VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Demonstranti blokirali ulice u Bratislavi zbog novog zakona o koronavirusu

    Demonstranti blokirali ulice u Bratislavi zbog novog zakona o koronavirusu

    Oko 1.500 ljudi koji su demonstrirali protiv slovačke politike koronavirusa blokiralo je u četvrtak promet u Bratislavi, tražeći od vlade da povuče novi zakon o pravilima pandemije.

    Policija je saopćila kako su demonstranti blokirali jednu od najvažnijih saobraćajnica u središtu Bratislave. Neki od demonstranata rekli su da planiraju ostati preko noći i narednih dana.

    Parlament Slovačke je donio u nedjelju zakon koji bi zdravstvenim vlastima dao ovlast da ponovo uspostave ograničenja za osobe koje nisu potpuno vakcinisane protiv koronavirusa u slučaju da stope zaraze počnu naglo rasti.

    To bi značilo da bi oni bez vakcine trebali pružiti dokaz o negativnom testu na koronavirus kako bi ušli u trgovine ili krenuli na posao. Mjera je u ponedjeljak potpisana.

    U četvrtak su demonstranti tražili da vlada i predsjednik vrate vlast “narodu”.

    Rekli su da se zakonom uspostavlja dvoklasno društvo – oni koji su vakcinisani i oni koji nisu.

    Dvije opozicione stranke socijaldemokrata u zemlji glasale su protiv te mjere i od tada su najavile planove za podnošenje tužbe ustavnom sudu.

    Desničarska ekstremistička stranka LSNS protivi se svim Covid mjerama i više je puta pandemiju nazvala “kreacijom” koja drži ljude pod kontrolom, prenosi dpa.

  • U Kini najveći dnevni porast broja zaraženih koronavirusom od januara ove godine

    U Kini najveći dnevni porast broja zaraženih koronavirusom od januara ove godine

    Nakon skoro pola godine u Pekingu su prvi put registrovane osobe pozitivne na koronavirus. U srijedu, 28. jula, u Kini je bio najveći porast broja pozitivnih na virus od januara ove godine.

    U spomenutom danu je registrovano najmanje 175 osoba koje su pozitivne na Covid-19. Ovi podaci su zabrinuli nadležne, jer je ranije dnevno registrovan vrlo mali broj.

    U Pekingu su nakon 179 dana registrovane zaražene osobe. Prema navodima nadležnih, riječ je o lokalnom prijenosu virusa, a zaražen je bračni par koji je putovao u provinciju Hunan. Oni se trenutno nalaze u izolaciji, piše CNN.

    Prve osobe zaražene koronavirusom su registrovane krajem 2019. u kineskom gradu Wuhan. Vrlo brzo desila se pandemija koronavirusa koja još traje. Vlast najmnogoljudnije zemlje na svijetu je izrazito restriktivnim mjerama uspjela znatno suzbiti širenje virusa. To je za posljedicu imalo vrlo mali broj pozitivnih na virus, kao i mali broj onih koji su preminuli od virusa.

    U ovoj državi, kao i u ostatku svijeta, sada su zabrinuti zbog delta soja koronavirusa, koji je prvi put registrovan u Indiji.

    U međuvremenu je vakcinacija protiv ovog virusa postala iznimno učinkovita. Već je iskorišteno 1,5 milijardi doza vakcina.

  • DW: Kakav će biti spoljnopolitički kurs Njemačke nakon Merkelove?

    DW: Kakav će biti spoljnopolitički kurs Njemačke nakon Merkelove?

    Kraj vladavine Angele Merkel vrlo vjerovatno će donijeti i određene promjene u spoljnoj politici Njemačke. Ali, šta dolazi nakon Merkel?

    Ovo je pogled na ciljeve u spoljnoj i bezbjednosnoj politici njemačkih stranaka.

    Rusija
    Spoljnopolitička tema broj jedan, koja bi mogla da zadaje glavobolje budućoj njemačkoj vladi jeste politika prema Rusiji.

