Kategorija: Svijet

  • NATO upozorio talibane: Nećemo dopustiti teroristima da nam prijete

    NATO upozorio talibane: Nećemo dopustiti teroristima da nam prijete

    Ministri vanjskih poslova NATO-a danas su upozorili talibane da neće dopustiti da Afganistan ponovo postane plodno tlo za terorizam, kao što je bio slučaj prije dvije decenije što je nagnalo zapadne sile da interveniraju.

    “Tokom proteklih 20 godina uspješno smo uskraćivali teroristima utočište u Afgnistanu iz koga bi poticali na napade”, navode ministri vanjskih poslova alijanse u saopćenju objavljenom nakon virtualnog sastanka posvećenog krizi u Afganistanu.

    Istakli suda neće dopustiti bilo kojem teroristi da prijeti.

    “Ostajemo predani borbi protiv terorizma s odlučnošću i riješenošću i u solidarnosti”, navodi se u saopštenju.

    Ministri nisu eksplicitno zaprijetili talibanima vojnim napadima, iako je generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg to izjavio na konferenciji za novinare u ovoj sedmici.

    “Imamo kapacitete da napadnemo terorističke grupe s udaljenosti ukoliko vidimo da te grupe pokušavaju da se pregrupišu i planiraju organizirane napade protiv NATO saveznika”, izjavio je Stoltenberg u utorak, prenosi Reuters.

  • Kod aerodroma u Kabulu ranjen Nijemac: “Haos je sve veći”

    Kod aerodroma u Kabulu ranjen Nijemac: “Haos je sve veći”

    Kod aerodroma u Kabulu danas je upucan i ranjen jedan njemački civil, a BBC javlja da je haos sve veći.

    Oko aerodroma u Kabulu i dalje vlada haos, hiljade Avganistanaca pokušavaju ući na aerodrom, a tenzije u zemlji juče je podigao i niz protesta na kojima su Avganistanci isticali zastave te države usprkos talibanima.

    Svjedoci prenose kako je u Asadabadu, gradu na istoku države, ubijeno nekoliko demonstranata, prenosi Index.

    Talibani u isto vrijeme provode organizovani lov na ljude sa svoje liste meta i pri tome su odlično organizovani, rekao je za BBC čelnik norveškog Centra za globalne analize Christian Nellemann. Taj centar dostavlja obavještajne informacije Ujedinjenim nacijama.

    CNN-ova dopisnica iz Kabula Clarissa Ward, koja se nalazi kod aerodroma u Kabulu, javlja da hiljade Avganistanaca stoje na suncu i visokim temperaturama.

    Posebno je teško majkama s djecom. Ward je razgovarala s ljudima koji kod arodroma čekaju i po više dana. Opasnosti je puno – od nasilnih talibanskih snaga do povremenih stampeda koja nastaju.

    Jedan britanski vojnik, koji je u opasnoj provinciji Helmand proveo gotovo godinu dana, rekao je CNN-u da je traumatično iskustvo kod aerodroma gore od svega što je proživio tokom rata.

  • Putin: Druge zemlje ne smiju nametati svoje vrijednosti Afganistanu

    Putin: Druge zemlje ne smiju nametati svoje vrijednosti Afganistanu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da druge zemlje ne smiju nametati svoje vrijednosti Afganistanu, te da talibani sada kontroliraju veći dio zemlje, dodavši da svi moraju prihvatiti da je to stvarnost.

    Ovo su prvi komentari koje je ruski lider dao o krizi u Afganistanu, dodaje da se nada da će talibani ispuniti obećanja o obnovi reda u Afganistanu, piše BBC.

    Rusija ima komplikovanu historiju sa Afanistanom. Godine 1978., u vrijeme Hladnog rata, u zemlji je došlo do komunističkog udara – pobune protiv nje dovele su do toga da su sovjetske trupe izvršile invaziju sljedeće godine.

    Sovjetske snage borile su se protiv lokalnih ekstremističkih pobunjenika poznatih kao mudžahedini – koje su podržale SAD i Pakistan.

