VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Talibani ismijali SAD: U opremi američke vojske rekreirali čuvenu scenu iz američke istorije

    Talibani ismijali SAD: U opremi američke vojske rekreirali čuvenu scenu iz američke istorije

    Talibani su se, nakon što su zauzeli Kabul i zaplijenili veliku količinu američkog naoružanja i vojne opreme, odlučili svojevrsnim performansom narugati Sjedinjenim Državama.

    Oni su to odlučili uraditi, kako prenosi ABC News, tako što su rekreirali legendarnu sliku podizanja američke zastave u Drugom svjetskom ratu nakon pobjede nad Japanom u bitki za Iwo Jimu.

    Ova fotografija, na kojoj se mogu vidjeti dobro opremljeni talibani, koji imaju maskirne američke uniforme, kacige, i ostalu opremu i naoružanje i dok podižu talibansku zastavu, posljednjih dana kruži društvenim mrežama.

    Ova fotografija izazvala je osude javnosti u SAD-u, a mnogi za sve krive predsjednika Joea Bidena koji je donio odluku da se američka vojska povuče iz Afganistana.

    “Niko ovo nikad nije učinio Americi, sve do Bidena. Ruganje Iwo Jimi noseći našu opremu. Izdao je sve Amerikance, žive i mrtve”, kaže član administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa Sebastian Gorka.
    “Kakva srceparajuća, ponižavajuća slika”, napisao je kolumnist Boston Globea Jeff Jacoby.

  • Sjeverna Koreja tvrdi da je razvila vlastitu opremu za provođenje PCR testiranja

    Sjeverna Koreja tvrdi da je razvila vlastitu opremu za provođenje PCR testiranja

    Sjeverna Koreja razvila je vlastitu opremu za provođenje PCR testiranja na koronavirus budući da zemlja pokušava suzbiti pojavu novih više zaraznih sojeva virusa, objavili su državni mediji.

    Izolirana zemlja nije potvrdila nijedan slučaj Covida-19, ali je zatvorila granice, ograničila putovanja i uvela stroge mjere prevencije, smatrajući pandemiju pitanjem nacionalnog preživljavanja, prenose agencije.

    U sklopu suzbijanja širenja virusa, naučnici i tehničari Državne akademije znanosti razvili su PCR sistem koji po prvi put zadovoljava svjetske standarde, izvijestilo je glasilo vladajuće Radničke partije Rodong Sinmun.

    Oprema je predstavljena kao jedno od nedavnih postignuća dostignutih kroz nastojanja vođe Kim Jong Una da lokalizira proizvodnju mašina, alata i materijala s obzirom na međunarodne sankcije i zatvaranja granica što je oštro smanjilo trgovinu.

    Sjeverna Koreja provela je PCR testove kao međunarodno priznatu standardnu dijagnostičku metodu za Covid-19, no imala je vanjsku pomoći, uključujući i onu od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    Službena novinska agencija KCNA također je izvijestila da Sjeverna Koreja pojačava svoju borbu protiv virusa kako bi spriječila visoko prenosive varijante delta i lambda koje se šire svijetom.

  • Novozelandski ministar: Delta soj koronavirusa sve mijenja iz korijena

    Novozelandski ministar: Delta soj koronavirusa sve mijenja iz korijena

    Novozelandski ministar zadužen za odgovor na Covid-19 Chris Hipkins izjavio je da delta soj koronavirusa “sve mijenja iz korijena” i čini da su postojeće mjere zaštite “mnogo manje adekvatne”.

    Prema njegovim riječima, dolazak veoma zaraznog soja delta “donio je neka veoma velika pitanja” o odgovoru na pandemiju na Novom Zelandu.

    Hipkins je za lokalne medije rekao da je eliminacija virusa i dalje cilj novozelandskih vlasti.

    “Realnost nam ukazuje na to da se virus širi 24 sata nakon što osoba oboli i to u bitnoj mjeri mijenja sve iz korijena. To znači da sve naše postojeće zaštitne mjere počinju da budu mnogo manje adekvatne i slabe, što postavlja velika pitanja o dugoročnim planovima”, naglasio je Hipkins.