    Angela Merkel se držala dvostruke strategije: pritisak plus dijalog. Isto tako bi nastavio i kandidat Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Armin Lašet. I njemu, ali i Socijaldemokratskoj partiji (SPD), teško da bi palo na pamet da dovede u pitanje dovršetak izgradnje spornog gasovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru.

    Angela Merkel je na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti izjavila: “Na osnovu molekula gasa ne možete da vidite da li je transportovan kopnenim ili morskim putem. U tom smislu je u redu da se projekat nastavi”.

    Zeleni međutim smatraju da je izgradnja tog gasovoda politička greška koja će omogućiti da Putin ojača, a EU oslabi. Taj stav nisu promijenili ni nakon sporazuma njemačke vlade sa SAD.

    Liberalna stranka FDP zahtijeva da se napravi pauza u izgradnji i zato će biti zanimljivo da se posmatra kako će se ponašati ti skeptici ako eventualno budu postali dio nove savezne vlade, a gasovod već bude završen.

    Sve u svemu: najmekši kurs prema Moskvi imaju Alternativa za Njemačku (AfD) i Ljevica, a Zeleni najtvrđi.

    Nije isključeno i da će se u izbornoj kampanju još jednom iskopati stari tvitovi kandidata CDU za kancelara Armina Lašeta. On je nakon aneksije Krima od strane Rusije 2014. govorio o “opštem anti-putinovskom populizmu” u Njemačkoj. I to nije bila jedina Lašetova izjava koja mu je donijela oznaku onoga ko “ima razumijevanja za Putina”.

    Kina
    I u slučaju Kine pokazuje se isti obrazac, kao i kada je riječ o Rusiji. Zaoštravanje kursa zahtijevaju prije svih Zeleni, i to zbog kršenja ljudskih prava. CDU i SPD su za to da se nastavi po ustaljenom principu.

    U odnosu prema Kini, koja je istovremeno i konkurent i partner, najvjerovatnije će se nastaviti s balansiranjem. Vašington traži od Berlina oštriji odnos prema Pekingu. Istovremeno, težnja da se toj zemlji popušta najizraženija je kod AfD i Levice – iako ni kod jedne ni kod druge stranke njihov stav u suštini nije najjasniji.

    Evropska unija
    Šef AfD Jerg Mojten i počasni predsjednik te stranke Aleksander Gauland su izjavili: za AfD je cilj izbornog programa “Degzit”, dakle izlazak Njemačke iz Evropske unije. Sve druge stranke jaku Njemačku vide samo u okviru EU.

    Demohrišćani, SPD, Zeleni i FDP žele da EU učine sposobnijom za djelovanje.

    NATO
    Raspustiti NATO – to ljevica odavno zahtijeva. Ta stranka želi da se NATO transformiše u, kako stoji u njihovom izbornom manifestu, “kolektivni sistem bezbjednosti uz učešće Rusije”. Ali za tako nešto teško da mogu da pronađu partnere na njemačkoj političkoj sceni, jer nijedna druga stranka NATO ne dovodi u pitanje.

    Ali kada je riječ o novcu, tu se mišljenja razlikuju. Demohrišćani i FDP izričito su za to cilj bude da se za odbranu izdvaja dva odsto bruto društvenog proizvoda. Zeleni to odbijaju. SPD je po tom pitanju podijeljena, ali je interesantno da u ovoj kampanji oni to ne osuđuju izričito, kako je to bilo pred izbore 2017.

    Bundesver
    Čak i ako se Bundesver, nakon što je okončana intervencija u Avganistanu, vrati “korijenima”, odnosno odbrani zemlje i saveznika u NATO, slanje vojnika u misije u inostranstvu će se nastaviti – na žalost Ljevice, koja bi najradije okončala sve misije. AfD nije toliko kategorična po tom pitanju, iako smatra da je misija u Maliju bila greška.

