VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Haiti: U razornom potresu poginule najmanje 304 osobe

    Haiti: U razornom potresu poginule najmanje 304 osobe

    Najmanje 304 osobe su poginule, a 1.800 ih je povrijeđeno u potresu magnitude 7,2 prema Richteru koji je u subotu pogodio jugozapadni dio Haitija, izvijestile su vlasti dodavši da je potres je uništio brojne kuće, škole, hotele i crkve.

    Epicentar potresa bio je 8 kilometara od grada Petit Trou de Nippes, što je na udaljenosti od 150 kilometara od glavnog grada te karipske otočne države, Port-au-Princea, izvijestila je američka Geološka služba.
    Potres se dogodio na dubini od 10 kilometara u subotu oko 8,30 sati po lokalnom vremenu, osjetio se na Kubi i Jamajci, a nakon njega je uslijedilo niz naknadnih podrhtavanja tla.

    Haićanska civilna zaštita izvijestila je kako se broj žrtava potresa popeo na 304 umrle osobe te najmanje 1.800 povrijeđenih. U akcijama spašavanja hitnih službi i stanovništva, mnogi su izvučeni iz ruševina, no za mnogima se još traga.
    U potresu je uništeno najmanje 949 kuća, sedam crkava, dva hotela i tri škole, a oštećeno je više od 700 kuća, sedam škola, tri bolnička centra i zatvor, međutim, veće štete nisu zabilježene u pomorskoj, zračnoj i telekomunikacijskoj infrastrukturi.

    Premijer Ariel Henry rekao je da je potres u nekim dijelovima zemlje uzrokovao ”veliku štetu” i proglasio jednomjesečno izvanredno stanje.
    Američka Geološka služba izvijestila je da je velika količina populacije u riziku od klizišta. Prema izvještaju haićanske civilne zaštite, klizište je blokiralo autocestu između Les Cayes i grada Jeremie. Spašavanje i sanaciju od potresa moglo bi otežati moguće olujno nevrijeme, jer je prema prognozi vjerojatno da će Haitijem proći tropska oluja Grace koja bi početkom sljedećeg tjedna mogla donijeti jaku kišu i vjetar, prenosi Hina.

  • Američka vojska stigla u Kabul

    Američka vojska stigla u Kabul

    Američka vojska stigla je u Kabul da bi pomogla u evakuaciji radnika Ambasade i drugih civila, rekli su danas zvaničnici.

    Pentagon je saopštio da će dva bataljona marinaca i jedan pješadijski stići u Kabul do sutra naveče, odnosno oko 3.000 vojnika.

    “Jedna grupa je stigla, druga će stići do sutra naveče”, rekao je američki neimenovani zvaničnik Rojtersu.

    Jedna borbena pješadijska jedinica biće prebačena iz baze Fort Brag iz Sjeverne Karoline u Kuvajt koja će djelovati kao snage za brza dejstva za slučaj potrebe u Kabulu, saopšteno je iz Pentagona.

    Britanija i još nekoliko zemalja Zapada najavile su slanje vojnika jer je otopr snaga Avganistana praktično slomljen i strahuje se da je samo pitanje dana kada će pasti i Kabul.

    Zvaničnik avganistanske Vlade potvrdio je sinoć da je i grad Kandahar, na jugu zemlje, pao u ruke talibana.

    Talibani su zauzeli i grad Herat, na zapadu zemlje na granici sa Iranom.

  • Bijes njemačkih veterana u Avganistanu: Nećemo da vjerujemo da smo uzalud ginuli

    Bijes njemačkih veterana u Avganistanu: Nećemo da vjerujemo da smo uzalud ginuli

    Talibani i dalje napreduju. Sada su osvojili i Kandahar, drugi po veličini grad u Avganistanu. Veterani njemačkog Bundesvera iz Avganistana kažu da se zbog onoga što se događa u toj zemlji osjećaju “ekstremno usrano”.

