VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Američka nuklearna podmornica sudarila se s nepoznatim objektom u Kineskom moru

    Američka nuklearna podmornica sudarila se s nepoznatim objektom u Kineskom moru

    Američka nuklearna podmornica sudarila se s neidentificiranim objektom dok je proteklog vikenda patrolirala u Južnom kineskom moru, području na čiji najveći dio Kina polaže pravo, doznaje se od američke mornarice i od nezavisnog izvora.

    “USS Connecticut udario je u objekt tokom popodneva 2. oktobra dok je plovio međunarodnim vodama u indopacifičkom području”, navodi američka mornarica u priopćenju, piše ABC News.

    Niko nije zadobio povrede opasne po život, dodaje se u saopćenju, što upućuje na to da su mornari možda lakše povrijeđeni.

    USS Connecticut, nuklearna podmornica klase Seawolf, oštećena je, ali je u operativnom stanju, dodaje mornarica.
    Naval Institute, blizak američkoj mornarici, piše da je podmornica u vrijeme incidenta sudjelovala u međunarodnoj vježbi u Južnom kineskom moru.

    Kina polaže pravo na gotovo čitavo Južno kinesko more i gradi vojne baze na malim otocima i atolima na tom području.

    SAD i njegovi saveznici redovno obavljaju ophodnje u međunarodnim vodama u tom dijelu svijeta kako bi podsjetili na svoje pravo na slobodnu plovidbu, što potiče nezadovoljstvo Kine.

  • U sudaru dva voza povrijeđene 33 osobe

    U sudaru dva voza povrijeđene 33 osobe

    Najmanje 33 osobe su povrijeđene u sudaru dva voza u Tunisu, rekao je portparol Željeznica Tunisa.

    Voz iz predgrađa koji se kretao iz južnog dijela grada udario je u voz koji je stajao na stanici Megrin Rijad, rekao je portparol agenciji TAP.

    Kako javlja Radio Mozaik FM, sudar se dogodio kasno sinoć u mjestu Ben Arus.

    Okolnosti se utvrđuju.

  • Senat SAD usvojio zakon o povećanju limita duga

    Senat SAD usvojio zakon o povećanju limita duga

    Američki Senat je usvojio zakon o privremenom povećanju limita zaduživanja iznad trenutnog zakonskog ograničenja od 28.400 milijardi dolara, čime je izbjegnut rizik od istorijskog bankrota ovog mjeseca.

    Ipak, Senat je do početka decembra odložio odluku o dugotrajnijem pravnom lijeku, prenosi agencija Rojters.

    Senat je sa 50 glasova “za” i 48 “protiv” usvojio zakon nakon višenedjeljnih stranačkih nesuglasica.

    Predlog zakona koji je usvojio Senat sada ide u Predstavnički dom, koji ga treba odobriti da bi išao na potpisivanje kod predsjednika Džoa Bajdena.

    Predstavnički dom će o zakonu glasati u utorak, izjavio je šef demokratske većine u tom domu Steni Hojer.

    Očekuje se da će povećanje limita zaduživanja za 480 milijardi dolara, čime će se granica duga podići na 28.900 milijardi dolara, biti iscrpljeno do 3. decembra, istog dana kada ističe finansiranje većine saveznih programa u skladu sa mjerom koja je usvojena ranije ovog mjeseca nakon još jednog partijskog sukoba.

  • Na redu “Polegzit”?

    Na redu “Polegzit”?

    Sudbina Poljske u EU je pod znakom pitanja nakon što su sudije Ustavnog suda te zemlje donijele odluku da određeni zakoni Unije nisu u skladu sa poljskim Ustavom, piše britanski “Telegraf”.

    Lider vladajuće partije Zakona i pravde Jaroslav Kačinjski rekao je da bi drugačija odluka Vrhovnog suda značila da Poljska nije suverena država.

    Prema njegovim riječima, kada je u pitanju primjena pravde, EU nema pravo da se miješa.

    Odluka Ustavnog suda izazvala je i negodovanja političara iz Brisela.

    Evropska komisija saopštila je da neće oklijevati da iskoristi sva svoja ovlaštenja da bi zaštitila primat zakona EU.