    Na Novom Zelandu šest mjeseci nije bilo nijednog zaraženog, ali su vlasti nedavno uvele strogu blokadu pošto je otkriven jedan zaraženi delta sojem koronavirusa Aucklandu.

    U proteklih 24 sata na Novom Zelandu registrovan je 21 slučaj virusa korona. Sada su ukupno zaražene 72 osobe i sedam škola u Aucklandu prijavilo je zaražene među učenicima.

  • Janša: U Evropskoj uniji neće biti humanitarnih koridora za Afganistance

    Janša: U Evropskoj uniji neće biti humanitarnih koridora za Afganistance

    Predsjednik Vlade Slovenije Janez Janša istakao je da Evropska unija neće otvoriti nikakve humanitarne ili migracione koridore za Afganistan.

    “Nećemo dopustiti da se strateška greška iz 2015. godine ponovi. Pomoći ćemo samo pojedincima koji su nam pomogli tokom NATO operacije. I članicama EU koje štite našu spoljnu granicu”, poručio je Janša u objavi na Twitteru.

    Prema njegovim riječima, ako se žene mogu organizovati i boriti protiv talibana u nekim dijelovima Afganistana, to bi trebali učiniti i muškarci.

    “Nije dužnost EU ili Slovenije da pomažu i plaćaju svima na planeti koji bježe, umjesto da se bore za svoju domovinu”, naglasio je Janša.

  • Želi li Viktor Orban izlazak Mađarske iz EU – Huxit?

    Želi li Viktor Orban izlazak Mađarske iz EU – Huxit?

    Mađarsko neslužbeno vladino glasilo “Magyar Nemzet” pledira za izlazak Mađarske iz Evropske unije, tzv. “Huxit”. Krije li se iza te ideje sam predsjednik vlade Viktor Orban?

    Mađarski list Magyar Nemzet (“Mađarska nacija”), neslužbeno glasilo vlade, često ima ulogu svojevrsnog poligona za testiranje. U njemu se lansiraju teme za koje premijer Viktor Orban i članovi njegove vlade žele znati kakvo je raspoloženje javnosti, ali bez da sami direktno pokrenu to pitanje.

    Tako je opet bilo i prošlog vikenda. List je nedavno pokrenuo raspravu o temi koja je čak i u mađarskim vladinim krugovima do sada bila tabu – izlazak Mađarske iz Evropske unije.

    “Vrijeme je za razgovor o Huxitu”, naslovio je Magyar Nemzet njemačku verziju tog priloga. To je odjeknulo poput bombe: o tome su izvijestili skoro svi veći mediji, opozicioni političari su se zgražali, mnogi komentatori su izrazili zabrinutost. Nije čudo, oko toga da Mađarska spada u EU do sada je vladao, uprkos dubokim političkim podjelama u zemlji, nadstranački i društveni konsenzus. Jedan od rijetkih koji u toj zemlji još uopće postoje.

    Sada se izlazak Mađarske iz EU otvoreno i ozbiljno predlaže u najvažnijim vladinim medijima po prvi put nakon 2010., dakle nakon dolaska Orbana na vlast. To je bez presedana, piše Deutsche Welle.

    U mađarskoj verziji članka u listu Magyar Nemzet piše: “Sada napokon ozbiljno moramo razmotriti naš mogući izlazak iz saveza država koji krvari iz hiljadu rana, pokazuje imperijalne simptome i ponaša se podcjenjivački i arogantno prema svojim istočnoevropskim članicama.”

    Razlog: “Naši putevi su se razdvojili. Dok Zapad već potpuno svjesno raskida s kršćanskim moralom i svjetskim poretkom i umjesto toga najavljuje izgradnju kosmopolitskog, bezličnog svjetskog društva, koje se oslanja na bezgraničnu samodopadnost i samouništenje individue. Mi, Mađari, Poljaci i Srednja Evropa se čvrsto držimo naših hiljadugodišnjih kulturnih i vjerskih temelja.”

    Vlada je bila unaprijed informirana?

    Članak je napisao politolog Tamas Fricz, koji je poznat po svojim radikalnim pozicijama na desnom rubu. No on nije politički autsajder nego vodeći član važnih organizacija bliskih Orbanu, poput Foruma civilnog udruživanja (CÖF). Taj Forum organizira periodički takozvane “mirovne marševe” – demonstracije moći Orbanove vlade s desecima ili stotinama hiljada sudionika, na kojima se većinom čuju oštri govori protiv EU.

