Eksplozije koje su 2022. godine onesposobile ruske gasovode Sjeverni tok 1 i 2 pokrenule su globalnu potragu za krivcem, a sada njemačka policija tvrdi da je konačno identifikovala počinioce.
Sve je navodno počelo u maju 2022. godine, mjesec dana nakon neuspjele ruske opsade Kijeva. Na sastanku na visokom nivou, grupa ukrajinskih vojnih oficira slavila je pobjedu uz piće. Kako je veče odmicalo, razgovor je skrenuo na smjele ideje kako zadati udarac Kremlju tamo gdje najviše boli – uništenjem gasovoda Sjeverni tok.
Takav potez Rusiju bi stajao milijarde, a Njemačku bi oslobodio energetske zavisnosti. Iako je ideja zvučala kao nešto iz špijunskog trilera, rođena u alkoholnim parama, ubrzo je postala stvarnost, piše The Telegraph.
Gotovo tri godine njemačka policija istraživala je ko stoji iza napada koji je u Baltičko more ispustio 350.000 tona metana, što je ekvivalent godišnjim emisijama CO2 Danske. Sumnja je isprva padala na Rusiju, a Vladimir Putin je čak upirao prstom u CIA, s obzirom na dugogodišnje američko protivljenje projektu.
Ključno hapšenje u Italiji
Preokret se dogodio prošlog mjeseca, kada je u talijanskom ljetovalištu, po nalogu njemačkih tužilaca, uhapšen navodni vođa operacije. Talijanska policija privela je 49-godišnjeg muškarca, identifikovanog samo kao Serhii K, dok je bio na odmoru sa porodicom. Riječ je o penzionisanom ukrajinskom pomorskom kapetanu i bivšem obavještajcu, koji je na sudu negirao sve optužbe.
Njemački zvaničnici sada traže njegovo izručenje, tvrdeći da je upravo on vodio šestočlani ukrajinski tim koji je postavio eksploziv. “Serhii K bio je dio grupe pojedinaca koji su postavili eksploziv na gasovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2”, stoji u jednoj od rijetkih javnih izjava njemačkog saveznog tužilaštva.
Suđenje bi se moglo pokazati politički izuzetno osjetljivim, s obzirom na to da je Njemačka, nakon SAD-a, najveći vojni i finansijski podupiratelj Ukrajine. Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski negirao da je odobrio plan, informacije koje su procurile iz istrage sugerišu da je barem bio upoznat s njim. Navodno ga je nadzirao i bivši vrhovni komandant ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni – sadašnji ambasador u Londonu – koji takođe poriče bilo kakvu upletenost, prenosi Index.
Šta njemački istražioci vjeruju?
Na osnovu javno dostupnih detalja iz istrage i medijskih izvještaja, sada je moguće rekonstruisati cijeli slučaj. Čini se da je, uprkos svojim navodno pijanim počecima, operacija kodnog imena “Promjer” bila izuzetno profesionalan poduhvat. Nije samo zahtijevala krijumčarenje snažnog eksploziva preko granica, već i njegovo postavljanje na morsko dno, na dubinu od 80 metara, što mogu izvesti samo vrhunski ronioci.
U tu svrhu angažovan je šestočlani ukrajinski tim, koji je uključivao četiri iskusna dubinska ronioca. Grupa, sastavljena navodno i od civila, početkom septembra 2022. unajmila je jahtu Andromeda iz marine u njemačkom lučkom gradu Roštoku. Radnicima marine nisu privukli gotovo nikakvu pažnju.
Andromeda, stari Bavaria 50 Cruiser, bila je neupadljivo plovilo, poznato kao “Škoda mora”. Budući da je u grupi bila i jedna žena – navodno jedna od najboljih ukrajinskih ronilaca – djelovali su kao još jedna grupa turista na kasnoljetnom krstarenju. Tokom izleta na Baltik, “turisti” su postavili bombe na četiri lokacije u blizini danskog ostrva Bornholma, s planom da eksplodiraju 26. septembra.