    Brisel optužuje poljskog premijera Mateuša Moravijeckog da je zemlju usmjerio na putanju “Polegzita”, čime je pojačana mogućnost da će Poljska krenuti putem Britanije.

    “Objavom da sporazumi EU nisu u skladu sa poljskim zakonom, ilegalni Ustavni tribunal Poljske je tu zemlju usmjerio ka žPolegzituž. Dosta je bilo. Ovo je napad na EU u cijelini”, rekao je poslanik Evropskog parlamenta iz Evropske narodne partije Jeroen Lenaers.

    Poslanici Evropskog parlamenta smatraju da Ustavni sud Poljske “nelegitiman” jer je pun izabranika Moravijeckog i Kačinjskog.

    Evropski komesar za pravosuđe Didije Rejnders najavio je da će Brisel preduzeti postupak kako bi osigurao nadmoć prava EU i Evropskog suda pravde.

  • Lašet najavio povlačenje sa čela CDU

    Lašet najavio povlačenje sa čela CDU

    Njemački konzervativni lider Armin Lašet najavio je povlačenje sa čela Hrišćansko-demokratske unije (CDU) nakon što je ova stranka zauzela drugo mjesto na nacionalnim izborima prošlog mjeseca, javili su njemački mediji.

    Lašet je rekao konzervativnim poslanicima da je partiji potreban novi početak nakon izbornog poraza da želi da pomogne i posreduje u tom procesu, izjavili su učesnici razgovora.

    CDU je saopštio da će se Lašet tokom večeri obratiti saopštenjem iz sjedišta stranke.

  • Zaharova: Neosnovane optužbe Alijanse, Moskva priprema odgovor

    Zaharova: Neosnovane optužbe Alijanse, Moskva priprema odgovor

    Optužbe NATO o “zlonamjernim akcijama” ruskih diplomata su neosnovane i licemjerne i Moskva će na njih odgovoriti, saopštila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Ona je rekla da će Moskva odgovoriti na odluku NATO o protjerivanju saradnika ruske Misije pri NATO i da se radi na recipročnim mjerama.

    “Nespremnost NATO i njenih predstavnika za saradnju je očigledna definitivno i neopozivo. Mi ćemo se time voditi prilikom pripreme recipročnih mjera koje će uslijediti”, navela je Zaharova.

    Ona je istakla i da ova odluka NATO predstavlja ružan ispad, ako se uzmu u obzir sve njihove teze o neophodnosti dijaloga, o potrebi da se obnovi zasjedanje Savjeta Rusija-NATO i mnogo drugih stvari.

    Zaharova je dodala da odluka nije neočekivana, ali da je iznenadila svojom “bezobzirnošću”, prenosi “Sputnjik”.

    “Rusiju su zvanično o tome obavijestili 6. oktobra. Ovaj korak NATO nas je začudio, ali nije bio neočekivan. Iznenadio je svojom bezobzirnošću, jer nije bilo nikakvih zvaničnih objašnjenja. Zašto nije bio iznenađenje? Zato što se broj naših predstavnika u Misiji smanjivao i 2015. godine i 2018. godine. Riječ je o kontinuiranim postupcima NATO”, naglasila je Zaharova.

    Prethodno su u Alijansi potvrdili da su oduzeli akreditacije osmorici saradnika ruske Misije pri NATO i da je Misija sa 20 smanjena na deset predstavnika.

  • Ukrajini se bliži kraj?

    Ukrajini se bliži kraj?

    Bvši poslanik ukrajinske Rade Jevgenij Murajev rekao je da Ukrajina neće opstati do 2050. godine.

    Bivši parlamentarac je putem svog YouTube kanala podjsetio na tešku ekonomsku situaciju u zemlji, zbog koje nema dovoljno novca za funkcionisanje socijalnih ustanova, što izaziva veliko nezadovoljstvo građana.

    To bi, prema njegovim riječima, moglo dovesti do sukoba među Ukrajincima.