    Zbog toga je vjerojatno da su vladajući krugovi bili unaprijed informirani o Friczovom članku ili su ga možda čak s njim dogovorili. Temu Huxit prošlih je sedmica načelo više mađarskih političara iz vladajuće stranke, ali samo indirektno.

    Laszlo Köver, predsjednik mađarskog parlamenta, početkom jula je u jednom intervjuu izjavio da bi danas na referendumu o članstvu u EU “posve sigurno glasao protiv”. A ministar finansija Mihaly Varga prošle sedmice je rekao da bi na referendumu, doduše, trenutno glasao s “da”. Ali da bi to pitanje moglo dobiti novo značenje krajem ovog desetljeća, kada Mađarska počne više uplaćivati u budžet EU nego što iz njega dobije.

    “Postoji i život izvan EU”

    I Viktor Orban je u prošlosti povremeno izjavljivao da “naravno, postoji i život izvan EU”, zadnji put 2016. godine u vezi s Brexitom. U ovoj najnovijoj raspravi se do sada nije izjasnio.

    No proteklih godina se sve češće i agresivnije sukobljavao s EU, nedavno oko mađarskog zakona kojim se zabranjuje takozvana homoseksualna i transseksualna propaganda kod maloljetnika. U tim sporovima Orban je sve jasnije govorio da odbija EU u njenom sadašnjem obliku.

    Mađarski opozicioni političari smatraju da se iza članka u listu Magyar Nemzet kriju Orban i njegovi saradnici.

    “Počela je Orbanova kampanja za izlazak naše domovine iz Evropske unije”, napisala je na Facebooku lijevo-zelena političarka Timea Szabo iz stranke Dijalog za Mađarsku. Slično su se izjasnili i skoro svi drugi opozicionari.

    Trenutno izlazak iz EU-a još uvijek nije u Orbanovom interesu, kaže mađarski politolog Peter Kreko za DW.

    “Ali u njegovom je interesu okretanje javnog mnijenja protiv EU kako bi time protiv Brisela imao ucjenjivački potencijal mogućeg Huxita. Utoliko je njegov cilj povećanje neprijateljstva prema Uniji u Mađarskoj.”

    Mađari su još uvijek proevropski orijentisani

    Pri tome Orban koristi i tvrdnju da Mađarska iz EU dobiva sve manje novca i zato više ne može imati koristi od članstva, pojašnjava Kreko, koji trenutno radi na Institutu za nauku o čovjeku (IWM) u Beču. Jer, u ispitivanjima javnog mnijenja Mađari kao jednu od najvećih prednosti EU navode upravo evropske fondove.

    “No mora se jasno reći da je velika većina Mađara u načelu vrlo stabilno proevropski orijentirana”, ističe Kreko. Zato bi, smatra on, pretjerana propaganda protiv EU s pogledom na parlamentarne izbore idućeg proljeća mogla biti “taktička pogreška”. On predviđa da bi to moglo utjecati na neodlučne proevropski orijentirane birače da se okrenu opoziciji.

  • Erdogan: Talibani da ne ponavljaju greške iz prošlosti

    Erdogan: Talibani da ne ponavljaju greške iz prošlosti

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ocijenio je danas, tokom telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da bi članovi radikalnog pokreta talibana, koji su preuzeli vlast u Avganistanu, trebalo da izbjegnu da ponove greške iz prošlosti.

    • Erdogan je rekao da želi blagi prenos vlasti u Avganistanu i istakao da je potrebno da talibani ne ponove svoje greške iz prošlosti i da se ponašaju s razumijevanjem u odnosu na sve etničke grupe, i održe svoja obećanja – navodi se u saopštenju kabineta turskog predsjednika.

    Erdogan je ocijenio i da bi nova vlada u Avganistanu trebalo da bude inkluzivna “kako bi održavala različitost ljudi” u Avganistanu, prenosi TAS S.

    Kako je ranije objavljeno, Putin i Erdgodan razgovarali su danas telefonom o situaciji u Avganistanu i naglasili da je najvažnije da se obezbijedi i mir za civile u toj zemlji.

