Kategorija: Svijet

Njemačke vlasti su ignorisale brojna upozorenja da bi napadač u Magdeburgu mogao da ima ekstremističke stavove, jer su očigledno bile zauzete potragom za “ruskim hakerima” i borbom protiv ruskih diplomata i medija, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– Kada je prošao prvi šok, novinari i agencije za sprovođenje zakona počeli su da otkrivaju razloge koji su ga naveli da počini ovaj gnusni zločin. Ispostavilo se da je, nakon što se El Abdulmohsen preselio u Njemačku, Saudijska Arabija četiri puta slala zvanične diplomatske note njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova i obavještajnim službama o tome da on može imati ekstremističke stavove – navela je Zaharova.

Ona je dodala da su ovi podaci dobijeni i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema njenim riječima, vlasti su podigle upozorenja na regionalni nivo, a u Saksoniji-Anhaltu su, nakon provjere, zaključili da muškarac ne predstavlja nikakvu prijetnju.

– Berlin se, zapravo, nije obazirao na brojna upozorenja, već je, po svemu sudeći, ponovo bio zauzet potragom za “ruskim hakerima”, zatvaranjem naših generalnih konzulata, protjerivanjem ruskih diplomata ili borbom protiv domaćih medija – napisala je Zaharova na “Telegramu”.

Ona je podsjetila na slični incident kada su 2013. godine Tamerlan Carnajev i njegov brat izveli dvostruki teroristički napad na Bostonskom maratonu.

– Tada je povrijeđeno na stotine Amerikanaca, tri osobe su poginule. Poslije eksplozije, postalo je jasno da je ruski FSB, nekoliko godina prije terorističkog napada, 2011. godine upozorio FBI da bi Tamerlan Carnajev, koji živi u SAD, mogao da ima veze sa naoružanim islamističkim grupama i radikalne stavove – dodala je Zaharova.

Ona je naglasila da su tada SAD na isti način ignorisale upozorenja, vršeći samo formalnu provjeru, prenosi RT Balkan.

Pedesetogodišnji muškarac iz Saudijske Arabije uletio je 20. decembra automobilom u masu na Božićnom vašaru u Magdeburgu. Tom prilikom je poginulo pet, a povrijeđeno više od 200 osoba.

Prema pisanju lista “Zidojče cajtung”, osumnjičeni je dobio status izbjeglice u julu 2016. godine i ima boravišnu dozvolu u Njemačkoj.

Vijesti iz iste rubrike

Predsjednik Paname Hoze Raul Mulino odbacio je pregovore s Donaldom Trampom , novoizabranim američkim predsjednikom, o kontroli nad Panamskim kanalom. Takođe, negirao je da se Kina miješala u njegov rad.

Mulino je odbio mogućnost smanjenja plovnih tarifa za američke brodove kao odgovor na Trampovu prijetnju da će zahtijevati da se kontrola vitalnog plovnog puta, koji povezuje Atlantski i Tihi okean, vrati Vašingtonu.

“Nema se o čemu razgovarati. Kanal je panamski i pripada Panamcima. O toj realnosti, koja je državu koštala krvi, znoja i suza, nema mogućnosti otvarati bilo kakav razgovor”, izjavio je Mulino na konferenciji za novinare.

Kanal, inauguriran 1914., izgradile su SAD, ali su ga predale Panami 31. decembra 1999. prema ugovorima koje su potpisali otprilike dvije decenije ranije tadašnji američki predsjednik Džimi Karter i panamski nacionalistički vođa Omar Torihos.

Tramp je oštro osudio ono što je nazvao “smiješnim” naknadama za američke brodove koji prolaze kroz kanal i nagovijestio sve veći utjecaj Kine, prenosi “Avaz”.

Prošlo je pet godina otkako je pandemija koronavirusa iz temelja promijenila svijet, a neke stvari još uvijek nisu potpuno razjašnjene i veoma su politizirane.

Jedno od najspornijih pitanja ostaje na koji se način koronavirus proširio.

U početku je najpopularnija teorija bila da je virus prenesen sa šišmiša na čovjeka u tržnici u Vuhanu. Međutim, u posljednje je vrijeme sve popularnija ona da je virus pobjegao iz laboratorija, što je nedavno podržao i odbor američkog Kongresa.

Sada je i FBI potvrdio da je još 2021. pronašao dokaze koji upućuju na to da je Covid-19 izazvan curenjem podataka iz laboratorija, ali im navodno nije bilo dopušteno o tome izvijestiti predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden).

U intervjuu za “Wall Street Journal” Džejson Banan, doktor mikrobiologije i bivši viši naučnik u FBI-u, rekao je da je FBI bila jedina američka nacionalna obavještajna agencija koja je zaključila da je virus vjerojatno potekao iz laboratorija, ali su bili isključeni iz brifinga Nacionalnog obavještajnog vijeća s predsjednikom.

Bajden je zatražio hitnu istragu u maju 2021. godine kako bi se utvrdilo je li virus prenesen sa životinje na čovjeka ili je pobjegao iz kineskog laboratorija.

Nacionalno obavještajno vijeće zaključilo je da je virus vjerovatno prešao sa životinje na čovjeka s “niskom pouzdanošću”, dok je FBI bio uvjeren da je curenje podataka iz laboratorija vjerojatno, uz “umjereno povjerenje” u svoju procjenu.

FBI je očekivao da će biti pozvan da iznese svoje zaključke u Bijeloj kući, no niko iz agencije nije bio pozvan da to učini.

Iz Nacionalne obavještajne službe kažu da nije standardna praksa pozivati predstavnike pojedinih agencija na brifinge za predsjednika.

