju dim od požara na zapadu Kanade i planinskom regionu američkog zapada.

    Požar Butleg samo je jedan od najmanje osam koji gore u Oregonu, kao i jedan od 83 koji plamte širom 13 država SAD, prema podacima Nacionalnog međuagencijskog požarnog centra.

    Požari su takođe rasli sa obje strane kalifornijske Sijere Nevade. U okrugu Alpine, takozvanim kalifornijskim Alpima, požar Tamarak je izazvao evakuaciju nekoliko zajednica i proširio se na 158 kvadratnih kilometara. Požar Diki, u blizini mjesta smrtonosne vatre Paradajs, bio je na više od 163 kvadratnih kilometara i prijetio je malim zajednicama u regionu doline Fedr River.

    CNN piše da je teška suša u kombinaciji sa ljudski uzrokovanom klimatskom krizom podstakla sezonu požara koji u Kaliforniji ove godine spržili tri puta veću površinu u odnosu na prošlogodišnji rekord.

    Kalifornija je najgoru sezonu požara zabilježila 2020, sa oko 1,6 miliona hektara izgorenog zemljišta. Vatrogasna služba je u ponedjeljak saopštila da je preko 5.000 požara progutalo skoro 60.000 hektara površine, što je za 42.000 ha veće u odnosu na isti period prošle godine.

    “Iako su šumski požari prirodan dio kalifornijskog pejsaža, sezona požara u Kaliforniji i širom Zapada počinje ranije i završava se kasnije svake godine. Klimatske promjene se smatraju glavnim motorom ovog trenda”, saopštili su iz vatrogasne službe.

    Ove godine je uništeno ili oštećeno 119 objekata, ali nema prijavljenih smrti, dok je prošle godine uništeno 10.000 objekata, a umrlo je 33 ljudi. Od januara je u Kaliforniji bilo 4.991 požar, uglavnom usljed ekstremno toplih i suvih uslova, prenio je CNN.

    O katastrofalnom stanju svjedoče i satelitske slike jezera Šasta, najvećeg rezervoara Kalifornije koje je sada na oko 35 odsto svog kapaciteta. Fotografije iz svemira američke agencije NASA pokazuju koliko je dramatično opao nivo vode u odnosu na 2019. “Los Angeles times” navodi da je i nivo vode u jezeru Orovil takođe opao u istom periodu.

    Požari i suvi uslovi su doveli dotle da je guverner Kalifornije Gevin Njusam zatražio od stanovnika da smanje potrošnju vode za 15 odsto. Takođe je proglasio regionalno vanredno stanje usljed suša u 50 kalifornijskih okruga, što je otprilike 42 odsto populacije, prenio je “Blic”.

    U susjednoj Kanadi, preko 150 novih požara izbilo je samo protekle nedjelje, prema kanadskim požarnim centrima. Do sada je zabilježeno više od 4.3000 požara. Samo u Britanskoj Kolumbiji vatrogasci se bore sa stotinama požara, a u utorak je provincija proglasila vanredno stanje, prenio je BBC.

    Izdato je i zdravstveno upozorenje zbog dima koji se raširio na skoro 2.000 kilometara širom nacije. Stariji, djeca i srčani bolesnici su savjetovani da smanje izlaske i piju više vode dok ne prođe dim.

    “Vinipeg miriši na logorsku vatru”, “tvitovao” je jedan novinar. “Nikad nisam vidio ovakav dim u čitavom svom životu”.

    U Kanadi trenutno gori skoro 800 požara, a nema znakova da će biti kiše u prognozama za zapadne provincije. Stručnjaci su rekli BBC-u da je zbog višegodišnjih suša potencijal za istorijsku sezonu požara u Sjevernoj Americi porastao “do neba”.

  • SAD i Njemačka postigle sporazum kojim će biti omogućen završetak plinovoda “Sjeverni tok 2”

    SAD i Njemačka postigle sporazum kojim će biti omogućen završetak plinovoda “Sjeverni tok 2”

    Prema zvaničnicima iz Berlina i Washingtona, Sjedinjene Američke Države i Njemačka postigle su sporazum kojim se dopušta dovršetak ruskog plinovda, koji očekuju da će sporazum objaviti u srijedu, čime će se okončati godine napetosti između dva saveznika.