    Iz Avganistana stalno stižu nove, sve lošije vijesti: talibani su osvojili i Kandahar, grad od pola miliona stanovnika na jugu zemlje. Ali još veći šok za njemačke veterane bio je pad Kunduza i praktično čitavog sjevera Avganistana koji se u početku smatrao “mirnim područjem”, piše DW.

    “Kod veterana je ovo izazvalo emocionalni potres”, kaže Volf Gregis, bivši vojnik, koji je sad autor knjiga i profesor pedagogije u Rostoku. To se prije svega odnosi na Kunduz: “Nijedno drugo mjesto u Avganistanu nije tako blisko povezano s palim njemačkim vojnicima.”

    Baš u provinciji Kunduz njemački vojnici imali su najviše gubitaka. Tamo su se takođe zbili i događaji koji su praktično obilježili poimanje njemačke javnosti o ratu u Avganistanu.

    “Tamo su njemački vojnici prvi put, i to u velikom stilu, naučili šta je borba i šta je umiranje u ‘asimetričnom ratu’. I kakav je to užas”, kaže Gregis.

    Najkrvavija godina Bundesvera
    Na početku misije njemačke vojske u Kunduzu taj region važio je za jedan od najbezbjednijih u Avganistanu. Njemačka je tamo 2003. preuzela komandu nad regionalnim timom za obnovu zemlje, “Provincial Reconstruction Teams” (PRT), kako se to u žargonu NATO zove. Ali već u junu te godine četiri njemačka vojnika su poginula u napadu na autobus, a od 2006. su i borbe postale žešće. Gregis kaže da je Kunduz “stavio na iskušenje smisao njemačke misije u Avganistanu”.

    Ta provincija je bila poprište nekoliko užasnih događaja: u septembru 2009. jedan njemački oficir naredio je da se izvrši vazdušni napad na kamion-cisternu koja se zaglavila na putu. Ali oko tog kamiona okupilo se mnoštvo civila i više od stotinu njih je poginulo. Njemački oficir to naravno nije namjeravao.

    Godinu dana kasnije, njemački vojnici sve češće su ulazili u bitke s talibanima. Još uvijek se pamti takozvana bitka na Veliki petak u aprilu 2010. kad je jedna njemačka patrola pala u zasjedu. Borba je trajala devet sati, tri njemačka vojnika su poginula, a osam je ranjeno. Na kraju ih je spasila vazdušna podrška američkog helikoptera.

    Tako je počela, kako to u njemačkoj vojsci zovu, “najkrvavija godina u istoriji” Bundesvera. Na tom položaju ostali su sve do 2013. kad su preseljeni u kamp kod Mazar i Šarifa, zapadno od Kunduza.

    U gotovo dvije decenije misije njemačke vojske u Avganistanu poginulo je ukupno 59 njemačkih vojnika.

    “Sve se moglo predvidjeti, čitava katastrofa”
    Sada njemački veterani gledaju kako su talibani jednostavno pregazili glavni grad pokrajine u kojoj su bili. Kod mnogih je to izazvao šok i bijes.

    “Teško je to opisati”, kaže Andreas Egert. On je 2013. završio svoju sedmu i posljednju smjenu u Avganistanu i lično je poznavao neke od kolega koji su tamo poginuli.

    Danas je predsjednik pokrajinskog ogranka Udruženja njemačkih veterana (BDV) i kaže: “Mnogo toga nam prolazi kroz glavu, tuga, ali i bijes. Bijesan sam na talibane zbog toga što ljude tamo opet stavljaju pod svoj jaram, ali sam bijesan i na odluku njemačke vlade i Ministarstva obrane. Sve se to moglo predvidjeti, čitava ova katastrofa.”