    “Ovdje Kuleba (ministar spoljnih poslova Ukrajine) kaže da su Rusi izdali 490.000 pasoša u Donbasu. A koliko je Rumuna izdalo pasoše? A Mađari? A koliko su pasoša Poljaci izdali? Sve te zemlje gledaju našu nesreću, a kada počnemo da se međusobno ubijamo, oni će početi da nas ‘spasavaju’. Sjetite se da je do pakta Njemačke i SSSR Galicija pripadala Poljskoj. Do 1945. godine je Zakarpatje pripadalo Mađarima. A Ekaterina Velika je izgradila cijeli luk od Donjecka do Odese. I na kraju će Ukrajini ostati samo komadić. Kakva 2050. godina, nećemo opstati do tada ako ne počnemo da se bavimo svojom zemljom, ako ne promijenimo pravila igre unutar zemlje, ako ne završimo sa sukobima i postavimo sebi zajedničke ciljeve”, rekao je Murajev.

    On smatra da se problemi Ukrajine mogu riješiti federalizacijom zemlje, smatrajući da je državi čiji regioni imaju šira ovlašćenja lakše da stupa u odnose sa susjednim zemljama.

    Na tom tragu, Murajev je rekao da je unitarna struktura zemlje zamka osnivača moderne Ukrajine, i rekao je da takav oblik unutrašnjeg uređenja nije pogodan za zemlju sa “takvom istorijom i teritorijom”. Bivši poslanik je naveo Rusiju, Njemačku i SAD kao primjere uspješnih i stabilnih država sa federalnom strukturom.

  • Kimova sestra pred ključnim zadatkom: Povratak “vjesnica mira”

    Kimova sestra pred ključnim zadatkom: Povratak “vjesnica mira”

    Sestra Kima Jong Una, Kim Jo Jong, želi po svoj prilici da organizuje susret sa Južnom Korejom na najvišem nivou.

    Od ponedjeljka Sjeverna i Južna Koreja ponovo mogu međusobno da komuniciraju. Prvi put u posljednja dva mjeseca državni službenici dvije zemlje su telefonirali međusobno, i to nakon što je Sjeverna Koreja otvorila dvije linije.

    Tim potezom je, kako se pretpostavlja, započeo proces novog političkog približavanja.

    Izjave obje strane to potvrđuju. Ministarstvo ujedinjenja Južne Koreje saopštilo je da je otvaranje telefonskih linija stvorilo pretpostavke za ponovno uspostavljanje unutarkorejskih veza, a KCNA, državna novinska agencija Sjeverne Koreje, ovaj korak označila je kao pokušaj uspostavljanja “trajnog mira” na Korejskom poluostrvu.

    Ovo bi ponovo u fokus moglo vratiti Kim Jo Jong. Sestra shevernokorejskog lidera Kima Jong Una je, po sjevernokorejskim navodima, zadužena i odgovorna za politiku te zemlje prema Južnoj Koreji. Ali njen uticaj je dosta veći: južnokorejska tajna služba je Kimovu sestru, za koju se procjenjuje da ima 34 godine, još prije godinu dana označila kao “defakto broj dva”.

    Ona se upravo popela i u zvaničnoj hijerarhiji. Vrhovna narodna skupština nju je, zajedno sa još šest funkcionera, izabrala u Komisiju za državne poslove. Vrhovni organ sjevernokorejske vlade vodi njen brat. U Radničkoj partiji Kim Jo Jong obavlja dužnost zamjenika šefa jednog odjeljenja u Centralnom komitetu. U sljedećem koraku ona bi mogla da se nađe i u politbirou. Na partijskom kongresu početkom ove godine ona ipak nije napravila taj korak u karijeri, iako su neki očekivali da bi to moglo da se dogodi.

    Uspon Kimove sestre počiva na vrlo tijesnoj vezi i međusobnom povjerenju koje se razvijalo godinama. Brat i sestra su zajedno proveli razdoblje između 1996. i 2000. godine u jednoj privatnoj školi u Bernu, glavnom gradu Švajcarske, gdje je, po nekim navodima, sestra imala bolje ocjene od brata. Tokom boravka u Švajcarskoj bili su suočeni sa bijegom njihove tetke i njene porodice u SAD, kao i s rakom dojke od kojeg je oboljela njihova majka. Nakon povratka i završetka školovanja Kim Jo Jong je radila kao lična sekretarica za njihovog oca Kima Jong Ila.

