Kategorija: Svijet

Američka delegacija istražuje rudnike titanijuma, cirkonijuma i hafnijuma u centralnoj Ukrajini kako bi pokrenula prve projekte u okviru novog sporazuma o mineralima između Kijeva i Vašingtona.

Predstavnici Američke korporacije za međunarodni razvoj (DFC) zajedno sa ukrajinskim ministrom ekonomije, životne sredine i poljoprivrede Oleksijem Soboljevim posjetili su Birzulivski rudarsko-prerađivački kombinat i nalazište Likarivske u Kirovogradskoj oblasti.

Obje lokacije pripadaju ukrajinskom proizvođaču titanijuma Velta, koji već više od 14 godina eksploatiše rudu titanijuma u regionu.

Velta planira da pored titanijuma proizvodi i cirkonijum i hafnijum – metale koji se koriste u nuklearnoj industriji – dok bi sa istog nalazišta trebalo da se dobijaju i građevinski materijali, poput gline i pijeska, prenosi “Kyiv independent”.

“Naša sposobnost da ponudimo alternativni izvor kritičnih sirovina van Kine važna je za američke partnere, dok će naši dodatni proizvodi biti ključni za obnovu Ukrajine”, izjavio je direktor kompanije Andrij Brodski.

Titanijum je jedan od 34 kritična materijala sa liste Evropske unije i ima široku primjenu u odbrambenoj, vazduhoplovnoj i tehnološkoj industriji.

Vrijednost tržišta ovog metala procjenjuje se na više od 53 milijarde dolara do 2034. godine, a globalna potražnja raste nakon poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini i sankcijama Moskvi.

Prije rata, Rusija je pokrivala gotovo trećinu američkih potreba za titanijumskim poluproizvodima, dok je sada Vašington u potrazi za novim izvorima snabdijevanja.

Sporazum o mineralima, potpisan 30. aprila, daje Sjedinjenim Američkim Državama poseban pristup investicionim projektima u Ukrajini, od prirodnih resursa do prateće infrastrukture i odbrambenih programa, prenosi “b92”.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je da će lijevi pokret Antifa biti proglašen za „veliku terorističku organizaciju“.

Ovu odluku Tramp je saopštio na svojoj mreži Truth Social, u ranim jutarnjim satima po britanskom vremenu, gdje se predsjednik SAD trenutno nalazi.

„Zadovoljstvo mi je da obavijestim naše mnogobrojne patriote u SAD da proglašavam Antifu, bolesnu, opasnu, radikalno lijevu katastrofu, za veliku terorističku organizaciju. Takođe ću snažno preporučiti da se svi koji finansiraju Antifu detaljno ispitaju u skladu sa najvišim pravnim standardima i praksama. Hvala na pažnji!“, napisao je Tramp.

Nejasan mehanizam i struktura pokreta

Nije odmah bilo jasno kojim pravnim mehanizmom Tramp planira da sprovede ovu odluku, s obzirom na to da Antifa nema centralizovanu strukturu ni formalno rukovodstvo. Zbog toga ostaje nejasno ko bi tačno mogao biti meta zvanične oznake.

Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je za CNN da je ovo samo jedna u nizu mjera koje će predsjednik preduzeti protiv „lijevih organizacija koje podstiču političko nasilje“.

Povezano s ubistvom konzervativnog aktiviste

Tramp, koji se trenutno nalazi u inostranstvu u okviru zvanične državne posjete, ranije ove sedmice je nagovijestio ovakav potez tokom obraćanja iz Ovalnog kabineta, nakon ubistva konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka.

Smrt Kirka izazvala je talas reakcija u američkoj politici. Zvaničnici Trampove administracije poručili su da će se sada usmjeriti na, kako tvrde, „koordinisane napore ljevice da podstiče nasilje“. Ovaj pristup naišao je na kritike demokrata, koji tvrde da Tramp time stvara izgovor za gušenje opozicionih stavova.

Pravna dilema

Tokom prvog mandata, Tramp je takođe obećavao da će Antifu označiti kao terorističku organizaciju. Tadašnji državni tužilac Vilijam Bar ocijenio je aktivnosti Antife kao „domaći terorizam“. Međutim, problem leži u tome što je Antifa pokret bez formalne organizacije – prije društveni fenomen nego klasična grupa.

Američki zakon jasno reguliše zabranu podrške stranim terorističkim organizacijama, ali ne postoji ekvivalent za domaće pokrete. Zato je neizvjesno kakve će praktične posljedice imati ova Trampova odluka.

Šta je zapravo Antifa?