    “Osjećam se ekstremno us*ano”, jasno kaže Johanes Kler, bivši podoficir Bundesvera, koji je napisao i knjigu o svojim misijama u Avganistanu 2010. i 2011. “Mi smo tamo ostavili našu krv, znoj i suze. Naši drugovi su tamo ubijeni. Sve je moglo da se predvidi, a najkasnije poslije 2014. kad su povučene borbene jedinice i kad je postalo jasno da snage Avganistana nisu u stanju samostalno da izađu na kraj sa situacijom.”

    “Ostavili smo ih same”
    Kler se najviše boji za bezbjednost ljudi koji su pomagali njemačkim vojnicima dok su bili u Avganistanu. “Mi smo sada opet kod kuće, ali Avganistanci su u životnoj opasnosti, pogotovo oni koji su sarađivali sa Zapadnjacima. To čini stvari još gorim. I ja sad sedim ovdje i ništa ne mogu da uradim.”

    Bivši podoficir Bundesvera ipak se slaže da se nije moglo izbjeći potpuno povlačenje zapadnih snaga iz Avganistana. I on je uvjeren da je misija postala svojevrstan “alibi”.

    “Zato i jesam tako bijesan. Osnovni problem Avganistana odavno je poznat. Bio je poznat i prije 2010. kad sam ja bio tamo. Ali on se nikada nije dosljedno rješavao.”

    To kako Kler sumira rezultate misije u Avganistanu bolno liči na iskustva Amerikanaca u ratu u Vijetnamu šezdesetih: u Avganistanu je NATO stalno mijenjao strategije uz nadu da će neka od njih biti i efikasna. A pošto misija nije bila omiljena kod kuće, na Zapadu, mnoge vlade, uključujući i Njemačku, nikada nisu do kraja stale iza nje.

    Sve to je dovelo do povlačenja borbenih jedinica 2014. “Bilo je potpuno jasno da pozitivni efekti koje smo mi postigli, neće potrajati. Na kraju se može reći da smo izdali svu tu veliku muku i posao koji smo tamo obavili. Ali prije svega smo izdali ljude u Avganistanu”, kaže Johanes Kler.

    “Zašto im nismo pomogli?”
    Ni Andreas Egert iz Udruženja veterana nema lijepe riječi za politiku Berlina. Prije misije se naveliko govorilo da se “sloboda i bezbjednost Njemačke i Evrope brane na Hindukušu”. Ali takve izjave su brzo utihnule. “Naša ministarka odbrane kaže da odluka o povlačenju nije imala alternativu. Slažem se, nije bilo alternative, ali ta odluka je mogla drugačije da se pripremi”, kaže Egert. “U stvari, užasno sam tužan jer sam tokom mojih misija tamo upoznao mnogo sjajnih Avganistanaca i znam da oni sada moraju da strahuju za svoj život. Ili su ga možda već izgubili…”

    Još više je bijesan na “političku džunglu” koja se opet stvorila posljednjih nedjelja u raspravi o davanju azila ljudima iz Avganistana koji su radili za njemačku vojsku – prevodiocima, vodičima i drugima. Njima su prijetili i prije nego što je Kunduz pao, ali njihovi zahtjevi za dobijanje azila u Njemačkoj su “potonuli” u njemačkoj birokratiji – neki će možda reći i u političkoj ravnodušnosti. Dok to govori Egert se jedva uzdržava: “Mislim da postoji međunarodna odgovornost, jer je sve lako moglo da se predvidi”.

    Da li je bilo uzalud?
    “Ostavljanje na cjedilu” boli njemačke veterane Klera i Egert između ostalog i zato što su uvjereni da su Avganistanci “više voljeli Nijemce nego američke vojnike”. Egert ima utisak da je Bundesver bio konstruktivniji i da se ponaša “manje vojnički”.

    “Znali su da smo njihovoj zemlji donijeli određenu stabilnost i radna mjesta, i bili su prijateljski naklonjeni prema nama.” Ali ni Egert nema velikih iluzija: “Naravno da se ne može isključiti mogućnost da smo imali posla i s ljudima koji su sarađivali i sa talibanima.”

