VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Pogubljen lider pokreta otpora u Pandžširu

    Pogubljen lider pokreta otpora u Pandžširu

    Talibani su pogubili brata bivšeg potpredsjednika Avganistana Amrulaha Saleha, koji je bio jedna od lidera Nacionalnog fronta otpora u provinciji Pandžšir, saopštio je danas njegov nećak.

    Vijest o egzekuciji Salehovog brata Rahulaha Azizija doalzi nekoliko dana nakon što su talibani preuzelio kontrolu nad Pandžširom, posljednjom provincijom koja im je pružala otpor.

    “Ubili su mog strica. Ubili su ga juče i ne daju nam da ga sahranimo. Stalno govore da njegovo tijelo treba da trune”, naveo je Ebadulah Saleh u tekstualnoj poruci, prenosi Rojters.

    Na nalogu talibanske službe za informisanje na urdu jeziku Alemara kaže se da je Rohulah Saleh poginuo tokom borbi u Pandžširu.

    Amrulah Saleh, koji se proglasio “privremenim predsjednikom” nakon što je Ašraf Gani napustio zemlju kada su talibani osvojili Kabul 15. avgusta, napustio je Pandžšir i nije poznato gdje se nalazi.

    Talibani su u ponedjeljak objavili da je provincija osvojena nakon nekoliko dana intenzivnih borbi i velikih gubitaka na obje strane.

    Panšir je bio posljednji dio Avganistana gdje talibani nisu imali potpunu kontrolu, a u njemu djeluje antitalibanski pokret Nacionalni front otpora (NRF), koji se mobilisao pod vođstvom Ahmada Masuda, ubijenog heroja antisovjetskog otpora Ahmada Šaha Masuda.

  • Završen ruski gasovod Sjeverni tok 2 koji bi trebao udvostručiti isporuku gasa za Njemačku

    Završen ruski gasovod Sjeverni tok 2 koji bi trebao udvostručiti isporuku gasa za Njemačku

    Projekt Sjeverni tok 2, za koji se očekuje da će udvostručiti isporuke prirodnog gasa iz Rusije u Njemačku, zaobilazeći Ukrajinu, završen je, objavio je ruski energetski gigant Gazprom, piše Daily Sabah.

    Potvrđeno je ovo saopštenjem Gazproma gdje je predsjednik Upravnog odbora Alexei Miller rekao da je izgradnja gasovoda Sjeverni tok 2 u potpunosti završena.

    Sjeverni tok 2 podijelio je evropske prijestolnice i podigao tenzije između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

    Ključna kontroverza je u tome što preusmjerava opskrbu sa postojeće rute kroz Ukrajinu i očekuje se da liši evropskog saveznika godišnjeg tranzita iz Rusije.

    Projekt Sjeverni tok 2 postavio je veliku vanjskopolitičku dilemu za Bidenovu administraciju. Američki dužnosnici s obje strane dugo su strahovali da bi to Rusiji dalo previše moći nad opskrbom plinom u Evropi, a potencijalno bi moglo zatvoriti i plin ruskim protivnicima Ukrajini i Poljskoj. No, SAD je odlučan u namjeri da obnovi veze s Njemačkom koje su bile oštećene tokom Trumpove administracije.

    Poljska, Ukrajina i druge zemlje istočne i srednje Evrope koje je naftovod zaobišao zabrinute su da će Rusija koristiti zalihe gasa kao političko oružje. Zakonodavci s obje strane prolaza u američkom Kongresu i neki članovi administracije naklonjeni su tom stavu.

    Prema uslovima očekivanog američko-njemačkog sporazuma, Ukrajina bi dobila 50 miliona dolara kredita za tehnologiju zelene energije, garanciju otplate tranzitnih taksi koje će izgubiti zaobilaženjem plinovoda do 2024. godine i obećanje Njemačke i SAD-a će revidirati sankcije ako Rusija koristi gas kao političko oružje, kažu pomoćnici Kongresa.

    U znak odobravanja Poljskoj, Njemačka će se također složiti da potpiše takozvanu Inicijativu tri mora, šemu koju promovišu EU i SAD, a koja ima za cilj poticanje ulaganja, razvoj infrastrukture i energetsku sigurnost među zemljama koje graniče s Baltikom, Crnim i Jadranskim morem, prema izjavama pomoćnika.

    Idući od ruske baltičke obale do sjeveroistočne Njemačke, podvodni cjevovod dužine 1.200 kilometara (745 milja) prati istu rutu kao i Sjeverni tok 1, koji je završen prije više od deset godina.