    Bidenova administracija će se odreći dugogodišnjeg protivljenja Washingtona plinovodu Sjeverni tok 2, što predstavlja promjenu američkog stava. Time su završavena višegodišnja nagađanja o sudbini projekta. Njemačka će se prema sporazumu složiti da će pomoći Ukrajini u energetskim projektima i diplomaciji.

    Američki zvaničnici u prethodne dvije predsjedničke administracije usprotivili su se Sjevernom toku 2 iz straha da će to pojačati ekonomski i politički utjecaj Moskve u Evropi. Plinovod će Kremlju omogućiti da poveća evropsku zavisnost o ruskom prirodnom plinu, a zatim ga koristiti za ucjenu američkih saveznika, rekli su kritičari. Takve optužbe Rusija je odbacila.

    Predsjednik Biden, tražeći tješnje veze s Evropom, a posebno s Berlinom, odrekao se američkih sankcija protiv ruske kompanije Nord Stream 2 AG, registrovane u Švicarskoj, i njenog izvršnog direktora u maju, što je nagovijestilo promjenu američkog stava.

    Zvaničnici su kazali da se Biden nastavlja protiviti naftovodu i smatra ga potezom Kremlja da proširi svoj utjecaj na druge, međutim, savez s Evropom je najučinkovitiji način da se suprotstavi Moskvi.

  • Talibani kontrolišu polovinu centara u Afganistanu

    Talibani kontrolišu polovinu centara u Afganistanu

    Talibani kontrolišu polovinu oblasnih centara u Afganistanu, izjavio je vodeći američki general u srijedu, komentirajući rapidno pogoršanje sigurnosne situacije u toj zemlji.

    General Mark Milley, načelnik Združenog štaba američke vojske, izjavio je da je više od 200 od 419 oblasnih centara u Afganistanu pod talibanskom kontrolom.

    Milley je krajem prošlog mjeseca izjavio da talibani kontroliraju 81 od 419 oblasnih centara u Afganistanu, prenosi Reeuters.

    Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da će se američka vojna misija u Afganistanu zaključiti 31. augusta čime će se okončati dvadesetogodišnje prisustvo vojske SAD-a u ovoj azijskoj državi.

  • Broj žrtava poplava u Kini porastao na 33, kiša i dalje pada

    Broj žrtava poplava u Kini porastao na 33, kiša i dalje pada

    Broj žrtava velikih poplava u centralnoj kineskoj provinciji Henan povećan je na 33, a osmero ljudi je nestalo, saopćile su danas lokalne službe za hitne intervencije.

    Područje pogođeno katastrofom obuhvata više od tri miliona ljudi u 103 zajednice, a 256.000 osoba je raseljeno, objavile su vlasti. Oblast pogođenog poljoprivednog zemljišta procjenjuje se na oko 215.000 hektara, a direktna ekonomska šteta na oko 190 miliona dolara.

    Poplavama su prethodile rekordne kišne padavine u čitavoj provinciji, a najteže je pogođen glavni grad Zhengzhou. Nepogoda je izazvala prekid snabdijevanja električnom energijom i saobraćaja, pošto su putevi i pruge poplavljeni i oštećeni.

    Vlada je naredila lokalnim vlastima da odmah unaprijede kontrolu i zaštitu od poplava u urbanom sistemu prijevoza, nakon što je 12 ljudi poginulo u potopljenom metrou u Zhengzhou, prenio je Reuters.

    Kiša i dalje pada u centralnom dijelu Kine. Meteorološka služba Henana obavijestila je državne medije da je izdala upozorenje na predstojeće kiše dva dana unaprijed.

  • Biden se obratio Amerikancima povodom pola godine mandata: Ljudi, svijet nam se čudi

    Biden se obratio Amerikancima povodom pola godine mandata: Ljudi, svijet nam se čudi

    Američki predsjednik, demokrata Joe Biden je upozorio na teorije zavjere za koje je naglasio da se šire zemljom i dijele naciju. Kako je izjavio, ostatak svijeta se čudi Amerikancima.

    Govoreći za CNN povodom pola godine predsjedničkog mandata, podsjetio je na teorije zavjera krajnje desničarske grupe QAnon i teorije zavjera o vakcinama protiv koronavirusa.

