Kategorija: Svijet

Kako se rat Rusije protiv Ukrajine približava četvrtoj godini, zauzimanje utvrđenog grada Pokrovsk u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine jedan je od glavnih ciljeva Rusije. Odbrana grada je jedan od glavnih ciljeva Ukrajine.

Za vojnike na terenu to znači nemilosrdnu blisku borbu u gradovima i poljoprivrednim oblastima oko Pokrovska, ključnog transportnog čvorišta sa predratnim stanovništvom od 60.000, koje je, posle meseci ruskog bombardovanja, sada sve više napušteno.
Falla Novovasilivka

Pre nekoliko dana tenk iz sastava 59. motorizovane brigade ukrajinske vojske izašao je u susret ruskim snagama koje su napale grad Novovasilivka, oko 10 kilometara jugozapadno od Pokrovska. Krećući se napred-nazad, možda da bi neprijatelju otežao ciljanje, tenk je ispalio šest granata. Posada tenkova je možda usporila napredovanje ruskih snaga, ali ih nije zaustavila. Prema ukrajinskom centru za odbrambene strategije, Novovasilivka je pala, prenosi Forbs.

Nije jasno kakav tenk 59. motorizovana brigada koristi za odbranu Pokrovskog. Brigada od 2.000 vojnika koristi standardni ukrajinski tenk T-64BV, ali je možda dobila i neke od otprilike 150 obnovljenih tenkova Leopard 1A5.

Raspad brigade koju je Zapad mesecima obučavao i plaćao
Ako brigada bude imala sreće, mogla bi dobiti i neke od četa i bataljona iz raspadajuće 155. mehanizovane brigade, koja koristi teže tenkove Leopard 2A4. 155. mehanizovana brigada počela je da stiže u Pokrovsk krajem prošlog meseca, ali se već raspala usled kolapsa rukovodstva i masovnog dezerterstva vojnika.

Da bi spasili 155. mehanizovanu brigadu – jedinicu na koju su Ukrajina, Francuska i Poljska potrošile mesece i milione dolara na opremanje i obuku – ukrajinski lideri su počeli da raspoređuju njene sveže, ali neiskusne jedinice u osiromašene, ali iskusne brigade u sektoru Pokrovskog.

Prema ukrajinskom ratnom dopisniku Juriju Butusovu, to je možda najpametniji način da se iz loše situacije izvuče maksimum. „Starije brigade imaju akutni nedostatak pešadije, ne mogu zbog toga da drže široku liniju, ali postoje iskusne jedinice dronova, štabovi i komandni kadar koji mogu brzo da obuče mobilisane ljude i da ih osposobe za borbu“, rekao je on.

Rusi jačaju svoje snage
Prema ukrajinskom centru za odbrambene strategije (CDS), Rusi su najjači tamo gde su Ukrajinci najslabiji: neposredno ispred Pokrovska, u oblasti koju brani 59. motorizovana brigada.

59. motorizovanoj brigadi i njenim susednim brigadama potrebna je sva pomoć koju mogu dobiti jer se sve više ruskih trupa gomila nasuprot njihovim pozicijama. Delovi ili cele jedinice desetak ukrajinskih brigada i pukova drže front od 16 kilometara između Pokrovska i dve ruske terenske armije pod nadzorom desetina brigada i pukova. Sve u svemu, Rusi bi mogli da imaju trostruku prednost u trupama i opremi.

“Najveća opasnost za čitavo jugoistočno krilo fronta trenutno dolazi od operativno-taktičkog proboja neprijatelja južno od Pokrovskog”, saopštila je ova grupa.

Ako 59. motorizovana brigada i sve snage i vozila koje su mogli dobiti od 155. mehanizovane brigade ne uspeju da zaustave Ruse, garnizon u Pokrovsku bi uskoro mogao da se nađe delimično opkoljen. To bi bio zlokoban razvoj događaja za Ukrajince u onome što se sprema kao prva velika bitka 2025. godine.

Oko 52 odsto Ukrajinaca vjeruje predsjedniku Vladimiru Zelenskom, što je pad od sedam procentnih poena u odnosu na oktobar 2024. i 12 procentnih poena u odnosu na februar, pokazalo je novo istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS).