Sam termin „Antifa“ odnosi se na širok spektar ljudi sa izrazito lijevim političkim uvjerenjima, često radikalnijim od Demokratske partije. Pokret nema vođstvo ni centralu, iako određene lokalne grupe u pojedinim državama SAD redovno održavaju sastanke i aktivnosti.

Najava daljih mjera protiv ljevice

Pored proglašavanja Antife terorističkom organizacijom, Tramp je ove sedmice najavio i mogućnost ukidanja poreskih olakšica liberalnim neprofitnim organizacijama. Njegova administracija razmatra i krivične prijave protiv pojedinaca i grupa za koje tvrdi da finansiraju ljevičarske agitacije.

„Antifa je užasna. Ima i drugih grupa. Imamo radikalne organizacije koje su se izvukle s ubistvima“, izjavio je Tramp u Ovalnom kabinetu, ne iznijevši pritom nikakve dokaze.

On je dodao da razgovara sa državnom tužiteljkom Pam Bondi o mogućnosti pokretanja RICO procesa (zakon o borbi protiv organizovanog kriminala) protiv ljevičarskih grupa.

„Zatražio sam od Pam da razmotri RICO optužnice. Ti ljudi bi trebalo da završe u zatvoru, jer ono što rade ovoj zemlji je zaista subverzivno“, zaključio je predsjednik Tramp.

Velika Britanija će formalno priznati palestinsku državu ovog vikenda, nakon što američki predsjednik Donald Tramp, koji se protivi toj odluci, bude otputovao iz te zemlje nakon državne posjete, piše danas Tajms, pozivajući se na izvore.

Tajms navodi da će Velika Britanija saopštiti odluku o priznavanju države Palestine nakon što se Tramp bude vratio u Vašington u četvrtak.

Britanski premijer Kir Starmer prethodno je najavio da će Velika Britanija priznati državu Palestinu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija sljedeće sedmice, osim ako Izrael ne preduzme suštinske korake da ublaži situaciju u Gazi, prenosi Tanjug.

Tramp je u julu rekao da mu ne bi smetalo ako Velika Britanija prizna Palestinu, nakon čega su se Sjedinjene Američke Države protivile sličnim najavama drugih evropskih saveznika.

Tramp je trenutno u zvaničnoj posjeti Velikoj Britaniji, prvoj u ovom mandatu.

Tramp je u London stigao u utorak uveče kada je izjavio da voli što je ponovo u Britaniji, koju je nazvao “veoma posebnim mjestom”, kao i da je kralj Čarls njegov dugogodišnji prijatelj koga veoma poštuje, kao i da je poziv da dođe u dvorac Vindzor “izuzetno velika čast”.

Tokom Trampove posjete ispred dvorca Vindzor gdje se sastanak održava organizovani su protest protiv Trama i propalestinski protesti.

Rusija nikada ne napada civile niti civilnu infrastrukturu, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Svaki put kada Ukrajina i njeni evropski gospodari u nastupu bijesa počnu da optužuju Rusiju za uništavanje civilnih ciljeva i civila, vidimo da Sekretarijat UN podržava takve izjave i, zajedno sa Zapadom i Kijevom, zahtijeva da Rusija bude na neki način kažnjena”, rekao je Lavrov, komentarišući odgovor Sekretarijata UN na optužbe Kijeva protiv Rusije.

Lavrov je tokom okruglog stola o ukrajinskoj krizi istakao da ruska vojska nikada ne dejstvuje niti napada civilne objekte ili civile, a da UN zatvara oči pred postupcima Kijeva.

“UN zatvaraju oči pred postupcima Kijeva koji predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava”, napomenuo je Lavrov, prenosi Srna.

Izraelska vojska nastavila je danas veliku kopnenu ofanzivu na grad Gazu, najveći urbani centar Pojasa Gaze, uz intenzivno bombardovanje i rušenje civilne infrastrukture.

Operacija pod nazivom „Gideonove kočije II“ ulazi u novu fazu, a izraelski generalštab najavljuje da će grad uskoro biti potpuno opkoljen.

Prema saopštenju Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), u Gazu su iz različitih pravaca ušle dvije divizije, dok se u narednim danima očekuje dolazak još jedne, 36. divizije. Cilj je da se zauzme centralno područje grada za koje izraelska vojska tvrdi da se u njemu nalazi glavno sjedište Hamasa, uključujući i vojne komandante skrivene u tunelima.

Humanitarna kriza: stotine hiljada bježe pred ofanzivom

U proteklim danima, prema izraelskim izvorima, oko 400.000 Palestinaca napustilo je Gazu i uputilo se prema jugu, u takozvane „humanitarne zone“. Procjenjuje se da je prije početka ofanzive u gradu živjelo oko milion ljudi. Masovni egzodus izazvao je gužve i haotične scene na jedinoj dozvoljenoj ruti za evakuaciju – priobalnom putu Rašid, zbog čega je IDF otvorio i drugu evakuacionu liniju, preko glavne saobraćajnice Salah al-Din.