    Tadašnjeg vođu je, sudeći po pisanju lista Džon ang Ilbo, toliko impresionirala svojim političkim talentom da joj je navodno rekao da bi ona, da je muško, postala njegova nasljednica. Nakon očeve smrti krajem 2011. godine ona je, kako se tvrdi, takođe kao lična sekretarica pomogla svom bratu da učvrsti moć. Zvanično, njena karijera je počela u odjeljenju Radničke partije za propagandu i agitaciju, koje se brine o javnoj prezentaciji Kima Jong Una i njegove politike. Već 2015. godine ona je preuzela rukovođenje tim sektorom.

    “Princeza s otrovnim jezikom”
    Čini se da je i mladi lider uvjeren u sposobnosti svoje sestre. Kao njegova zamjenica Kim Jo Jong je otputovala i na ceremoniju otvaranja Zimskih olimpijskih igara 2018. u Pjongčangu kao i na sahranu supruge bivšeg južnokorejskog predsjednika Kima Dae Junga.

    U dva susreta s predsjednikom SAD Donaldom Trampom ona je učestvovala kao članica sjevernokorejske delegacije. Južnokorejski mediji su je zbog toga prozvali “vjesnicom mira”.

    Međutim, odnosi dvije Koreje su ubrzo brzo zahladnili nakon propasti samita u Hanoju. U junu 2020. Sjeverna Koreja je digla u vazduh Kancelariju za vezu na granici sa Južnm Korejom, zbog toga što Južna Koreja nije podržala ukidanje sankcija UN protiv Sjeverne Koreje. Pjongjang je kasnije prekinuo telefonske linije zbog propagandnih balona koje su južnokorejski aktivisti “slali” u smjeru sjevera.

    Imidž Kim Jo Jong se vremenom transformisao od “ikone korejsko-korejskih veza” do “princeze s otrovnim jezikom”, kako piše Japanac Jodži Gomi, dobar poznavalac prilika u Sjevernoj Koreji. Kimova sestra je Seulu zaprijetila zbog balona i vojnim mjerama. Američku vladu Džoa Bajdena je upozorila da budu oprezni “ako Vašington i ubuduće želi mirno da spava”.

    Nedavno je oštro kritikovala južnokorejskog predsjednika Muna Džae-ina zato što je sjevernokorejsku raketnu probu nazvao provokacijom. “Ako Mun nastavi u tom tonu da kleveće Sjevernu Koreju, onda će doći do “totalne blokade” korejsko-korejskih odnosa”, rekla je ona.

    Međutim, prije nedjelju dana ona je promijenila ton. Sjeverna Koreja će učestvovati na novom unutarkorejskom susretu na vrhu, ponovno će otvoriti Kancelariju za vezu na granici i, pod uslovom da Južna Koreja odustane od svoje “neprijateljske politike”, zvanično proglasiti kraj Korejskog rata, saopštila je ona. Prije toga je pozdravila prijedlog predsjednika Muna, koji je pred Generalnom skupštinom UN najavio takvu deklaraciju, i nazvala ju je “zanimljivom i dobrom idejom”.

    Ti novi tonovi su jasan signal da Kimov režim želi da poboljša odnose sa Južnom Korejom, i to još dok je Mun na predsjedničkom položaju. Vremena nema puno. Munov mandat završava u maju 2022. godine, a nakon njega u Plavu kuću, sjedište predsjednika Južne Koreje u Seulu, mogao bi da se useli predstavnik konzervativne opcije, koja tradicionalno nije sklona Sjevernoj Koreji.

    Čini se da se nazire podjela posla između brata i sestre tokom idućih mjeseci. Vođa Kim Jon Un bi, pomoću novih testova naoružanja i oštrije retorike, trebalo da vrši pritisak na SAD kako bi Vašington pristao na ustupke po pitanju sankcija. Istovremeno, Kim Jo Jong bi u svojoj novoj interpretaciji uloge “vjesnice mira” trebalo da pokuša da ispregovara novi susret na vrhu između Muna i svog brata.