Brojevi su počeli da opadaju 2024. godine kako je stagnacija na bojnom polju ustupila mjesto ruskom taktičkom napretku, iako je većina Ukrajinaca zadržala svoje povjerenje u Zelenskog tokom cijele godine. Zelenski je povoljnije viđen u zapadnim (60%) i centralnim (52%) regionima zemlje, a manje u južnim (46%) i istočnim (42%) regionima. Jug i istok Ukrajine najviše su bili pogođeni ruskim ratom.

Rezultati istraživanja zasnovani su na telefonskim intervjuima sa 2.000 ispitanika koji žive na teritorijama koje kontroliše Ukrajina. Druga novija sociološka istraživanja ukazuju na umjeren, ali stalan rast pesimizma među ukrajinskim stanovništvom prema napretku rata. U drugom istraživanju KIIS-a iz decembra 2024, oko 38% ispitanika reklo je da je otvoreno za teritorijalne ustupke u zamjenu za mir, što je značajan porast u odnosu na 19% godinu dana ranije.

Očekivanja za moguće mirovne pregovore 2025. rastu pošto je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp obećao da će Kijev i Moskvu staviti za pregovarački sto, iako ostaje nejasno kako on to planira, prenosi b92.

Pet godina nakon pojave koronavirusa, Kina se suočava sa novim porastom virusnih infekcija. Bolnice su pretrpane, a vlasti uvode mere za praćenje i sprečavanje širenja bolesti.

Fotografije i snimci ljudi sa maskama podsećaju na scene iz vremena pandemije, ali ovog puta razlog za zabrinutost je humani metapneumovirus (HMPV), respiratorni virus koji izaziva simptome slične prehladi.

Zvaničnici u Pekingu smiruju javnost tvrdeći da je ovo uobičajena pojava za zimski period. Stručnjaci ističu da HMPV nije nov virus, zbog čega je imunitet kod velikog dela populacije već delimično razvijen.

Porast slučajeva ovog virusa najviše je zabeležen u severnim provincijama Kine, posebno među decom. Bolnice su preopterećene, što je podstaklo lokalne vlasti da uvedu dodatne mere za kontrolu i sprečavanje širenja infekcija.

„Izgleda da su simptomi ove zime blaži u poređenju sa prošlom godinom, a širenje je ograničenije“, izjavio je Mao Ning, predstavnik kineskog Ministarstva spoljnih poslova, preneo je The Independent.

Porast broja slučajeva poklapa se sa zimskim mesecima, kada ljudi više borave u zatvorenim prostorijama, što pogoduje širenju respiratornih infekcija. Stručnjaci naglašavaju da trenutni skok broja obolelih odgovara sezonskim trendovima.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ne smatra ovu situaciju globalnom zdravstvenom pretnjom. Ipak, kineske vlasti pokrenule su pilot-projekt za praćenje slučajeva ove nepoznate upale pluća, kako bi laboratorije i zdravstvene ustanove efikasnije prijavljivale i obrađivale podatke, objavila je državna televizija CCTV.

HMPV nije nova bolest – prvi put je identifikovana 2001. godine u Holandiji. Ovaj virus izaziva simptome poput kašlja, povišene temperature, začepljenog nosa i umora. Kod starijih osoba, dece i imunokompromitovanih pacijenata može dovesti do ozbiljnijih komplikacija, poput bronhitisa ili upale pluća.

Prema rečima stručnjaka, nova tehnologija za otkrivanje virusa mogla bi delimično objasniti povećan broj prijavljenih slučajeva. „Verovatno sada posvećujemo više pažnje ovakvim izbijanjima“, izjavila je Jacqueline Stephens, viša predavačica javnog zdravlja na Univerzitetu Flinders u Australiji.

Virus pripada istoj porodici kao respiratorni sincicijski virus (RSV) i prenosi se kapljičnim putem ili kontaktom sa zaraženim površinama. Slučajevi su već prijavljeni u raznim zemljama, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo. Stručnjaci podsećaju da je određeni nivo imuniteta već razvijen u populaciji širom sveta.

Za razliku od koronavirusa, koji je bio potpuno nov kada se pojavio, HMPV ne predstavlja istu pretnju jer je prisutan više od dve decenije. Ipak, za ovaj virus ne postoji vakcina niti specifičan antivirusni lek.