Međutim, izvještaji iz Gaze govore da bombardovanje ne prestaje ni na rubovima grada ni u njegovom centru. Prema lokalnim izvorima, pogođena su stambena naselja, bolnice i osnovna infrastruktura, što dodatno otežava evakuaciju.

Beduini zapalili kuće koje im Izrael želi srušiti

Veliki oblaci dima nadvili su se nad sjeverom pustinje Negev dok beduini demonstriraju protiv rušenja kuća za koje izraelske vlasti kažu da su izgrađene bez dozvole u As-Siru, selu južno od Beeršebe koje izraelska vlada ne priznaje.

Velike policijske snage djeluju u tom području “kako bi pomogle Upravi za zemljište u provođenju sudskog naloga o rušenju, nakon višestrukih pokušaja da se rušenje provede putem dijaloga”, navodi policija.

Prema tvrdnjama policije, desetine lokalnih stanovnika počeli su protestovati kada su policajci stigli, paleći gume i kuće koje Izrael želi srušiti. Policija je, prema riječima demonstranata, koristila šok-bombe i suzavac kako bi ih rastjerala. Na snimcima se vide manji sukobi između policajaca u opremi za razbijanje nereda i stanovnika.

Međunarodne reakcije i rastući pritisci

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da ga je američki predsjednik Donald Tramp pozvao u Bijelu kuću krajem mjeseca, neposredno nakon njegovog govora u Ujedinjenim nacijama. Ovaj sastanak već izaziva kritike dijela međunarodne zajednice koja smatra da Vašington podržava izraelsku vojnu operaciju bez ozbiljnog pritiska na postizanje primirja.

Sa druge strane, Evropska unija priprema oštre sankcije protiv Izraela. Diplomatski izvori navode da bi one mogle uključivati ograničenja u trgovini oružjem, zamrzavanje sredstava i zabrane putovanja izraelskim zvaničnicima. Nekoliko evropskih država već je otvoreno kritikovalo razmjere izraelske akcije i upozorilo na „humanitarnu katastrofu nezapamćenih razmjera“.

Protesti i unutrašnji pritisak na Netanjahua

Dok rat bjesni u Gazi, u samom Izraelu raste nezadovoljstvo zbog sudbine talaca koje Hamas još uvijek drži. Demonstranti, među kojima su porodice otetih, okupili su se ispred Netanjahuove rezidencije u Jerusalimu, zahtijevajući postizanje sveobuhvatnog sporazuma o razmjeni zarobljenika. Policija je rastjerala okupljene nakon više od 24 sata protesta, što je dodatno rasplamsalo unutrašnje podjele u izraelskom društvu.

Moguće posljedice: regionalna eskalacija i novi talas migracija

Stručnjaci upozoravaju da bi izraelska ofanziva mogla imati dalekosežne posljedice. Pored humanitarne katastrofe u Gazi, postoji rizik da se sukob prelije i na druga područja Bliskog istoka – prije svega Liban i Jemen, gdje su već zabilježeni izraelski napadi na luke pod kontrolom Huta.

Takođe, međunarodne humanitarne organizacije strahuju od novog talasa migracija prema Egiptu i Evropi, jer desetine hiljada ljudi ostaju bez krova nad glavom.

Uprkos svemu, izraelska vlada poručuje da operacija neće stati dok Hamas ne bude vojno poražen, dok palestinske vlasti tvrde da se radi o kolektivnom kažnjavanju naroda u Gazi.

Sukob tako ulazi u najopasniju fazu od početka rata, sa neizvjesnim ishodom i sve većim međunarodnim tenzijama.

Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a za zauzetu palestinsku teritoriju, uključujući Istočni Jerusalim i Izrael (CoI), pomoćno tijelo Savjeta za ljudska prava, zaključila je, na osnovu razumnog uvjerenja, da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi od 7. oktobra 2023. godine.

Komisija (CoI) osnovana je 2021. godine kako bi istražila sve navodne povrede međunarodnog humanitarnog prava i zloupotrebe međunarodnog prava ljudskih prava koje su se dogodile do i od 13. aprila 2021. U najnovijem izvještaju, koji se bavi pitanjem genocida, Komisija je utvrdila da su počinjena četiri zabranjena djela: ubistva, nanošenje teških tjelesnih i duševnih povreda, namjerno stvaranje životnih uslova sračunatih na uništenje i nametanje mjera s ciljem sprječavanja rađanja.