    “Šta ćete kazati unucima ili djeci o tome šta se dešava? Sjećate li se ovakvog vremena ikada prije, bilo da ste demokrata ili republikanac? Ovo nije ono što smo mi zaista. I kazat ću još nešto. Imam mnogo međunarodnog iskustva, ne dobrog, ne lošeg, ali imam ga. Predsjedavao sam Odborom za vanjske poslove, bio sam duboko involviran. Bavio sam se nacionalnom sigurnošću u administraciji predsjednika Baracka Obame. Ali, ljudi, ostatak svijeta nam se čudi”, poručio je Biden.

    Ranije je Bijela kuća odlučila da se suprotstavi objavljivanju dezinformacija na društvenim mrežama, posebno onih koje se odnose na vakcine protiv koronavirusa. Zdravstveni zvaničnik Vivek Murthy je prošle sedmice upozorio da su dezinformacije, kako je kazao, ozbiljna prijetnja po javno zdravlje.

    Nadležni su prozvali kompanije poput Facebooka smatrajući da ne ulažu dovoljno napora da onemoguće objavljivanje lažnih informacija. Biden je 19. jula ocijenio da Facebook time “ubija ljude”. Potcrtao je da se to odnosi na neadekvatno djelovanje po pitanju dezinformacija, prenosi CNN.

  • Šmit ponovo tema Savjeta bezbjednosti?

    Namjera zvanične Moskve da u Savjetu bezbjednosti UN-a zatraži glasanje o Nacrtu rezolucije za zatvaranje OHR-a do kraja jula naredne godine izazvala je oprečne reakcije u BiH i na širem području.

    Predstavnici srpskog naroda i djelimično Hrvata ovu ideju su dočekali s odobravanjem, dok je najveći dio zapadnih predstavnika ovu ideju, barem u prvim izjavama, u potpunosti odbacio.

    Kako je rečeno “Nezavisnim” od strane dobro upućenog međunarodnog izvora, ovaj manevar Moskve ne predstavlja konačni stav, već početnu pregovaračku poziciju s ciljem da, kako nam je rekao naš izvor, Moskva pristane na produžetak misije OHR-a uz uslov za fiksni termin za zatvaranje i ostanak Savjeta za implementaciju mira, koji bi nastavio svoj posao i nakon zatvaranja ove kancelarije.

    Naši sagovornici ističu da je nemoguće razumjeti priču o OHR-u ako se ona ne stavi u širi kontekst namjere Moskve da sa Zapadom uredi odnose u Evropi, i podrškom Evrope, a prevashodno Njemačke, da se u odnosima s Rusijom ostvari predvidljivost, smanjenje eskalacija i rješavanje većine otvorenih pitanja.

    Najvažnije pitanje za Rusiju u Evropi je status Krima i s njim povezano pitanje sankcija protiv Rusije i ekonomskih odnosa sa Zapadom, poglavito s Evropom. Krim ta zemlja smatra svojom teritorijom, a Zapad, uključujući i Njemačku, neotuđivim dijelom ukrajinske teritorije. Problem sa Krimom je u činjenici da je Zapad, sa SAD na čelu, dozvolio otcjepljivanje Kosova, dijela teritorije Srbije, mimo saglasnosti Beograda, što je Rusiji, prema njihovom uvjerenju, dalo legitimnost da bez saglasnosti Kijeva na sličan način podrži otcjepljenje Krima.

    Rusija i SAD su na nedavno održanom samitu pokušali ostvariti neki dogovor u vezi s odnosima dvije zemlje, a dometi tog samita još nisu jasni u potpunosti. Zasad se čini da SAD pokušavaju odnose ograničiti na pitanja poput sajbersigurnosti, klimatskih promjena i strateškog naoružanja, dok Rusija želi da na stolu budu i druga pitanja. U daljim odnosima Rusije i SAD ključnu ulogu će imati Njemačka, a biće zanimljivo kako će se ta situacija razvijati nakon što Angela Merkel, do kraja ove godine, ode u političku penziju.

    U Briselu ističu da su uslovi za zatvaranje OHR-a jasni i da su oni sadržani u agendi 5+2, koja je jednoglasno usvojena u Savjetu za implementaciju mira prije 13 godina. EU se, kako naglašavaju, raduje saradnji s Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, a podvlače da će zadatak EU biti, kao i do sada, da s BiH radi na ispunjavanju 14 preporuka Evropske komisije iz Mišljenja o kandidaturi BiH za članstvo u EU.