    Sve druge stranke smatraju da su intervencije u inostranstvu neophodne. Posebno je zanimljivo to da su Zeleni u svom izbornom programu ublažili svoj dugogodišnji stav po pitanju upotrebe naoružanih bespilotnih letjelica. One bi u određenim situacijama mogle bolje zaštiti vojnike, navodi se u njihovom programu. Neki to vide kao signal koji Zeleni šalju ka CDU, odnosno da koalicija te dvije stranke ne bi trebalo da bude sporna kada je riječ o pitanjima odbrane. Ali, na unutrašnjem planu, ideja o takvoj koaliciji izazvala bi burne rasprave.

  • EU: Bojkot i blokada institucija BiH neprihvatljivi

    EU: Bojkot i blokada institucija BiH neprihvatljivi

    Zvaničnici Evropske unije upozoravaju da je neprihvatljiva blokada institucija Bosne i Hercegovine, koji su predstavnici Republike Srpske započeli nakon što je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko nametnuo zakon kojim se zabranjuje i krivično kažnjava negiranje genocida.

    Dobro funkcionisanje institucija je ključno za napredak u reformama EU i osiguranje napretka zemlje ka punopravnom članstvu, naglašavaju iz Brisela.

    “EU poziva političke predstavnike da se uzdrže od nekonstruktivnih izjava i radnji koje mogu uticati na funkcionisanje političkih i pravosudnih institucija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prijetnje bojkotom ili blokadom su neprihvatljive”, izjavio je jedan evropski portparol Radiju Slobodna Evropa.

  • SAD završavaju eru rata protiv terorizma

    SAD završavaju eru rata protiv terorizma

    Nakon povlačenja iz Avganistana, Džozef Bajden je rešio da okonča borbena dejstva u Iraku i okreće se rivalstvu s Kinom

    Sjedinjene Države će do kraja godine završiti borbene operacije u Iraku, saopštio je američki predsednik Džozef Bajden, što je još jedna njegova značajna odluka u regionu nakon što je odlučio da povuče vojsku iz Avganistana.

    Bajden je obelodanio kraj ratovanja na prekjučerašnjem sastanku s iračkim premijerom Mustafom el Kadimijem u Beloj kući. Prema rečima šefa vašingtonske administracije, američke trupe se više neće uključivati u borbena dejstva, ali će ostati da obučavaju iračke snage, kojima će slati i obaveštajne podatke. Pentagon će biti tu i ako to bude zahtevala situacija sa sunitskom ekstremističkom milicijom Islamska država, dodao je Bajden.

    Kadimi je zadovoljan odlukom, pošto je pred dolazak u Vašington izjavio da više nema potreba da se američke trupe bore protiv Islamske države i da je iračka vojska sposobna da sama odbrani zemlju.

    Kako ocenjuje „Vašington post”, ovo je drugi značajan korak u američkom otklonu od ere koja je nastupila posle 11. septembra. Prva važna stvar dogodila se pre tri meseca, kad je Zapadno krilo objavilo kraj rata u Avganistanu, najdužeg rata u američkoj istoriji (trajao je 20 godina). Iako je rok 31. avgust, najveći broj američkih vojnika već je napustio Avganistan. Time je nastavljena politika bivšeg predsednika Donalda Trampa, koji je insistirao da se trupe vrate kući i u tom cilju postigao sporazum s talibanima.

    Okončavanje borbenih dejstava u Iraku i Avganistanu trebalo bi da znači kraj rata protiv terora, koji je Amerika vodila posle terorističkih napada na Njujork i Vašington 2001. To je i početak nove ere, koja će biti obeležena rivalstvom s Kinom, o čemu su otvoreno govorile i bivša i sadašnja administracija.