    Očekuje se da će Sjeverni tok 2 isporučivati 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

  • Kremlj: Spekulacije Kijeva o ratu su apokaliptične

    Kremlj: Spekulacije Kijeva o ratu su apokaliptične

    Bilo kakve spekulacije u vezi sa mogućnošću rata Rusije i Ukrajine su apokaliptične, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Nakon što je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio da postoji rizik od rata sa Rusijom, Peskov je naglasio da Kremlj ne želi da se upušta u spekulacije, javio je TASS.

    “Ne želimo da se upuštamo u neka apokaliptična očekivanja”, rekao je Peskov uz napomenu da Kremlj žali zbog izjava ukrajinskog lidera.

    Zelenski je ranije danas rekao da postoji mogućnost rata Ukrajine i Rusije, ali da bi takav sukob bio “najveća greška”

  • Spremaju se planovi za sahranu kraljice Elizabete II

    Spremaju se planovi za sahranu kraljice Elizabete II

    ​Dokumenti koji su procurili u javnost daju novi uvid u planove za kraljičinu sahranu, uključujući kontrolu društvenih mreža i VIP ulaznice za posjetu njenom mrtvačkom sanduku.

    Britanska kraljica Elizabeta II ima 95 godina, te se njena smrt planira pod kodnim nazivom Operacija Londonski most. Sahrana će navodno biti održana 10 dana nakon njene smrti.

    Dan kraljičine smrti neće biti proglašen državnim praznikom, a poslodavcima će biti rečeno da sami odluče hoće li dati radnicima slobodan dan ili ne.

    Takođe, tada će sve vladine i kraljevske internet stranice i profili na društvenim mrežama biti promijenjeni tako da prikazuju crni transparent, a vladini službenici neće smjeti da budu aktivni na društvenim mrežama, osim ako im to zbog opravdanog razloga nije odobreno.

    Danima nakon sahrane, navodno će mrtvački sanduk kraljice Elizabete II u povorci da se prenese iz Bakingemske palate u Vestminstersku palatu, gdje će biti otvoren za posjetioce tri dana po 23 sata na dan.

    VIP ličnosti koje žele da pogledaju sanduk navodno će dobiti karte, na kojima će biti označeno vrijeme posjeta.

    Međutim, prema Politicu koji je prvi objavio dokumente, vlada je izrazila zabrinutost hoće li država moći da se nosi s takvim događajem.

    Razna odjeljenja pokrenula su pitanja o sposobnosti zemlje da se nosi s prilvom stranih turista, prenatrpanosti glavnog grada i mogućnošću terorističkih napada.

  • Biden rekao kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da ne smiju srljati u sukob

    Biden rekao kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da ne smiju srljati u sukob

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je u telefonskom razgovoru s predsjednikom Kine Xi Jinpingom izjavio kako ove države ne smiju srljati u sukob.

    Tokom 90-minutnog poziva, koji je inicirao Biden, dvojica lidera razgovarali su o svojoj zajedničkoj odgovornosti kako bi se osiguralo da ne dođe do sukoba, prema transkriptu razgovora iz Bijele kuće. Biden je istakao kako se ovo ne bi smjelo dogoditi.

    U saopćenju se navodi kako su dvojica lidera vodili široku raspravu o zajedničkim interesima, ali i o tome u kojim segmentima se njihove vrijednosti i perspektive razlikuju. Biden i Xi su se dogovorili da se direktno i otvoreno angažuju po svakom pitanju.

    Kineski državni mediji naveli su kako je razgovor bio konstruktivan i da je Xi rekao da američka politika prema Kini uzrokuje loše odnose između dvije države. Također je navedeno kako budućnost svijeta ovisi o odnosu Kine i SAD-a.

    “Ovo je pitanje stoljeća na koje dvije zemlje moraju adekvatno odgovoriti”, napisali su.

    Kineski izvještaj dodaje da su se obje strane složile da održavaju česte kontakte i da traže od radnih timova da povećaju komunikaciju. Razgovor se također fokusirao na ekonomska pitanja, klimatske promjene i pandemiju koronavirusa, rekao je jedan američki zvaničnik.

  • Vanredna situacija u bazi Wright-Patterson nakon izvještaja o pucnjavi

    Vanredna situacija u bazi Wright-Patterson nakon izvještaja o pucnjavi

    Vanredna situacija proglašena je u avio-bazi u Wright-Pattersonu u američkoj državi Ohajo nakon izvještaja o pucnjavi u tom objektu, saopćila je pres-služba 88. krila avio-baze.