    Sovjetsko-afganistanski rat trajao je 10 godina i bio je razoran za državu, sa oko milion ubijenih Afganistanaca. Nakon rata, borbe između različitih boraca mudžahedina na kraju su dale povoda za talibane.

  • Merkel stigla u Moskvu na sastanak s Putinom: Da li će se dotaći i Schmidta?

    Merkel stigla u Moskvu na sastanak s Putinom: Da li će se dotaći i Schmidta?

    Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u Moskvu gdje se sastala sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Prije početka sastanka izjavila je da uprkos nesuglasicama između Njemačke i Rusije ona ima o čemu da razgovara sa svojim ruskim kolegom.

    Merkel je navela neke od tema razgovora, a to su situacija u Afganistanu i Libiji, kao i druga goruća pitanja aktuelne političke situacije u svijetu, prenosi Sputnjik.

    “Ovo je moja oproštajna posjeta, ali imamo o čemu da razgovaramo”, kazala je.

    Putin je, dočekavši Merkel u Kremlju, izjavio da je Njemačka jedan od osnovnih partnera Ruske Federacije. Pored toga, naglasio je, trgovinska saradnja je uduplana uprkos padu ekonomskih pokazatelja.

    Također je rekao i da posjeta Merkel nije samo oproštajna već je zasićena konstruktivnim pitanjima koje je neophodno razmotriti lično.

    Interesantno, Merkel je doputovala u Moskvu dva dana nakon što je u Berlinu ugostila aktuelnog i novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i Valentina Inzka. Poznato je da Rusija, uz Kinu, nisu saglasni za izborom njemačkog diplomate Christiana Schmidta. Iako nije najavljeno, realno je da Merkel i Putin razgovaraju i o tom pitanju.

  • Posljednja želja antivakserke preminule od korone: Vakcinišite mi djecu

    Posljednja želja antivakserke preminule od korone: Vakcinišite mi djecu

    Majka četvoro djece u Teksasu odbila je da se vakciniše protiv kovida-19, ali nakon što je izgubila supruga i sama se zarazila korona virusom, njena posljednja želja bila je da joj vakcinišu djecu.

    Lidija Rodrigez (42), učiteljica klavira u gradiću Lamark umrla je u ponedjeljak, dvije nedjelje nakon što je njen suprug Lorens (49) podlegao virusu.

    Njena rođaka Doti Džons rekla je lokalnoj televiziju ABC13 da par nije vjerovao u vakcine.

    Kad je Rodrigez promijenila mišljenje, bilo je prekasno.

    “Prije nego što je intubirana, jedna od posljednjih stvari koje je izgovorila sestri bila je: ‘Pobrinite se molim vas da mi se djeca vakcinišu'”, rekla je Džons.

    “Bila bi sada uz svoju djecu da se vakcinisala”, dodala je.

    Poptuno vakcinisano manje od 60 odsto Amerikanaca
    Par je bio među desetinama miliona Amerikanaca koji još nisu primili ni jednu dozu vakcine protiv koronavirusa, dok se delta varijanta brzo širi u zemlji.

    Samo 59,6 odsto Amerikanaca koji zadovoljavaju uslove za vakcinisanje, potpuno su vakcinisani, jer se vladina masovna kampanja imunizacije suočava s otporom politički konzervativnih država poput Teksasa.

    Američki zvaničnici odobrili su ove nedjelje treću dozu vakcine za sve odrasle Amerikance. Treća doza biće dostupna krajem septembra.

    Dezinformacije ubijaju ljude
    Džons, medicinska sestra, rekla je da je pokušala da nagovori rođaku Rodrigez da se vakciniše, ali bezuspješno.

    “Slama mi srce što ljudi vjeruju u dezinformacije”, rekla je.

    “Dezinformacije ubijaju ljude i mi moramo da razotkrijemo istinu”, kaže Džons.

    Džons je organizovala kampanju za pomoć djeci umrlog para i odlučila da proširi tu priču u javnosti i ubijedi ljude da se vakcinišu.