    Iako ne spori da Bliski istok ima sve manji značaj za SAD, „Njujork tajms” ocenjuje da Bajdenova politika prema Avganistanu i Iraku nije jednaka. Dok Pentagon iz Avganistana povlači sve trupe, isključujući oko 600 vojnika koji će štititi američku ambasadu u Kabulu, u Iraku ostaje svih 2.500 američkih vojnika. Njihova borbena uloga biće zamenjena savetodavnom, ali ipak ne napuštaju Irak. Dok je Bajden za Avganistan otvoreno kazao da više nije vredan ni ljudskih žrtava ni para, jer je Amerika tamo pobedila Al Kaidu, Irak je druga priča i to ne toliko zbog Islamske države, čiji se ostaci i dalje bore u Iraku i Siriji, koliko zbog Irana. Vašington ne želi da povuče trupe iz Iraka da bi sprečio jačanje iranske moći u ovoj zemlji i regionu. Zahvaljujući iračkim šiitima, iranska vlada utiče na prilike u Bagdadu, a Amerika pokušava da je zauzda pa Irak ostaje važna tačka sa koje će se Vašington suprotstavljati Teheranu. Kad je Tramp naredio likvidaciju iranskog generala Kasema Solejmanija, ta akcija je bila izvedena iz američke vojne baze u Iraku. Otkako je Bajden došao na vlast, proiranske milicije u Iraku 24 puta su napale američke vojnike, na šta je Pentagon triput uzvratio. Prema oceni pojedinih analitičara, situacija u kojoj Vašington proglašava kraj rata, ali zadržava trupe u Iraku, odgovara i američkoj i iračkoj vladi. Bajden može da tvrdi da smanjuje angažovanje na Bliskom istoku, što je u skladu sa željama američkog javnog mnjenja, dok se od iračkih vlasti očekuje da će se pohvaliti da su umanjile uticaj stranaca.

    Vlada u Bagdadu godinama se suočava sa zahtevom proiranskih političara da natera sve američke vojnike da napuste Irak, a premijer je pod još snažnijim pritiskom pred parlamentarne izbore u oktobru. Kadimi se nalazi između dve vatre, pa iako je pred put u SAD izjavio da „nema potreba za bilo kakvim stranim trupama na iračkom tlu”, ipak je dodao da američka vojska i dalje treba da obučava iračke trupe.

    Amerika je napala Irak 2003. i jednom se već odatle povlačila – 2011, kad je predsednik Barak Obama proglasio kraj rata. Tri godine kasnije, Islamska država osvajala je velike delove Iraka pa je na zahtev vlade u Bagdadu Obama vratio vojsku, koja je tamo ostala do danas.

  • Sputnjik vakcinu primilo 20 miliona građana Rusije

    Sputnjik vakcinu primilo 20 miliona građana Rusije

    Šefica Ruske službe za fitosanitarni nadzor Ana Popova izjavila je da je obe doze vakcine Sputnjik ve primilo oko 20 miliona Rusa.

    Kada je reč o vakcini EpiVakKorona, obe doze primilo je milion ljudi, dok je kompletno vakcinisano KoviVak vakcinom oko 300.000 ljudi.

    U Rusiji su registrovane četiri vakcine protiv korone –Sputnjik Ve centra Gamaleja, EpiVakKorona centra Vektor, KoviVak centra Čumakov i vakcina Sputnjik lajt, preneo je Sputnjik.

    Sputnjik Ve odobren je u skoro 70 država sa ukupnom populacijom od preko 3,4 milijarde ljudi i na drugom je mestu u svetu po broju odobrenja koja su dali vladini regulatori.

    Efikasnost vakcine iznosi 97,6 odsto na osnovu analize podataka o 3,8 miliona vakcinisanih državljana Rusije, što je više nego što je prethodno objavio medicinski časopis Lanset koji je naveo da je efikasnost 91,6 odsto, prenosi Tanjug.

  • Brisel poručio Turskoj da povuče planove otvaranja Varoše

    Brisel poručio Turskoj da povuče planove otvaranja Varoše

    EU danas je poručila Turskoj da povuče planove za otvaranje kiparskog grada duhova Varoša, što je najavljeno tokom kontroverzne posjete predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana podijeljenom ostrvu.

    EU, koju čini 27 država, uključujući međunarodno priznatu Republiku Kipar, osudila je “jednostrane korake Turske i neprihvatljive najave”.