Hong Kong je takođe zabeležio porast broja slučajeva, dok susedne zemlje pažljivo prate situaciju. Zvaničnici u Kambodži i Tajvanu izdali su upozorenja o riziku za rizične grupe, dok su indijski stručnjaci poručili da nema razloga za paniku, jer je HMPV nalik drugim respiratornim virusima.

​Američki Kongres zvanično je sertifikovao pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima.

Kamala Haris, Trampova konkurentkinja na izborima, imala je dužnost da obavi tu obavezu.

Potpredsjednica SAD Kamala Haris objavila je rezultate glasanja, navodeći da je novoizabrani predsjednik Donald Tramp dobio 312 glasova, dok je ona sama dobila 226 glasova.

Njene objave izazvale su gromoglasne aplauze u sali.

Kada je proglasila Trampovu pobjedu, blago se nasmiješila dok su republikanci ustajali i pozdravljali pobjedu ovacijama.

Haris je ponovila rezultate glasanja, naglasivši da je novoizabrani predsjednik Donald Tramp osvojio 312 glasova, a ona 226 glasova.

Obje objave naišle su na glasno odobravanje u sali.

Prilikom proglašenja Trampove pobjede, Haris se uzdržano osmijehnula dok su republikanci stajali i pozdravljali aplauzom, prenosi Telegraf.

Suđenje bivšem francuskom predsjedniku Nikoli Sarkoziju i 11 saoptuženih zbog optužbi da je od režima svrgnutog libijskog lidera Moamera el-Gadafija primao milione evra kako bi nelegalno finansirao svoju izbornu kampanju 2007. godine počelo je danas u Parizu.

Sarkozi, koji je bio predsjednik Francuske od 2007. do 2012. godine, nije davao izjave novinarima po dolasku u sud, prenio je AP.

On je negirao krivicu, a suočava se sa optužbama za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, prikrivanje pronevjere javnih sredstava i zločinačko udruživanje.

Prijeti mu kazna do 10 godina zatvora. Suđenje će trajati do 10. aprila.

Nakon desetogodišnje istrage sud će saslušati optužbe koje su u istražnom postupku okarakterisane kao “korupcionaški pakt” između Sarkozija i libijskog režima, navodi Figaro, prenosi Tanjug.

Sud će ispitati da li je, u zamjenu za finansiranje Sarkozijeve predsjedničke kampanje, libijski režim tražio diplomatske, pravne i poslovne kontra-usluge.

Ova godina trebalo bi da bude ključna za rat u Ukrajini. Kako su brojni analitičari procenili, ulazimo u godinu koju će obeležiti mirovni pregovori.

Ove godine se obeležava 4. godina od početka rata u Ukrajini. Rat je ovo koji je sve donedavno izgledao kao da mu nema kraja. Kako smo došli do toga da se sad govori o njegovom završetku? Više je faktora za to.

Ukrajina gubi ključan adut
Pitanje je može li Ukrajina izdržati još jednu godinu rata. Ukrajinske snage još uvek se odupiru ruskom napredovanju na istoku, ali gotovo su opkoljene u blizini grada Kurahova, poprišta najžešćih borbi poslednjih nedelja.

Ukrajinske snage još uvek uspevaju da iznenade Rusiju duboko u njenoj teritoriji, ipak istovremeno su izgubile otprilike polovinu teritorija zauzetog u ruskoj regiji Kursk, što im je ključan adut u pregovorima. I američki zvaničnici su poručili da bi Ukrajinci do proleća mogli izgubiti svu teritoriju.

Tramp ubrzava pregovore?
Tu je i činjenica da uskoro u Belu kuću ulazi Donald Tramp, što će ubrzati početak mirovnih pregovora. Dolazak Trampa ne znači samo moguće insistiranje na pregovorima nego i doslovno prepuštanje Ukrajine Evropi ako on ispuni svoje pretnje i smanji ili potpuno obustavi dosadašnju velikodušnu pomoć SAD-a Ukrajini.

Kako je zaključio nedavno New York Times, Ukrajina je svesna da će se bez znatno veće pomoći borbe završiti uskoro. Doduše, na nedavnom NATO samitu saveznici su napravili plan za logističku podršku Ukrajini koji bi bio “otporan na Trampa”.