    Oni su takođe naveli da im je prioritet da se nađu rješenja u ratu protiv terora i trgovine drogom, saopštio je Kremlj.

    • Predsjednici su imali ozbiljan razgovor o situaciji u Avganistanu. Naglasili su koliki je značaj da se obezbijedi stabilnost i mir za civile u toj zemlji, odnosno, koliko je bitno da se poštuje red i zakon – navodi se u saopštenju koje je prenio TASS.

    Putin i Erdogan su se saglasili da će ojačati bilateralnu saradnju po pitanju Avganistana.

  • Haos na aerodromu u Kabulu, najmanje sedmoro mrtvih

    Haos na aerodromu u Kabulu, najmanje sedmoro mrtvih

    Sedam osoba poginulo je u masi okupljenoj ispred aerodroma u Kabulu usljed haosa pošto više hiljada ljudi pokušava da pobjegne nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom, saopšteno je iz britanskog Ministarstva odbrane.

    Iskreno saučešće porodicama sedam avganistanskih civila koji su, nažalost, poginuli u masi u Kabulu – navodi se u saopštenju.

    Iz britanskog Ministarstva su naveli da su uslovi na terenu ispunjeni izazovima, ali da čine sve što mogu da bi situacija bila mirna i bezbjedna.

    Nakon što su SAD objavile da povlače svoje vojnike iz Avganistana i da okončavaju vojnu operaciju talibani su pokrenuli brzu ofanzivu i ušli su u Kabul bez borbe 15. avgusta.

  • Nedostatak vode na Bliskom istoku bi mogao uzrokovati nasilje, pojedini dijelovi su već neuslovni

    Nedostatak vode na Bliskom istoku bi mogao uzrokovati nasilje, pojedini dijelovi su već neuslovni

    Na Bliskom istoku je sve manje vode, a zbog toga pojedina područja već postaju neuslovna za život.

    Iransko slano jezero Urmia je do prije 20 godina bilo najveće u ovom dijelu svijeta. Od njega je ekonomske koristi imalo lokalno stanovništvo, i to prije svega ono koje se bavilo turizmom. Sada je skoro u potpunosti presušilo.
    “Ljudi bi se ovdje kupali i koristili bi blato u terapeutske svrhe. Boravili bi ovdje po nekoliko dana”, prisjetio se novinar Ahad Ahmed pokazujući fotografije iz 1995. na kojima se vidi kako posjetitelji uživaju u jezeru.

    Propast jezera Urmia desila se veoma brzo. Njegova površina se prepolovila sa 5.400 kvadratnih kilometara, kolika je bila 1990., na 2.500 kvadratnih kilometara, kolika je danas, podaci su Odjela za zaštitu okoliša zapadnog Azerbejdžana, jedne od iranskih provincija na čijem području se jezero nalazi. Mnogi strahuju da će jezero u potpunosti nestati.

    Slični problemi postoje u ostatku Bliskog istoka gdje je vode sve manje. Pogođen je dugotrajnim sušama i visokim temperaturama zraka, što ugrožava sam život ljudi. Klimatske promjene i loše upravljanje vodom dodatno pogoršavaju stanje, a projekcije o budućnosti vode su mračne.

    Direktor Instituta za svjetske resurse (WRI) Charles Iceland je napomenuo da pojedine bliskoistočne države, među kojima su Iran, Irak i Jordan, koriste velike količine podzemnih voda za samodostatnu proizvodnju hrane. Sve se to događa u trenutku kada su količine kiše vrlo male.

    “Koriste veće količine vode od one koja nastane kišom. Dok su količine podzemnih voda sve manje zbog brze eksploatacije, kiše je sve manje”, rekao je.

    Iranski sukobi zbog nestašice vode

    U Iranu se 90 posto vode koristi za poljoprivredne aktivnosti. Kombinacija spomenutih okolnosti ima za posljedicu presušivanje rijeka, jezera i močvara, a krajnja posljedica jeste da pojedini dijelovi postanu u potpunosti neuslovni za život. Tenzije zbog načina upravljanja vodom bi mogle uzrokovati eskalaciju nasilja.