    Erdogan i lider kiparskih Turaka Ersin Tatar rekli su prošle sedmice da će otvoriti nekadašnje odmaralište, napušteno nakon invazije Ankare na ostrvo 1974. godine.

    Šef spoljne politike EU Žozep Borelj kritikovao je danas planove kao kršenje niza rezolucija UN.

    On je dodao da će EU razmotriti korištenje “instrumenata i mogućnosti kojima raspolaže za odbranu svojih interesa”, navodi AFP.

    U Atini je grčki premijer Kirjakos Micotakis takođe osudio Erdoganove komentare.

    “Nove turske ilegalne akcije na Kipru moraju se jasno osuditi”, rekao je on, dodajući da su najnovije deklaracije potkopale rezolucije UN i napore generalnog sekretara UN Antonija Guteresa da riješi dugogodišnji spor oko podjele ostrva.

    Micotakis je o ovome razgovarao sa kiparskim predsjednikom Nikosom Anastasijadesom.

    Anastasijades je rekao da je Atini jasno stavio do znanja da su spremni da nastave razgovore sa Ankarom uz posredovanje UN i na osnovu rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.

    Varoša – nekada mjesto gdje su dolazile poznate ličnosti i koje su zvali “Dragulj Mediterana” – decenijama je bio ograđeni grad duhova, a nekadašnji luksuzni hoteli obrasli su travom i korovom.

    Erdogan se zarekao da će se “život ponovo pokrenuti u Varoši” tokom posjete povodom 47 godina od invazije koja je podijelila Kipar.

    Turska vojska je prošle godine obnovila javni pristup dijelovima obale Varoše i od tada je očišćena i glavna saobraćajnica, avenija Demokratijas.

  • Izraelska vojska i Hamas tokom maja izvršili napade koji se svrstavaju u ratne zločine

    Izraelska vojska i Hamas tokom maja izvršili napade koji se svrstavaju u ratne zločine

    Izraelske vojne snage i palestinske militantne skupine izvršile su tokom velikih sukoba u maju napade koji očigledno predstavljaju ratne zločine, saopćeno je iz organizacije Human Rights Watch (HRW).

    Ova organizacija u svojoj analizi obuhvatila je prije svega tri izraelska napada u kojima su stradala 62 civila te su saopćili kako na mjestima gdje su izvršeni napadi nisu pronađeni dokazi o vojnim ciljevima koji bi se eventualno nalazili u blizini.

    U izvještaju se također navodi da su palestinski militanti ispalili 4.300 raketa prema Izraelu što je također predstavljalo neselektivne napade na civile.

    “Najmanje 260 ljudi ubijeno je u Gazi, a 13 ljudi je ubijeno u Izraelu tokom 11 dana sukoba”, saopćili su iz HRW-a.

    Istraga Human Rights Watcha obuhvatala je izraelske napade 10. maja u gradu Beit Hanounu koji se nalazi na u pograničnom dijelu Gaze i Izraela. Izvještaj navodi kako su izraelske rakete pogodile četiri kuće u kojima je poginulo osam civila.

    Drugi napad koji je HRW ocijenio kao ratni zločin dogodio se u izbjegličkom kampu Shati 15. maja.

    Raketa je uništila trospratnicu, stradalo je 10 civila, a izraelska vojska je tvrdila kako su se unutra nalazili visoki zvaničnici Hamasa. S druge strane, svjedoci koji su se nalazili u blizini tvrde kako u tom kraju nisu zabilježene nikakve aktivnosti palestinskih militanata.

    Treći napad koji je organizacija istraživala odnosio se na samu Gazu koja je pretrpjela velike štete u napadima 16. maja. Izvještaj navodi da je Izrael izvršio niz zračnih napada te prouzrokovao rušenje nekoliko trospratnica. U ovom napadu stradala su 44 civila.

    “Izvještaj kaže da u blizini nije bilo evidentnih vojnih ciljeva te da je napad koji nije usmjeren na određeni vojni cilj potpuno nezakonit”, navodi se.