    I dok s gorčinom prati kako talibani nadiru, Egert želi da vjeruje da njegovi drugovi koji su tamo izgubili život ipak nisu uzalud poginuli. “Ne verujem da je sve bilo uzalud. Mislim da je sve to ipak promijenilo neke stvari. Poginuli vojnici su svojim životima branili slobodu Nijemaca, a u Avganistanu smo nešto promijenili u glavama tih ljudi. Mi smo bili tamo za vrijeme čitave jedne generacije.”

    Veterani su uvjereni da bi međunarodna zajednica i dalje trebalo da se zalaže za bezbjednost u Avganistanu. “Za nekoliko godina ćemo opet biti tamo i počećemo ispočetka, kako bismo obnovili uništenu zemlju”, misli Egert.

    Uporište Bundesvera u Kunduzu 2013. je predato Vladi Avganistana. Njemačke jedinice su se povukle na svoje novo komandno mjesto u Mazar i Šarifu na zapadu zemlje, a krajem juna ove godine Avganistan je napustio i posljednji njemački vojnik.

  • WHO formira novi tim koji će istraživati porijeklo koronavirusa

    WHO formira novi tim koji će istraživati porijeklo koronavirusa

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je danas da će formirati novu grupu čiji će zadatak biti da otkrije porijeklo koronavirusa.

    U saopćenju se navodi da WHO želi da okonča ono što je nazvano postizanjem političkih poena koji su ugrozili istragu.

    Neuspješne istrage Svjetske zdravstvene organizacije da se odredi kada i kako se virus počeo širiti, pojačale su tenzije među državama članicama, posebno sa Kinom, gdje je koronavirus prvobitno otkriven u gradu Wuhanu.

    Svjetska zdravstvena organizacija je pozvala vlasti svih zemalja da sarađuju na ubrzanju izučavanja porijekla virusa i da depolitizuju situaciju.

    “Treba da radimo svi zajedno – vi, ja i svi koji žele da znaju porijeklo najgore pandemije ovog vijeka”, saopćila je glasnogovornica WHO-a Fadela Chaib.

    Washington je podržao plan Svjetske zdravstvene organizacije istakavši da je potrebno sprovesti proučavanje zasnovano na nauci i uložiti trud na osnovu podataka, kako bi se saznalo porijeklo virusa, jer će to pomoći boljem otkrivanju, sprečavanju i odgovoru na epidemije u budućnosti.

  • Financial Times: Bidenov ugled nakon debakla u Afganistanu je potpuno urušen

    Financial Times: Bidenov ugled nakon debakla u Afganistanu je potpuno urušen

    Komentator vanjskopolitičkih dešavanja i ugledni novinar Financial Timesa Gideon Rachman govorio je o američkoj intervenciji u Afganistanu i posljedicama odluke o povlačenju snaga ove države.

    U autorskom tekstu za Financial Times Rachman ističe kako Donald Trump jeste pokrenuo pitanje odlaska američkih trupa iz Afganistana, ali da je Biden ovaj proces ubrzao.

    “Da Donald Trump predsjedava SAD-om u trenutku dok traje debakl u Afganistanu, američki vanjskopolitički establišment osudio bi njegovu neodgovornost i nemoral. Budući da je riječ o Bidenu, umjesto kritike vlada neugodna tišina”, piše Rachman.

    Rachman ističe kako bi se pad Kabula pod talibansku vlast mogao desiti baš na 20. godišnjicu terorističkog napada koji se dogodio 11. septembra 2001. godine u SAD-u.

    “Užasne stvari se dešavaju na terenu dok talibani zauzimaju grad za gradom. Konačni kolaps vlade je neizbježan. To bi se moglo dogoditi baš na 20. godišnjicu napada koji su izvorno doveli do pokretanja američke intervencije u Afganistanu”, navodi se u tekstu.