    Upravo je jezero Urmia pokazatelj šta se desi kada se voda prekomjereno eksploatiše. Pitanje vode je u Iranu već postalo pitanje života i smrti. Prošli mjesec ubijena su najmanje tri demonstranta u sukobima sa sigurnosnim snagama, a što se desilo tokom protesta izazvanih nestašicom vode. Prema podacima državnog meteorološkog servisa, zemlja je pogođena najgorim sušama u posljednjih 50 godina.

    Kako je navedeno u izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene Ujedinjenih nacija (IPCC UN), prognozira se da će i zime na Bliskom istoku još više biti sušne, a to će naravno značiti još manje vode.

    Direktor saudijskog Centra izvrsnosti za istraživanje klimatskih promjena pri Univerzitetu kralj Abdulaziz Mansour Almazroui je ukazao da će problem biti i u tome što će kiša koja padne brzo isparavati zbog visokih temperatura. Podsjetio je da su izgledne i ekstremne padavine sa katastrofalnim posljedicama, a što se ove godine desilo u Kini, Njemačkoj i Belgiji.

    Studija Ministarstva energetike Irana je pokazalo da je nestajanje jezera do 30 posto posljedica klimatskih promjena.

    Jordanci već jednom sedmično imaju vodu

    Jordan je država koja ima jednu od najvećih nestašica vode već decenijama. Istraživanje objavljeno u zborniku Nacionalne akademije nauka je pokazalo da će Jordanci do kraja ovog stoljeća morati prepoloviti potrošnju vode. To će podrazumijevati da će većina njih, a svi oni imaju niske prihode, dnevno imati 40 litara vode za sve potrebe – konzumaciju vode, kupanje, pranje odjeće i posuđa i za druge potrebe. Primjera radi, prosječni Amerikanac trenutno dnevno iskoristi 10 puta više vode od navedene količine.

    Profesor na Programu za atmosferske nauke jerusalemskog Hebrejskog Univerziteta Daniel Rosenfeld je napomenuo da se za veliki broj građana Jordana podrazumijeva da voda ne mora biti dostupna svaki dan.

    “Jordan već sada ima kritično male zalihe vode. Ona do domaćinstava dolazi jednom ili dva puta sedmično. To je slučaj i u glavnom gradu, Ammanu gdje postoje egzistencijalni problemi”, naglasio je.

    Studije su pokazale da se i u ovoj državi smanjuju količine podzemnih voda, i to jedan metar godišnje. Dodatni pritisak stvara sve veći broj izbjeglica u ovoj državi – povećava se potreba za vodom. Bashar Batayneh iz institucije odgovorne za upravljanje jordanskim vodama smatra da svijet mora finansijski pomoći njegovoj zemlji kako bi se rješavao ovaj problem.

    “Jordan je u ime međunarodne zajednice podnio veliki teret prihvativši veliki broj izbjeglica iz Sirije i njegove zalihe vode su pogođene. U smislu potrošnje vode, izbjeglice nas godišnje koštaju 600 miliona dolara. Jordan je od međunarodne zajednice dobio samo dio od navedenog iznosa”, kazao je.

    Batayneh je istakao da je ove godine palo znatno manje kiše nego prošle godine tvrdeći da se time u rizik dovela četvrtina količine vode i da se time prepolovila količina pitke vode.

    Tenzije između država zbog vode

    Međutim, klimatske promjene nisu jedini problem. Ova država se oslanja na rijeku Jordan, koja protiče i kroz Izrael, Zapadnu obalu, Siriju i Libanon. Brane izgrađene na ovoj rijeci su znatno onemogućile protok vode prema samom Jordanu gdje se ona dobrim dijelom koristi za navodnjavanje. Između spomenutih država zbog rijeke Jordan dešavali su se i sukobi.

    Prekogranični sporovi postoje u dijelovima duž rijeka Eufrat, Tigris i Nil.

    Jordan, Izrael i Sirija sada bolje koordiniraju u upravljanju riječnim sistemima, ali tenzije opet ne izostaju. Stručnjaci upozoravaju da će upravo voda biti jedan od ključnih uzroka za sukobe.