    Kada je riječ o Hamasovim aktivnostima, HRW smatra da su palestinski militanti prekršili zabranu neselektivnih napada na civile ispaljivanjem raketa prema izraelskim gradovima. Zvaničnici Hamasa su saopćili kako su njihovi pripadnici pokušali izbjeći ubijanje civila u Izraelu unatoč aktivnostima koje je Izrael vršio tokom 11 dana rata u maju ove godine.

    “Pokušali smo izbjeći ubijanje civila unatoč masakrima koje je izvršila izraelska vojska u Gazi”, saopćili su iz Hamasa.

  • Italija: Skoro 99 posto smrtnih slučajeva od korone povezano s osobama koje nisu vakcinisane

    Italija: Skoro 99 posto smrtnih slučajeva od korone povezano s osobama koje nisu vakcinisane

    Nacionalni zdravstveni institut Italije saopštio je kako je od februara ove godine skoro 99 posto smrtnih slučajeva prouzrokovanih koronavirusom povezano s osobama koje nisu u potpunosti vakcinisane, prenosi Reuters.

    Prema studiji koja je sadržana u redovnom izvještaju o smrtnim slučajevima prouzrokovanim koronavirusom, Institut je također saopćio kako je i nekoliko revakcinisanih osoba preminulo uslijed zaraze koronavirusom.

    U izvještaju se navodi kako su osobe koje su preminule od zaraze koronavirusom, a ujedno su i revakcinisane, znatno starije s prosjekom od 88,6 godina u odnosu na osobe koje nisu vakcinisane (prosjek godina 80).

    Osim toga, Institut je naveo kako su vakcinisane osobe koje su preminule od koronavirusa imale i brojne druge zdravstvene probleme prije same zaraze virusom.
    Italija je tokom prošle sedmice saopćila kako će slijediti Francusku kada je riječ o uvođenju obavezne vakcinacije protiv koronavirusa. Vlasti su saopćile kako će dokaz o vakcinaciji uskoro biti obavezan za brojne aktivnosti uključujući posjetu restoranima, ulazak u teretane, bazene, muzeje i kina.

    Nakon što su saopćene informacije o uvođenju obavezne vakcinacije, Italija je zabilježila i povećan broj građana koji su željeli primiti vakcinu. Do sada, vakcinisano je ukupno 57 posto stanovništva starijeg od 12 godina.

    “Od 1. februara do 21. jula zabilježena su 423 smrtna slučaja od koronavirusa među vakcinisanim osobama što predstavlja 1,2 posto od ukupnih 35.776 smrtnih slučajeva zabilježenih u Italiji”, navodi se iz Instituta

  • Novi sukobi na granici Azerbejdžana i Jermenije

    Novi sukobi na granici Azerbejdžana i Jermenije

    Trojica jermenskih vojnika poginula su danas, a dvojica su ranjena u napadu snaga Azerbejdžana, saopštilo je jermensko Ministarstvo odbrane.

    Ministarstvo odbrane objavilo je na Twitteru da je Azerbejdžan jutros prekršio sporazum o prekidu vatre u sjeveroistočnom dijelu granice između dvije zemlje.

    “Dešavaju se lokalizovani okršaji. Azerbejdžansko vojno-političko rukovodstvo snosi svu odgovornost za ovu eskalaciju”, navodi se u saopštenju.

    Nekoliko časova ranije, azerbejdžanso Ministarstvo odbrane objavilo je da su dva vojnika ove zemlje ranjena u sukobima u regionu Kalbadžar.

    Višedecenijski spor dvije zemlje oko teritorije Nagorno-Karabah eskalirao je u septembru 2020. godine, što je dovelo do ozbiljnih sukoba i pogibije više hiljada vojnika.

    Rusija je posredovala u sklapanju sporazuma o prekidu vatre u novembru iste godine. Ipak, i dalje vladaju tenzije na granici između dvije zemlje.