Za uništenje gasovoda bilo je potrebno samo nekoliko kilograma visokokvalitetnog vojnog eksploziva. Iako gasovodi tada nisu bili u upotrebi jer je Njemačka prestala kupovati gas od Rusije nakon početka rata u Ukrajini, njihovo uništenje prekinulo je svaku mogućnost obnove trgovačkih odnosa, prenosi Index..
Tragovi vode do Kijeva
U početku se činilo da je svijet uvjeren kako je krivac Kremlj. Danska mornarica izjavila je da je prije eksplozija uočila ruske brodove kako se sumnjivo ponašaju oko Bornholma, ploveći s isključenim identifikacijskim sistemima. No, dok su političari i stručnjaci upirali prstom u Moskvu, zapadni zvaničnici već su sumnjali na Kijev.
Prema njemačkim medijima, nizozemska vojna obavještajna služba doznala je za plan još u junu 2022. i upozorila CIA, koja je potom prenijela upozorenje uredu predsjednika Zelenskog da otkaže operaciju. Njegovi pokušaji da to učini navodno su bili neuspješni.
Nakon eksplozije, njemačka policija dobila je drugu dojavu, opet od nizozemske obavještajne službe, koja je identifikovala tip korištenog plovila. To je detektive dovelo do Andromede, na kojoj su pronađeni ostaci eksploziva, otisci prstiju i DNK dokazi. Tim je čak unajmio taksistu da ih odveze u Njemačku, koji je, sasvim slučajno, snimljen kamerom za nadzor brzine, što je istražiocima omogućilo da ga pronađu i dobiju detaljne opise putnika.
Službena pomoć ili puka slučajnost?
Iako je tim koristio lažne pasoše, granične kamere snimile su njihova lica. Unakrsnom provjerom s vozačevim opisima, podacima s mobilnih telefona i drugim dokazima, Nijemci su uspjeli utvrditi prave identitete počinilaca.
Istovremeno su rasle sumnje da je tim imao službenu pomoć. Automobil koji je pokupio jednog ronioca nakon operacije navodno je bio registrovan na vojnog atašea u ukrajinskom ambasadi u Poljskoj. Drugi osumnjičeni, koji je živio u Poljskoj, pobjegao je natrag u Ukrajinu dan nakon što je Njemačka izdala nalog za hapšenje, što sugeriše da je bio upozoren.
Posada Andromede takođe je sedmicu dana prije napada kratko pristala u poljskoj luci Kołobrzeg, zbog čega su njemački tužioci pitali poljske kolege jesu li bombe ondje ukrcane. Poljska je takav scenario opovrgnula.
Hapšenja i poricanja
Njemački tužioci izdali su naloge za hapšenje svih šest osumnjičenih, koji se suočavaju s optužbama za “zajedničko izazivanje eksplozije, protivustavnu sabotažu i uništenje infrastrukture”. Vjeruje se da je plan, koji je onesposobio gasovode vrijedne 20 milijardi funti, proveden s budžetom od samo 300.000 dolara.
“Uvijek se smijem kad čitam spekulacije o nekoj ogromnoj operaciji koja uključuje tajne službe, podmornice, dronove i satelite”, rekao je jedan izvor za Wall Street Journal. “Cijela stvar rođena je iz noći teškog opijanja i željezne odlučnosti šačice ljudi koji su imali hrabrosti riskirati svoje živote za svoju zemlju.”
Vjeruje se da se pet osumnjičenika vratilo u Ukrajinu, koja ne izručuje svoje građane. No, njemački tužioci, nezavisni od vlade, namjeravaju tražiti suđenje za Serhiija K, bez obzira na potencijalne neugodnosti za Berlin i Kijev.
Upitan o napadu 2023., Zelenski je insistirao: “Ništa slično nije učinila Ukrajina.” Ipak, neki izvještaji navode da je do trenutka kad je CIA intervenirala jedinica već djelovala “duboko prikriveno” i bila nedostupna čak i ukrajinskim vojnim komandantima. Wall Street Journal izvijestio je da je general Zalužni ignorisao naredbe Zelenskog da zaustavi operaciju, no sam Zalužni, koji je od početka 2024. ambasador u Londonu, odbacio je te tvrdnje kao “provokaciju”.