    Za susret s Kimom Južna Koreja bi trebalo da se “revanšira” ublažavanjem državnih sankcija. Ako to Kimovoj sestri pođe za rukom, to bi značilo da je majstorski položila prvi veliki ispit na političkoj sceni.

  • Pfizer traži od SAD-a da dopusti vakcinu za djecu od 5 do 11 godina

    Pfizer traži od SAD-a da dopusti vakcinu za djecu od 5 do 11 godina

    Pfizer je zatražio od američke vlade dopuštenje upotrebe vakcine protiv koronavirusa za djecu u dobi od 5 do 11 godina, što bi bio veliki korak u borbi boriti protiv alarmantnog porasta infekcija kod mladih i pomoći školama da ostanu otvorene.

    Ako regulatori odobre vakcinu, vakcinacija djece koja bi trebala biti u smanjenim dozama mogla bi započeti u roku od nekoliko sedmica za otprilike 28 miliona američke djece u toj dobnoj skupini.

    Mnogi roditelji i pedijatri zahtijevaju zaštitu za djecu mlađu od 12 godina što je trenutna granica za vakcinaciju protiv koronavirusa u SAD-u. Ne samo da djeca ponekad mogu ozbiljno oboljeti, već i zadržavanje u školi može biti rizično s obzirom da se koronavirus još uvijek širi brže u zajednicama koje imaju manje vakcinisanog stanovništva.

    Agencija za hranu i lijekove morat će odlučiti ima li dovoljno dokaza da su injekcije sigurne i da će djelovati kod mlađe djece kao i kod tinejdžera i odraslih. Nezavisno stručno vijeće raspravljat će 26. oktobra o odobrenju vakcine za djecu mlađu od 12 godina.

    Pfizer i njegov njemački partner BioNTech rekli su da njihovo istraživanje pokazuje da bi mlađa djeca trebala dobiti trećinu doze koja se sada daje svima ostalima. Nakon druge doze, djeca od 5 do 11 godina razvila su razine antitijela za borbu protiv virusa jednako snažne kao i one koje su dobili tinejdžeri i odrasli.

  • Biden nominovao bivšeg savjetnika za Balkan Jamesa O'Briena da odlučuje o sankcijama

    Biden nominovao bivšeg savjetnika za Balkan Jamesa O'Briena da odlučuje o sankcijama

    Predsjednik SAD-a Joe Biden nominovao je Jamesa O’Briena za koordinatora za politiku sankcija američkog State Departmenta, saopćeno je iz Bijele kuće. Kako je navedeno, on će imati čin ambasadora.

    O'Briena mora potvrditi Senat da bi stupio na dužnost, odnosno da bi provodio režim sankcija, takozvanu “crnu listu”. Ono što je interesantno jeste da je O’Brien poznavalac stanja na Balkanu, jer je već radio u našoj regiji.

    Naime, od 1989. do 2001. bio je viši savjetnik državne sekretarke Madeleine Albright, prvi zamjenik direktora za planiranje politika i predsjednički izaslanik za Balkan.

    “Tokom karijere u State Departmentu vodio je veliki i uspješan program sankcija i savjetovao je o nizu pitanja, uključujući mirovne pregovore u Evropi, naučne i ekološke sporazume i inicijative za istragu i krivični progon osoba odgovornih za ratne zločine”, navodi se na stranici Bijele kuće.

    Zanimljivo je da ovo dolazi u trenutku kada se sve više špekulira da će se pojedinci iz Republike Srpske, prvenstveno lider SNSD-a Milorad Dodik naći po snažnijim američkim sankcijama.

    Novi izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar najavio da će SAD koristiti novi set alata za sankcije. On je obavio je razgovor sa Miloradom Dodikom, tokom kojeg je upozorio predsjednika SNSD-a da su prijetnje otcjepljenjem antidejtonske i da građanima Republike Srpske ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja.

    “Moram reći da su nove sankcije prema Balkanu predviđene za one koji opstruišu politički, ali i prema onima koji imaju korist od toga”, rekao je tom prilikom Escobar.