    U saopštenju se navodi da su hitne službe oko 21.25 sati reagovale nakon izvještaja o naoružanoj osobi u Državnom zračno-svemirskom obavještajnom centru u bazi.

    Sigurnosne snage trenutno pretražuju zgradu, a baza je zaključana, javio je TASS.

    Za sada nema izvještaja o tome da je bilo ko povrijeđen niti su objavljeni detalji incidenta.

  • Putin i Lukašenko dogovorili 28 programa za jačanje saveza Rusije i Bjelorusije

    Putin i Lukašenko dogovorili 28 programa za jačanje saveza Rusije i Bjelorusije

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko održali su danas trosatni sastanak na kojem se dogovaralo usklađivanje 28 sindikalnih programa o integraciji dvije države unutar zajedničkog tržišta.

    Nakon sastanka u Moskvi, predsjednici dvije zemlje obratili su se javnosti te su istakli kako je usklađeno gotovo sve o čemu se govorilo na sastanku. Između ostalog, dokumenti se bave integracijom valutnih sistema, principima ubiranja indirektnih poreza i borbom protiv terorizma.

    “Danas sa zadovoljstvom mogu reći da je 28 sindikalnih programa između dvije države iskoordinirano”, rekao je Putin.

    Prema riječima ruskog predsjednika, programi imaju za cilj objedinjavanje zakonodavstva dvije zemlje, izgradnju zajedničkih finansijskih i energetskih tržišta, transportnog prostra, formiranje i provođenje zajedničke poljoprivredne politike.
    “Uvest ćemo opće smjernice za formiranje jedinstvene monetarne politike u budućnosti kao i implementaciju valutne regulacije, integraciju nacionalnih platnih sistema i stvaranje zajedničkog platnog prostora”, rekao je Putin.

    Osim toga, lideri zemalja dogovorili su sporazum i o jedinstvenom tržištu plina koji bi trebao stupiti na snagu 1. decembra 2023. godine.

    Inače, Rusija i Bjelorusija su još 8. decembra 1999. godine potpisale sporazum o stvaranju saveza. Do 20. godišnjice stvaranja ovog tijela koje se definira kao “zajednica iznad države” potpisan je niz dokumenata i formrano nekoliko radnih grupa za izradu industrijskih planova.

    Većina planova odnosi se na period do 2025. godine, a neki obuhvataju i period do 2027. godine. Ipak, dogovor oko 28 novih sindikalnih programa koji se tiču privrede i finansija jasan su znak kako Rusija i Bjelorusija nastoje ostvariti još čvršće veze kroz savez naročito u trenutku sve jačeg pritiska Zapada.

    Uprkos kritikama opozicionara da se ovakvim potezom u suštini stvara jedna država i narušava suverenitet kako Rusije tako i Bjelorusije, i zvanična Moskva kao i Minsk oštro su odbacili bilo kakvu tvrdnju o ujedinjenju te su izjavili da sindikalni programi ne sadrže politička pitanja koja su vezana za gubitak suvereniteta država.

  • Šta Kim poručuje svetu? Dve skrivene poruke sa vojne parade

    Šta Kim poručuje svetu? Dve skrivene poruke sa vojne parade

    Na vojnoj paradi izostale su dve stvari i mnogi poznavaoci prilika tvrde da su to zapravo dve najvažnije poruke vojne parade u Severnoj Koreji.

    Severna Koreja proslavila je 73. godišnjicu svog postojanja noćnom vojnom paradom u glavnom gradu, napisali su u četvrtak državni mediji prenoseći fotografije parade sa učesnicima u narandžastim zaštitnim odelima, ali bez balističkih projektila.

    Kim Džong Un, vođa te izolovane države, prisustvovao je događaju na kojem su vojska i Crvena garda radnika i seljaka, najveće civilne odbrambene snage u zemlji, od srede u ponoć marširali u Pjongjangu na trgu Kima Il Sunga, javila je novinska agencija KCNA.

    Rodong Sinmun, list vladajuće Laburističke partije, objavio je fotografije ljudi u narandžastim zaštitnim odelima i maskama koji marširaju zajedno sa naoružanim vojnicima.

    Tradicionalno oružje, poput raketnih bacača i protivtenkovskih projektila, takođe je prikazano na paradi.

    Ali u medijskim izveštajima nisu prikazane niti pomenute balističke rakete, a Kim nije održao govor, za razliku od prošlog oktobra kada se pohvalio nuklearnim sposobnostima države i pokazao interkontinentalne balističke rakete bez presedana.