Kako je Komisija zaključila, ova zabranjena djela počinjena su od strane izraelskih vlasti i sigurnosnih snaga sa specifičnom namjerom da unište Palestince u Gazi. Da bi donijela ovu odluku, Komisija se, navodno, oslonila na opsežne dokaze o „sistematskim i bez presedana ubijanjima, uništavanju domova i kulturnih lokaliteta, namjernom izgladnjivanju, uskraćivanju zdravstvene zaštite, seksualnom i rodno zasnovanom nasilju, te direktnom targetiranju djece”, piše Forbes.

Uprkos visoko postavljenom pragu definicije genocida iz člana II Konvencije o genocidu, situacija u Gazi je tokom proteklih mjeseci od strane nevladinih organizacija i eksperata označavana kao genocid.

Između ostalih, u decembru 2023. godine Južna Afrika je podnijela zahtjev za pokretanje postupka protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), glavnim sudskim organom Ujedinjenih nacija, navodeći da je Izrael prekršio svoje obaveze iz Konvencije o genocidu u vezi s Palestincima u Pojasu Gaze. Južna Afrika je zatražila privremene mjere, koje su naknadno odobrene.

U decembru 2024. nevladina organizacija Amnesti internešnal (Amnesty International) objavila je izvještaj o situaciji Palestinaca u Gazi pod naslovom „Osjećate se kao da ste ispod ljudskog dostojanstva“, u kojem je došla do istog zaključka. U avgustu 2025. Međunarodna asocijacija istraživača genocida, nevladina organizacija koja se bavi „daljim istraživanjem i učenjem o prirodi, uzrocima i posljedicama genocida, te razvojem politika za prevenciju genocida“, usvojila je rezoluciju o Gazi kojom je proglasila da politike i postupci Izraela u Gazi ispunjavaju pravnu definiciju genocida iz člana II Konvencije o genocidu.

U septembru 2025. eksperti UN-a, uključujući Frančesku Albanese, specijalnu izvjestiteljicu za stanje ljudskih prava na palestinskim teritorijama okupiranim od 1967. godine, uputili su hitan apel za održavanje vanredne sjednice Generalne skupštine UN-a o Gazi, pozivajući se na dokaze o genocidu i izgladnjivanju.

Grad Sumi na sjeveroistoku Ukrajine napadnut je ruskim dronovima, usled čega je dio grada privremeno ostao bez struje.

Šef Sumske oblasti, Oleg Grigorov, na svom Telegram kanalu je naveo da su dva napada zabilježena tokom noći, ali da u njemu nisu pogođene stambene zone i da nema žrtava, prenio je Ukrinform.

Zbog napada, došlo je do privremenog prekida u snabdijevanju električnom energijom, a energetske ekipe su na terenu i rade na obnavljanju struje.

U međuvremenu, u napadima na Zaporožje tokom noći, jedna osoba je poginula, prenosi Tanjug.

Izraelske oružane snage su pokrenule kopnenu ofanzivu s ciljem zauzimanja grada Gaze, prenosi “Aksios”, pozivajući se na izjave zvaničnika.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac, izjavio je da se izraelske snage “hrabro bore” kako bi stvorile uslove za oslobađanje talaca i poraz Hamasa, nakon što su palestinski mediji izvjestili o noćnom bombardovanju u Gazi.

“Gaza (grad) gori. IDF udara gvozdenom šakom po terorističkoj infrastrukturi. Nećemo popustiti i nećemo odustati dok se misija ne završi”, naveo je Kac u saopštenju, prenio je “Times of Israel”.

Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je operacija usjmerena na uništavanje vojne infrastrukture palestinske militantne grupe Hamas.

Prethodnih dana intenzivirani su vazdušni udari na stambene i visoke zgrade u Gazi, za koje Izrael tvrdi da ih je Hamas koristio za vojne svrhe.

Izraelske vlasti pozvale su stanovnike Gaze da se presele na jug oslobođenih zona kako bi izbjegli dejstva ofanzive.

Do sada je oko 300.000 ljudi napustilo grad, navodi američki portal. Ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa, saopštilo je da je od početka ovog sukoba ubijeno skoro 65.000 Palestinaca, većinoma žena i djece, i da je veliki broj ranjenih.

Pripadnici izraelske bezbjednosne strukture, uključujući načelnika Generalštaba Ejala Zamira i šefove Mosada, Šin Beta i vojne obavještajne službe upozorili su više puta Netanjahua da ova operacija nosi značajne rizike – opasnost po živote izraelskih talaca koji se još nalaze u Gazi, velike žrtve u redovima vojske, kao i mogućnost da Izrael preuzme direktnu upravu nad više od dva miliona stanovnika Gaze, prenosi “b92”.