Evropa preuzima ulogu Amerike?
Dužnosnici administracije Džoa Bajdena sumnjaju da Evropa može preuzeti tu ulogu. Ekonomsku moć dolara, koja Vašingtonu omogućava vođenje velikih proračunskih deficita radi finansiranja obrane, Evropa ne može da oponaša. Kada američka podrška nestane, Evropi će biti teško da osigura dovoljno naoružanja i finansija kako bi Ukrajina nastavila rat.

Pitanje je i kako bi ti pregovori izgledali oko teritorije koju je Rusija dosad u Ukrajini osvojila. Ruski predsednik Vladimir Putin trenutno ne pokazuje nameru da osvoji dodatne teritorije, ali isto tako ne daje znakove da je spreman da se povuče s ukrajinskog terena koji kontroliše.

Pregovori bi mogli biti nepovoljni za Ukrajinu
Tokom predsedničke kampanje, budući Trampov zamjenik J.D. Vens predložio je zamrzavanje sukoba, dopuštajući Rusiji da zadrži teritoriju osvojenu silom.

On je tada izneo scenarižo koji uključuje uspostavu “demilitarizovane zone” na ukrajinskom delu i uskraćivanje članstva Ukrajini u NATO-u. To je dramatična promena politike Džoa Bajdena, koja je usmerena na pružanje vojne i druge pomoći Ukrajini.

Izvještaji Wall Street Journala sugerišu da Trampov tim razmatra plan kojim bi se odložilo članstvo Ukrajine u NATO-u za najmanje 20 godina u zamenu za nastavak zapadnih isporuka oružja i raspoređivanje evropskih mirovnih snaga za nadzor primirja. S tim planom Rusija je nezadovoljna, kako je poručio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da dobro govori ruski jezik, ali je priznao da iskreno prezire ruski narod.

On je u podkastu Leksa Fridmena rekao da prezire Ruse i da zbog toga želi da razgovara na ukrajinskom jeziku uz pomoć prevodioca, a ne na ruskom, kako je to predložio Fridmen, koji takođe tečno govori ruski, jer je odrastao u Moskvi.

“Savršeno govorim ruski, naravno, i razumijem sve što govorite, ali Vam ne mogu odgovarati na ruskom tokom čitavog intervjua”, istakao je Zelenski, prenosi Srna.

Ukrajinski lider naveo je da “ne može da se pretvara da se ništa ne dešava” i da podrži izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da su Rusi i Ukrajinci jedan narod i da govore istim jezikom.

Zelenski je naglasio da prezire “ljude koji su gluvi” i koji su započeli ono što je nazvao “okupacijom” kako bi zaštitili ruski jezik.

Prije nego što je počeo da se bavi politikom, Zelenski je u aprilu 2014. godine izjavio da su Rusi i Ukrajinci jedan narod.

Zelenski tvrdi da u Ukrajini ima ljudi koji govore ruski i da im, navodno, to niko nije zabranio.

Ukrajinske snage pokrenule su veliku protivofanzivu, navodeći da Rusija “dobija ono što zaslužuje”. Prema ruskom vojnom blogeru, ukrajinske snage su pokrenule napade prema Berdinu u Kurskoj oblasti. Napreduju iz Sudže prema selu Bolšoje Soldatskoje. U ofanzivi učestvuju oklopna vozila.

Ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija potvrdio je da su ukrajinske snage izvele iznenadne napade na ruske snage na nekoliko lokacija u Kurskoj oblasti u Rusiji.

“Rusi su jako zabrinuti u Kurskoj regiji. Napadnuti su iz nekoliko smjerova i to ih je iznenadilo. Odbrambene snage djeluju”, izjavio je Andrij Kovalenko, šef centra.

“Kursk, dobre vijesti, Rusija dobija ono što zaslužuje”, napisao je na Telegramu Andrij Jermak, šef ukrajinske predsjedničke administracije.

Jedan ruski vojni bloger rekao je da je Ukrajina pokrenula “protivofanzivu iz nužde”. “Držite palčeve i molite za momke”, dodao je.

Ruske snage su tokom proteklih šest mjeseci postepeno potiskivale ukrajinske snage duž glavne linije fronta u ukrajinskoj istočnoj regiji Donbas.

Takođe su povratile više od polovine područja koje su ukrajinske snage zauzele u Kurskoj regiji, prenosi “Index”.