    “Redovi za sprečavanje epidemija i Ministarstvo za javno zdravlje bili su puni patriotskog entuzijazma da pokažu dobrobiti socijalističkog sistema u celom svetu, a istovremeno čvrsto štite bezbednost države i naroda od globalne pandemije”, piše KCNA.

    Severna Koreja nije potvrdila nijedan slučaj kovida 19, ali je zatvorila granice i uvela stroge preventivne mere, prikazujući pandemiju kao pitanje opstanka nacije.

    Jang Mujin, profesor na studijama Severne Koreje u Seulu, tvrdi da nedostatak strateškog naoružanja i fokus na javnu bezbednost pokazuju da se Kim fokusirao na unutrašnja pitanja poput kovida 19 i ekonomije.

    “Čini se da je parada strogo zamišljena kao domaći festival čiji je cilj promocija nacionalnog jedinstva i solidarnosti režima”, rekao je Jang.

    Nije bilo nuklearnog oružja i Kim im se nije obratio, što bi moglo značiti da je odlučio da ostane po strani i ostavi manevarski prostor u budućim razgovorima sa Sjedinjenim Državama i Južnom Korejom.

    Pregovori o zaustavljanju nuklearnog programa Severne Koreje vode se od 2019. godine.

    Vlada američkog predsednika Džoa Bajdena najavila je da će tražiti diplomatske puteve za denuklearizaciju Sjeverne Koreje, ali nije pokazala spremnost da prihvati poziv Pjongjanga za ublažavanje sankcija.

    Oživljavanje međukorejskih telefonskih veza u julu vratilo je nadu u povratak pregovorima o denuklearizaciji.

    Međutim, Severna Koreja je tada prestala da se odaziva na pozive, a Južna Koreja i SAD su prošlog meseca održale svoje godišnje vojne vežbe, za koje je Pjongjang upozorio da bi mogle izazvati bezbednosnu krizu.

  • Putin: SAD krive za novu krizu u Avganistanu

    Putin: SAD krive za novu krizu u Avganistanu

    Situacija u svijetu i dalje je izuzetno turbulentna, a nova faza krize u Avganistanu povezana je sa pokušajima nametanja tuđih vrednosti, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin na onlajn samitu BRIKS-a.

    „Aktuelna faza krize u Avganistanu direktna je posljedica neodgovornih pokušaja spoljnog nametanja tuđih vrijednosti, težnje za izgradnjom takozvanih demokratskih struktura metodama društveno-političkog inženjeringa, ne uzimajući u obzir ni istorijske ili nacionalne vrijednosti drugih naroda, zanemarujući tradicije po kojima se živi u drugim zemljama“, smatra Putin, prenosi Sputnjik.

    Kako je ocijenio Putin, povlačenje Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika iz Avganistana dovelo je do pojave nove krizne situacije i još nije jasno kako će sve ovo uticati na regionalnu i globalnu bezbjednost.

    On je naglasio da Rusija, zajedno sa drugim zemljama BRIKS-a, posebnu pažnju posvećuje ovoj situaciji.

    Kako je naveo, zemlje BRIKS-a nisu zainteresovane za trgovinu narkoticima i širenje terorizma iz Avganistana.

    „Zainteresovani smo da zaustavimo tok migracija. Da bi Avganistanci mogli da žive mirno i dostojanstveno u svojoj domovini“, konstatovao je Putin.

    Ruski predsjednik je dodao da se zemlje BRIKS-a doslijedno zalažu za uspostavljanje mira u Avganistanu.

    BRIKS je neformalno međudržavno udruženje Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike.

  • Moskva ne žuri da prizna talibane

    Moskva ne žuri da prizna talibane

    Rusija ne žuri da prizna avganistansku vladu koju je imenovao talibanski pokret, saopštio je danas portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

    Rusija ne žuri da ih prizna. Kao i velika većina zemalja širom svijeta, preferiramo da pažljivo pratimo koje će korake preduzeti novo rukovodstvo – rekao je Peskov.

    On je podsjetio da su Talibani ranije objavili da su završili sa formiranjem vlade, prenio je TASS.

    – Konkretni koraci koji će uslijediti biće najvažniji. Pažljivo ćemo pratiti šta rade – dodao je portparol Kremlja.

    Talibani su pokrenuli ofanzivu i preuzeli kontrolu nad čitavom teritorijom Avganistana do 6. septembra, nakon što su SAD okončale svoju operaciju i povukle trupe iz ove zemlje.