    “To se zaista događa u našoj porodici i to je istinita priča o tome šta se može dogoditi”, rekla je Džons.

    “Ne pokušavam da zastrašim ljude, samo želim da shvate da je virus stvaran i da je delta varijanta brutalnija od svega što smo vidjeli”, dodaje ona.

    U Teksasu, jednoj od najvećih američkih saveznih država, delta je dominantni soj virusa, a broj umrlih je naglo porastao, većinom među onima koji nisu vakcinisani, piše AFP.

  • Ever given ponovo pokušava da prođe u Suecki kanal

    Ever given ponovo pokušava da prođe u Suecki kanal

    Teretni brod Ever Given, koji je u martu potpuno blokirao Suecki kanal, ponovo će sutra pokušati da prođe tim putem, saopštila je Uprava Sueckog kanala.

    Izvor iz Uprave rekao je za Tas s da će brod uploviti u Suecki kanal iz Port Saida rano ujutro, kao i da će biti preduzete dodatne sigurnosne mjere dok bude prolazio.

    Ever Given će tokom plovidbe kroz Suecki kanal, koja traje od 10 do 12 sati, pratiti dva tegljača.

    Ever Given se vraća iz Roterdama, gdje je stigao krajem jula.

    Teretni brod Ever Given dugačak 400 metara, zaglavio se u kanalu 23. marta pošto su ga jaki vjetrovi nasukali na obalu.

    Operacija odglavljivanja je trajala šest dana uz pomoć tegljača i bagera, a tokom tog procesa nastradala je jedna osoba.

    Svjetska trgovina bila je poremećena jer stotine brodova nije moglo da prođe vodni put dugačak 193 kilometara, koji spaja Mediteransko i Crveno more i predstavlja prečicu između Azije i Evrope.

    Nakon što je 29. marta pomjeren i odblokiran, brod je po sudskom nalogu zaplijenjen i držan u jezeru između dva dijela kanala, nakon čega je japanska firma “Šoei Kisen”, koja je vlasnik broda, postigla sporazum sa upravom Sueckog kanala o naknadi štete nastale zbog blokade tog plovnog puta.

  • Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, dobio je podršku Angele Merkel, njemačke kancelarke, i njene vlade u obavljanju njegove dužnosti.

    Iako je i odranije bilo poznato da je upravo najuži krug saradnika Angele Merkel predložio i dogovorio ovo imenovanje s međunarodnim partnerima, činjenica da je Merkelova organizovala zvaničan sastanak, zatim ga na formalan način najavila u medijima i poslije sastanka izdala saopštenje u kojem je eksplicitno potvrdila podršku Šmitu znači ogroman vjetar u leđa Šmitu koji se u BiH suočava s problemima s kojima se nijedan njegov prethodnik nije morao suočavati – blokada i bojkot dijela domaćih političkih snaga i nepriznavanje od strane zvanične Moskve i Pekinga.

    “Deutsche Welle”, njemački servis za inostranstvo koji se finansira iz budžeta Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, objavio je zanimljivu analizu u kojoj ističe da će Merkelova u Moskvi, u koju dolazi sutra, tražiti ili podršku Putina za Šmitov mandat ili makar da mu ne smeta u njegovom poslu. Slične ocjene su iznosile i “Nezavisne novine” proteklih sedmica i mjeseci, pozivajući se, uglavnom, na izvore bliske Berlinu.

    “Moskvi je potreban Berlin, koji je ostao među najpouzdanijim, ako ne i jedini, partner unutar Rusiji veoma važne EU. Vladimir Putin mora da bude zahvalan Angeli Merkel zbog uzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela Kremlju. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh: spasavanje gasovoda Sjeverni tok II, što je Berlin uspio da progura, uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske, s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose”, navodi DW.

    “Nezavisne novine” su od naših izvora indirektno saznale da će Njemačka od Rusije tražiti pomoć da se umiri nezadovoljstvo u BiH izazvano odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o kažnjavanju negiranja genocida u Krivičnom zakonu BiH.