    Koja su moguća rješenja

    U Jordanu su primorani da kupuju vodu od Izraela, a koju on dobija enormnom desalinizacijom – otklanjanjem soli iz morske vode, a kako bi se mogla konzumirati. No, problem je u tome što se za desalinizaciju koristi mnogo energije koja nije obnovljiva. Time se samo doprinosi klimatskim promjenama i nastavku nestašice vode.

    Dio rješenja za Bliski istok se uočava u tome da se smanji potrošnja vode u poljoprivredi. Rosenfeld je naglasio da bi to moglo značiti i promjenu u načinu poljoprivredne proizvodnje. Između ostalog, naveo je da se mogu koristiti usjevi koji su više otporni na toplotu i suše.

    Almazroui sa Univerziteta kralj Abdulaziz je također naglasio da se mora promijeniti način korištenja vode. Pozvao je i na poboljšanje koordinacije između država po ovom pitanju. Ali, poljoprivrednici strahuju da će biti najviše zakinuti, piše CNN.

  • Tony Blair povlačenje američke vojske iz Afganistana nazvao “imbecilnim”

    Tony Blair povlačenje američke vojske iz Afganistana nazvao “imbecilnim”

    Bivši britanski premijer Tony Blair je povlačenje američke vojske iz Afganistana nazvao “imbecilnim, tragičnim, opasnim i nepotrebnim”.

    Upravo je on 2001. godine bio premijer kada se Velika Britanija pridružila Sjedinjenim Američkim Državama u vojnoj intervenciji u Afganistanu, a što je bio odgovor na teroristički napad na SAD 11. septembra 2001.

    Smatra da njegova država, kako je rekao, ima moralnu obavezu da ostane u Afganistanu dok se ne evakuišu svi oni koji trebaju biti evakuisani.

    “Moramo evakuisati i dati utočište svima onima prema kojima imamo odgovornost – Afganistancima koji su nam pomagali, koji su stali uz nas. Zato imaju pravo zahtijevati da stojimo uz njih”, poručio je Blair koji je bio čelnik Laburističke stranke.

    Za njega je to pitanje, kako je naveo, dubokog osjećanja, humanosti i odgovornosti.

    Ocijenio je da je odluka o povlačenju iz Afganistana isključivo politička te je izjavu o završetku “vječnih ratova” nazvao “imbecilnom”. BBC je napomenuo da je američki predsjednik Joe Biden sintagmu “vječni ratovi” često koristio tokom predizborne kampanje. Biden je najavio da bi se povlačenje trebalo okončati do 31. augusta, ali da postoji mogućnost da vojska ostane i nakon toga kako bi pomogla u evakuaciji.

    Blair je priznao da su u Afganistanu napravljene greške, ali da “reakcija na naše greške uzrokuje nove greške”. Dobitke od 20-godišnje vojne intervencije je nazvao “nesavršenima”, ali je mišljenja da bi oni sada mogli biti izgubljeni. Uvjerava da se ovom odlukom prednost daje Rusiji, Kini i Iranu, piše BBC.

  • Kurz ne dozvoljava da Austrija prihvati izbjeglice iz Afganistana

    Kurz ne dozvoljava da Austrija prihvati izbjeglice iz Afganistana

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurz protiv je preuzimanja dodatnog broja izbjeglih iz Afganistana nakon što su talibani preuzeli vlast u toj zemlji.

    EU trenutno razmatra šta da čini sa Afganistancima koji su im pomagali u proteklih 20 godina, ali Kurz ističe da Austrija nije jedna od mogućih destinacija.

    “Jasno je da sam protiv dobrovoljnog preuzimanja dodatnog broja ljudi i to se neće desiti tokom mog mandata”, naglasio je Kurz.

    U Austriju je tokom 2015. i 2016. godine stiglo migranata više od jedan odsto stanovništva te zemlje. Prema podacima UNHCR-a, u Austriji je više od 40.000 izbjeglih iz Afganistana što je najviše u Evropi nakon Njemačke, gdje ih je oko 148.000. Austrija ima devet puta manje stanovnika od Njemačke.

    Austrijski kancelar smatra da osobe koje bježe iz Afganistana treba da ostanu u regionu i da su susjedni Turkmenistan i Uzbekistan do sada preuzeli veoma mali broj izbjeglih.