    Novinar također kritikuje Bidenova razmišljanja i podcjenjivanje moći talibana. Prošlog mjeseca je, kako ističe Rachman, Biden govorio kako je mala vjerovatnoća da će talibani pregaziti sve i kontrolirati državu, a sada se dešava nešto potpuno suprotno. Zbog toga, kako navodi, njegov ugled je potpuno narušen.

    Postavlja se i pitanje šireg strateškog ugleda SAD-a u cijelom svijetu.

    “Bidenovo glavno opravdanje za povlačenje iz Afganistana bilo je strateško. U nedavnim primjedbama, on je tvrdio da SAD ne može ostati vezan za politike stvorene na razmišljanjima o izgledu svijeta kakav je bio prije 20 godina. Biden je rekao kako se moraju suočiti s prijetnjama koje su aktuelne danas, a prva prijetnja koju je identificirao bila je Kina”, piše u tekstu Rachman.

    Afganistan kao groblje carstava

    Neuspjeh SAD-a i Afganistanu znatno otežava i shvatanje Bidenove poruke da se “Amerika vratila”.

    “Nasuprot tome, savršeno se uklapaju dvije ključne poruke koje su uputile ruske i kineske vlasti. Prvo, američka moć opada. Drugo, na američke garancije sigurnosti se ne može niko osloniti”, poručuju Rachman.

    Ističe kako bi za Kinu od velikog značaja bilo narušavanje ugleda Washingtona, naročito nakon debakla u Afganistanu.

    “Direktne posljedice na Peking od povlačenja američkih trupa iz Afganistana neće biti dobro prihvaćene. Kineski režim je usvojio politike represije muslimana Ujgura u regiji Xinjiang. Ideja da bi Ujguri mogli dobiti podršku od talibana svakako da brine Peking. U međuvremenu, Kina se suočava sa velikom dilemom. Da li je bolje pokrenuti vojnu intervenciju u Afganistanu ili prepustiti zemlju talibanima? Kineski komentatori dešavanja već Afganistan spominju kao zemlju koja se naziva ‘grobljem carstava'”, piše Rachman.

    Koliko su slični Afganistan i Vijetnam?

    Također, poručuje kako u SAD-u već kreću poređenja Afganistana s Vijetnamom.

    “Već postoje izvještaji da Amerika pokušava uvjeriti talibane da ne upadaju u Američku ambasadu u Kabulu kako bi izbjegli ponavljanje scena iz 1975. godine. Prošlog mjeseca, Biden je govorio kako se talibani ne mogu upoređivati s vojskom Sjevernog Vijetnama. Možda će požaliti zbog tih riječi”, kaže Rachman.

    Na kraju analize, novinar Financial Timesa ističe kako će SAD izvlačenjem posljednjih vojnih snaga iz Kabula potpisati smrtnu presudu afganistanskoj vladi.

    “Za razliku od afganistanske vlade, američka administracija se i dalje može držati za nekoliko slamki spasa. Kraj vijetnamskog rata uistinu jeste bio debakl i mnogi su u pitanje doveli američku moć. Međutim, 14 godina nakon pada Saigona, Hladni rat je završio, a Zapad je pobijedio. Na kraju, borba između američkog i sovjetskog sistema okrenula se borbi između snaga domaćih ekonomija i političkih sistema. Trenutno rivalstvo Kine i SAD-a može se također definirati u tom smjeru. Međutim, ova misao nije utjeha zarobljenom narodu Afganistana”, zaključuje u tekstu za Financial Times Gideon Rachman.

  • Yair Lapid: Izrael je protiv nuklearnog sporazuma s Iranom, ali ne vidimo alternativu

    Yair Lapid: Izrael je protiv nuklearnog sporazuma s Iranom, ali ne vidimo alternativu

    Izraelski ministar vanjskih poslova Yair Lapid boravio je u posjeti Maroku gdje je govorio i o nuklearnom sporazumu između Irana i SAD-a te je poručio kako se on protivi ovom sporazumu, ali da ne vidi alternativu.