    Međutim, kako se čini, Rusija je u komfornoj poziciji, jer Šmit neće imati uspješan mandat ako ne dovede za isti sto sve faktore u BiH, čak i ako mu Moskva ne bude pravila direktno probleme na način da osporava njegov legitimitet, s obzirom na to da je jasno da su se Berlin i Brisel odlučili da ne posežu za sankcijama.

    S druge, pak, strane, kao što primjećuje i DW, Rusija i te kako treba Njemačku, i bilo bi iznenađenje ako bi se Rusija oglušila da makar malo pripomogne Šmitu, posebno u kontekstu njemačkih političkih napora na Balkanu, a koji su, prvenstveno, vezani za zajednički ekonomski prostor u regionu od kojeg bi i Moskva mogla imati velike koristi.

    Za Farisa Kočana, političkog analitičara i istraživača na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, prijem za Šmita kod Merkelove je i simboličan povratak Njemačke na zapadni Balkan u institucionalnom smislu, za koju kaže da je još primijećena ne samo kao vodeća država u EU, nego i država koja ima ekonomsku i političku snagu da obezbijedi napredak regiona. I on smatra da će ključ za uspješnost ili neuspješnost Šmitove misije u BiH biti njegova mogućnost da se nametne kao faktor kojeg će prihvatiti svi dijelovi bh. političkog spektra.

    “Pitanje ostaje do koje mjere je funkcija visokog predstavnika bitna bh. društvu i do koje mjere on još uživa legitimitet u društvu za provođenje različitih politika. Od propalih prudskih i butmirskih procesa je sama funkcija visokog predstavnika sve manja i manja u društvu, a i pitanje je kako će Šmit svoja ovlaštenja i mandat iskoristiti da vidi BiH u širem kontekstu, ne samo vezano uz dnevnopolitičku borbu”, ističe Kočan za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da će najbitnije za Šmita biti da obezbijedi da BiH ne bude izolovana u regionu, kroz njeno uključivanje u “mali Šengen”.

    “Ako mu uspije svoj mandat vezati na to da se bavi više ili manje uslovima koje BiH mora doseći da bude spremna za integraciju u EU, onda će vjerovatno biti uspješniji i u odnosima s političkom elitom u BiH. A samu podršku će mu nuditi Njemačka i sigurno i EU, tako da takvi sastanaci ohrabruju, kada dođemo do pitanja bitnosti i funkcije OHR-a u BiH”, smatra on.

  • Kina usvojila novi restriktivniji zakon o zaštiti ličnih podataka

    Kina usvojila novi restriktivniji zakon o zaštiti ličnih podataka

    Nacionalni narodni kongres u Kini službeno je usvojio zakon čiji je cilj zaštita privatnosti podataka korisnika na mreži, a provođenje zakona će početi od 1. novembra.

    Očekuje se da će donošenje zakona dovršiti još jedan dio napora zemlje da se reguliše kibernetički prostor i dodatno će povećati zahtjeve usklađenosti za domaća preduzeća, javlja Reuters.

    Zakon navodi da rukovanje ličnim podacima mora imati jasnu i racionalnu svrhu i ograničeno je na “minimalni raspon potreban za postizanje ciljeva te svrhe”.

    Također opisuje uslove pod kojima kompanija može prikupljati lične podatke, poput dobijanja lične saglasnosti, i smjernice za osiguranje zaštite podataka kada se podaci prenose u inostranstvo.

    Zakon također zahtijeva od strana koje rukuju ličnim podacima da imenuju osobu odgovornu za zaštitu ličnih podataka, a također zahtijeva od menadžera i rukovodioca da vrše redovne revizije kako bi se osiguralo poštivanje zakona.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka, zajedno sa Zakonom o zaštiti podataka, postavlja dva glavna propisa za kontrolu interneta u Kini u budućnosti.