    “Ove reforme su ključne za dokazivanje da BiH ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu sa težnjama svojih građana”, naglasili su oni.

    Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, izjavio je da je visoki predstavnik davno trebalo da ode iz BiH, a da OHR bude zatvoren.

    “Ukoliko želimo da govorimo o bilo kakvoj budućnosti BiH, onda ta budućnost može da bude zasnovana isključivo na dogovoru političkih predstavnika konstitutivnih naroda i ostalih”, rekao je Kovačević, a prenosi Srna.

    Govoreći o inicijativi Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti UN-a, Kovačević je istakao da takve inicijative postoje zahvaljujući rukovodstvu RS i Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije, izjavio je da očekuje da se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN nađe kompromisno rješenje, gdje bi rok za zatvaranje OHR-a bio produžen na dvije godine, prenosi Srna.

    Jovanović je povodom zahtjeva Rusije rekao da bi se to moglo dogoditi s obzirom na to da zapadne velike sile ne žele konfrontaciju sa Rusijom i Kinom o pitanju koje je nazvao minornim.

    Sve ostale članice PIC-a, osim Rusije, smatraju da je pitanje imenovanja Šmita riješeno te da to nije pitanje o kojem odlučuje Savjet bezbjednosti. Zanimljivo je i da je Kina bila članica PIC-a, ali da je na svoju inicijativu dobrovoljno napustila to tijelo, a analitičari smatraju da je to iz razloga što Kina u Evropi želi ekonomski, a ne politički uticaj.

    Šansa da stranci spase obraz
    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je ruska inicijativa da se u Savjetu bezbjednosti UN glasa o Nacrtu rezolucije koja predviđa ukidanje OHR-a spasonosno rješenje da međunarodna zajednica sačuva obraz s obzirom na to da je u cijelom regionu, a posebno u BiH, pravila mnoge greške.

    “Imala je nejednak pristup i tretman te prilično subjektivan odnos prema onome što je BiH. Očekivali smo više tolerancije, pravde, pravednosti kada je riječ o potrebama konstitutivnih naroda, što je, nažalost, izostalo”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da su mnogi težili centralizaciji BiH, umjesto da daju šansu decentralizovanoj zemlji s ciljem da ona postigne dobre rezultate. “Na taj način su nas zablokirali”, dodala je Cvijanovićeva. Ona je istakla da rusku inicijativu vidi kao mogućnost da međunarodna zajednica izađe čistog obraza ili da ga bar spasi nakon svih godina raznih eksperimenata u BiH.

  • MIP Rusije: Odnosi Moskve i Vašingtona na opasnom pragu sukoba

    MIP Rusije: Odnosi Moskve i Vašingtona na opasnom pragu sukoba

    Odnosi Rusije i SAD došli su do opasnog praga sukoba, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    U saopštenju se navodi da će se Moskva odlučno suprotstaviti pritisku Vašingtona.

    Saopštenje je usvojeno na sastanku odbora Ministarstva na čijem čelu je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    “Tokom sastanka naglašeno je da su bilateralni odnosi dostigli opasan prag sukoba, krivicom Vašingtona koji je u posljednjih nekoliko godina isprovocirao eskalacije bez presedana u odnosima naših zemalja”, ističe se u saopštenju.

    Iz Ministarstva naglašavaju da je Rusija izložena pritisku bez presedana, na koji Vašington tjera svoje saveznike, uvodeći snažne ideološke komponente u spor sa Moskvom.

    U saopštenju se napominje da se postupcima Vašingtona otvoreno krši međunarodno pravo, te da će Rusija od toga štititi svoje zakonite interese, prenio je TASS.

    Tokom sastanka naglašeno je da je sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Džozefa Bajdena 16. juna u Ženevi otvorio mogućnost ponovno uspostavljanje dijaloga u određenim sferama od zajedničkog interesa, uključujući “stratešku stabilnost, kibernetičku bezbjednost, pitanja klime i oblasti Arktika, kao i omogućavanje pronalaženja rješenja za regionalne sukobe”.