    Lapid je istakao kako je Izrael u kontaktu sa saveznicima, uključujući i Sjedinjene Američke Države s kojima razgovaraju o narednim koracima vezanim za nuklearni sporazum.

    “Nisam pristalica ovog dogovora. Mislim da on nije dobar. Govorio sam to uvijek, a govorim i sada. Međutim, u ovom trenutku ne vidim alternativu”, rekao je Lapid tokom prve zvanične posjete Maroku od 2003. godine.

    Vlada Izraela na čelu s Naftalijem Bennettom protivi se povratku SAD-a u nuklearni sporazum s Iranom, ali su više puta naglašavali kako će o svim zamjerkama vezanim za sporazum razgovarati privatno s čelnicima SAD-a kako bi održali dobre odnose s najvećim izraelskim saveznikom.

    Lapid je prije posjete Maroku saopćio kako Izrael radi na uspostavljanju regionalnog saveza koji bi se suprotstavio Iranu.

    “Strateški, ono što vidimo jeste da se stvara diplomatska osovina koja će uključivati Izrael, Maroko, Egipat, Jordan, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati. Ovaj savez će predstavljati pragmatičnu alternativu vjerskom ekstremizmu. Mi stvaramo ciklus života koji će se suprotstaviti ciklusu smrti koji dolazi iz Irana i njegovih saveznika”, poručio je izraelski šef diplomatije Yair Lapid.

  • Danska i Norveška zatvaraju ambasade u Afganistanu, u toku evakuacija

    Danska i Norveška zatvaraju ambasade u Afganistanu, u toku evakuacija

    Danska i Norveška saopćile su u petak da zatvaraju ambasade u Kabulu za sada zbog pogoršane sigurnosne situacije u Afganistanu, i da evakuiraju njihovo osoblje.

    Talibani su pojačali kontrolu nad Afganistanom u petak, zauzimajući drugi i treći grad po veličini dok se zapadne ambasade pripremaju da pošalju vojnike kako bi pomogli u evakuaciji diplomatskog osoblja iz prijestolnice.

    “Odlučili smo da privremeno zatvorimo našu ambasadu u Kabulu”, izjavio je danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod novinarima, dodajući da će evakuacija biti blisko koordinirana s Norveškom, s kojom dijeli objekat.

    Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Soreide kasnije je izjavila da će njena zemlja također zatvoriti svoju ambasadu i evakuirati norveške diplomate, lokalne službenike i njihovu blisku rodbinu.

    Porazi vladinih snaga pojačali su brige da bi afganistanska vlada koja uživa američku podršku mogla propasti u roku od nekoliko sedmica dok međunarodne snage dovršavaju svoje povlačenje nakon 20 godina rata, prenosi Reuters.

  • Lukašenko: To što govorim da može izbiti treći svjetski rat nije šala

    Lukašenko: To što govorim da može izbiti treći svjetski rat nije šala

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko ponovio je danas da vidi rizik izbijanja novog svjetskog rata i istakao da ne želi da njegova zemlja postane bojno polje.

    “Nemojte da mislite da namjerno eskaliram situaciju kako bih pokrenuo neki rat. To što govorim da može da izbije treći svjetski rat nije šala”, upozorio je Lukašenko.

    Agencija Belta prenosi da je predsjednik to izjavio tokom radne posjete Gomeljskoj oblasti dok je razgovarao s mještanima gradića Tihiniči.

    On je podsjetio da se u istoriji više puta dešavalo da su se na teritoriji Bjelorusije ukrštali interesi velikih svjetskih igrača, što je rezultiralo ratovima.