    Zakon o sigurnosti podataka, koji će stupiti na snagu 1. septembra, postavlja okvir za preduzeća da klasificiraju podatke na osnovu njihove ekonomske vrijednosti i relevantnosti za kinesku nacionalnu sigurnost.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka, s druge strane, podsjeća na evropski GDPR u postavljanju okvira za osiguravanje privatnosti korisnika.

    Prema riječima stručnjaka, oba zakona zahtijevaju od kineskih kompanija da ispitaju prakse skladištenja i obrade ličnih podataka kako bi se uvjerili da je sve u skladu sa zakonom.

  • Haos na aerodromu u Kabulu se nastavlja, djeca se preko zida prebacuju američkim vojnicima

    Haos na aerodromu u Kabulu se nastavlja, djeca se preko zida prebacuju američkim vojnicima

    Na aerodromu u Kabulu, gdje Afganistanci pokušavaju pronaći spas ukrcavanjem u avione i napuštanjem zemlje bježeći od talibanskog režima, zabilježene su nove potresne scene.

    Na društvenim mrežama i svjetskim medijima poput BBC-a je objavljen snimak na kojem se vidi kako Afganistanci prebacuju djevojčicu preko zida dodajući je američkim vojnicima. Među onima koji su uspjeli preći zid je bila i žena, a mediji pišu da je na isti način preko zida prebačeno još djece.

    Na aerodromu u Kabulu još uvijek vlada haos, talibani su pucali u zrak izvan aerodroma, dok su američki vojnici koristili suzavac kako bi uspostavili kontrolu nad okupljenom masom ljudi.

    Civili bježeći od talibanskog režima očajnički pokušavaju napustiti Afganistan.

    “Došla sam na aerodrom jer sam imala vizu. kada sam stigla, prišli su mi muškarci koji su imali bičeve u rukama. Počeli su mahati njima i pitali su me gdje mi je muškarac i zašto sam sama. Situacija je bila strašna, poput noćne more, horora”, izjavila je neimenovana žena.

  • Otkako je Kabul pao pod talibansku vlast, iz grada je pobjeglo više od 18.000 ljudi

    Otkako je Kabul pao pod talibansku vlast, iz grada je pobjeglo više od 18.000 ljudi

    Više od 18.000 ljudi odletjelo je iz Kabula otkad su talibani zauzeli glavni grad Afganistana, izjavio je danas dužnosnik NATO -a, obećavši udvostručiti napore u evakuaciji, s obzirom na to da su narasle kritike zapadnog rješavanja krize.

    Hiljade ljudi, koji su očajnički željeli pobjeći iz zemlje, nastavili su se gomilati ispred kabulske zračne luke, rekao je Reutersu dužnosnik koji nije htio biti imenovan.

    Brzina kojom su talibani osvojili Afganistan dok su se povlačile američke i druge strane trupe iznenadila je čak i njihove lidere te je na mnogim mjestima ostavila praznine u vlasti.

    Talibani su pozvali na jedinstvo uoči molitve u petak, prve otkako su preuzeli vlast, pozivajući imame da uvjere ljude da ne napuštaju Afganistan usred haotičnih scena na aerodromu, protesta i izvještaja o nasilju.

    Svjedok je rekao Reutersu da je u četvrtak u istočnom gradu Asadabadu ubijeno nekoliko ljudi kada su talibanski militanti pucali na masu koja je demonstrirala svoju vjernost pobijeđenoj afganistanskoj republici, dok su talibani krenuli u uspostavu emirata, prema strogim islamskim zakonima.

    Slični pokazatelji prkosa bili su u dva druga grada – Jalalabadu i Khostu – na istoku, gdje su Afganistanci proslavljali dan nezavisnosti.

    Drugi svjedok izvijestio je o pucnjevima u blizini skupa u Kabulu, no činilo se da su talibani pucali u zrak.

    Glasnogovornik talibana nije bio odmah dostupan za komentar.

    Kabul je bio uglavnom miran, osim u zračnoj luci i oko nje gdje je 12 osoba poginulo od nedjelje, rekli su dužnosnici NATO -a i talibana.