Zaključak američkog tijela koje je organiziralo provjeru bio je da bi bilo teško sa sigurnošću potvrditi porijeklo virusa bez saradnje Kine.

Jedina saradnja Pekinga dosad bio je zajednički izvještaj sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom 2021. godine u kojem se navodi da je virus najvjerojatnije prešao sa šišmiša na ljude preko druge životinje.

Međutim, pojedini američki dužnosnici takođe su sumnjali u tu teoriju, smatrajući da je virus vjerojatno procurio iz Instituta za virusologiju u Vuhanu gdje su radili naučnici koji su genetski modificirali koronaviruse.

Trojica naučnika iz Nacionalnog centra za medicinsku obavještajnu djelatnost, dijela Pentagonove odbrambene obavještajne agencije, provela su naučnu studiju koja je zaključila da je segment tzv. “šiljastog proteina”, koji omogućava virusu da uđe u ljudske stanice, konstruiran korištenjem tehnika razvijenih u vuhanskom laboratoriju, prenosi “Avaz”.

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer raspustio je danas Bundestag i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 23. februar 2025. godine.

“‘U teškim vremenima’ potrebna je funkcionalna vlada”, rekao je Štajnmajer u obrazloženju svoje odluke.

“Zbog toga sam uvjeren da su novi izbori pravi put za dobrobit naše zemlje”, rekao je Štajnmajer, prenose njemački mediji.

Političke stranke u Njemačkoj su već dogovorile da datum izbora bude 23. februar, ali je za to bilo potrebno raspuštanje Bundestaga, a u skladu sa članom 68. Ustava Njemačke, prenosi Tanjug.

Kancelar Olaf Šolc je prošlog ponedjeljka zatražio od Bundestaga izglasavanje povjerenja i izgubio je na glasanju nakon što se vladajuća koalicija raspala.

Potom je saveznom predsjedniku predložio da se Bundestag raspusti i tako otvore vrata za nove izbore, a prema Ustavu, savezni predsjednik to može učiniti u roku od 21 dana, ali nije obavezan to da učini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je otvoren za mirovne pregovore s Ukrajinom u Slovačkoj “ako do toga dođe”, prenosi kao glavnu vijest britanski Sky News.

Predsjednik Putin je rekao da je slovački premijer Robert Fico, koji je ovog mjeseca posjetio Kremlj, ponudio Slovačku kao mjesto za pregovore dok se rat u Ukrajini približava trećoj godini. Putin je izjavio da bi slovačke vlasti “rado pružile platformu za pregovore”.

“Ne protivimo se, ako do toga dođe. Zašto da ne? Slovačka zauzima neutralan stav,” rekao je Putin, dodajući da je odlučan da okonča sukob u Ukrajini, koji je započeo kopnenom, vazdušnom i pomorskom invazijom u februaru 2022. Ukrajina se još nije izjasnila o ponudi Slovačke, ali predsjednik Volodimir Zelenski više puta je kritikovao tu zemlju, koja graniči s Ukrajinom, zbog prijateljskog stava premijera Fica prema Rusiji otkako se vratio na vlast nakon izbora 2023.godine.

Putin je ponovo tvrdio da je Rusija otvorena za razgovore o okončanju sukoba s Kijevom, ali da će uprkos svemu ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini.

Ranije je tražio od Ukrajine da povuče svoju kandidaturu za članstvo u NATO i prizna teritorijalne dobitke Rusije. I Kijev i Zapad su odbili te zahtjeve.

Iako je Zelenski veći dio sukoba insistirao na tome da će Ukrajina nastaviti da se bori dok ne povrati kontrolu nad svim svojim teritorijama, čini se da se njegov stav o pregovorima sada mijenja.

U intervjuu za Sky News, Zelenski je nagovijestio da bi se sporazum o prekidu vatre mogao postići ako bi teritorija pod ukrajinskom kontrolom bila stavljena “pod kišobran NATO-a”. To bi mu omogućilo da kasnije “diplomatskim putem” pregovara o povratku preostalih teritorija.

Ukrajinski predsjednik je prošle sedmice priznao da njegove snage neće moći ponovo da zauzmu teritorije koje je Rusija okupirala na istoku Ukrajine i poluostrvu Krimu.

Iako Kijev nikada ne bi priznao rusku vlast, Zelenski je rekao da je diplomatija jedina opcija kako bi se Putina prisililo na povlačenje vojske.

Rat u Ukrajini takođe je ostavio razorne posljedice i na Rusiju. Analize britanske vlade i vojske procijenjuju da je Rusija izgubila oko pola miliona vojnika, ubijenih ili ranjenih, u sukobu u Ukrajini.

Pritisak na ljudstvo je toliki da se Kremlj obratio jednom od svojih preostalih saveznika, Sjevernoj Koreji, za obezbjeđivanje dodatnih snaga.

Procjena je da je između 10.000 i 12.000 sjevernokorejskih vojnika poslato u oktobru da se bore uz rusku vojsku u regiji Kursk. Međutim, njihov nedostatak borbenog iskustva doveo je do velikih gubitaka, a Zelenski je ranije ove sedmice izjavio da je već 3.000 severnokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno, piše Jutarnji list.

Primirje u Ukrajini bi bio put ka nigde, potreban je pouzdan dogovor, rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na velikoj konferenciji za novinare.

Budući sporazumi o rješavanju ukrajinskog sukoba treba da sadrže mehanizam koji ne dozvoljava da se oni krše.

Rusija ne postavlja preduslove za pregovore u Ukrajini – to su zahtjevi da se ispune postojeći dogovori.

Rusija je spremna za konsultacije sa administracijom novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa o Ukrajini, rekao je Lavrov, istakavši da se u Moskvi nadaju da će Bijela kuća analizirati osnovne uzroke sukoba.