    “Ako upadnu u Bjelorusiju, Rusija će, naravno, gledati na nju kao na svoju. Jer ako, ne daj Bože, padne Bjelorusija, kod Smolenska će biti te zapadne rakete. Ne tamo negdje iza Kijeva ili na Crnom moru, već u blizini Smolenska. I tu će se sukobiti sve te snage. Amerikanci i Evropljani nisu provocirali samo Rusiju, nego i Kineze. I ne želim da Bjelorusija postane bojno polje, kao što je uvijek bilo. Dosta nam je toga”, rekao je predsjednik Bjelorusije.

    On je naglasio da nimalo ne dramatizuje i da je “situacija komplikovana”.

    Predsjednik Bjelorusije izjavio je ranije da hibridni rat koji Evropa usmjerava protiv Minska, Rusije i Kine može dovesti do trećeg svjetskog rata.

  • Zajbert: Tema razgovora Merkelove, Šmita i Incka neće biti uklanjanje bilo koje vlade

    Zajbert: Tema razgovora Merkelove, Šmita i Incka neće biti uklanjanje bilo koje vlade

    Tema razgovora njemačke kancelarke Angele Merkel s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom neće biti uklanjanje bilo koje vlade, rekao je Štefan Zajbert, portparol Angele Merkel.

    On je odgovarajući na pitanje novinara o predstojećem sastanku Merkelove, Šmita i Incaka u srijedu rekao da se kod uloge visokog predstavnika ne radi o uspostavljanju apsolutističke moći.

    “Visoko predstavnik je izraz volje međunarodne zajednice, koja želi da se u Bosni i Hercegovini angažuje da se ona dobro razvija, da napreduje na putu ka Evropi i da sprovodi potrebne reforme. Radujemo se da je kandidatura Kristijana Šmita za ovu važnu poziciju bila uspješna”, rekao je Zajbert.

  • Talibani zauzeli drugi po veličini afganistanski grad Kandahar

    Talibani zauzeli drugi po veličini afganistanski grad Kandahar

    Talibani nastavljaju ofanzivu u Afganistanu, a posljednji grad koji su zauzeli je drugi po veličini grad – Kandahar.

    Zauzimanje Kandahar najznačajniji je korak unazad za vladu koju podržavaju SAD, otkad su pobunjenici pokrenuli novu ofanzivu nakon povlačenja američkih snaga.

    “Nakon teških sukoba kasno sinoć, talibani su preuzeli kontrolu nad gradom Kandahar”, rekao je zvaničnik lokalne vlade.

    Vladine snage su i dalje kontrolirale aerodrom Kandahar, koji je bio druga najveća baza američke vojske u Afganistanu tokom njihove 20-godišnje misije.

    Zauzimanje Kandahara i Herata – drugog i trećeg najvećeg grada u zemlji – predstavlja dvije najznačajnije pobjede talibana otkako su u maju započeli široku ofenzivu, jer su se strane snage predvođene SAD-om povukle prema sporazumu između militanata i SAD-a prošle godine godine.

    Britanija je rekla da će rasporediti oko 600 vojnika kako bi pomogla svojim građanima pri odlasku, dok su druge ambasade i grupe za pomoć saopćile da i oni izvlače svoje ljude.

    Brzina talibanske ofanzive izazvala je optužbe među mnogim Afganistancima zbog odluke predsjednika Joe Bidena da povuče američke trupe, 20 godina nakon što su svrgnuli talibane nakon napada 11. septembra u SAD-u.

    Biden je ove sedmice rekao da ne žali zbog svoje odluke, ističući da je Washington potrošio više miliona dolara u najdužem američkom ratu i izgubio hiljade vojnika.

    Talibani su svoju ofanzivu fokusirali na sjever, područje koje nikada nisu u potpunosti kontrolirali za vrijeme svoje vladavine od 1996. do 2001. godine u središtu snaga Sjeverne alijanse koje su marširale u Kabul uz podršku SAD-a 2001. godine.

    U četvrtak su talibani zauzeli i historijski centralni grad Ghazni, 150 km jugozapadno od Kabula, prije nego što su nadvladali Herat na zapadu i Kandahar na jugu.