Kategorija: Svijet

  • Kina tražila od Rusije da odloži invaziju na Ukrajinu do završetka Olimpijade?

    Kina tražila od Rusije da odloži invaziju na Ukrajinu do završetka Olimpijade?

    Izvještaj zapadnih obavještajnih službi ukazuje da su kineski zvaničnici početkom februara zatražili od visokih ruskih zvaničnika da sačekaju do završetka Olimpijskih igara u Pekingu prije nego što započnu invaziju na Ukrajinu, rekli su američki zvaničnici.

    Američki zvaničnici uglavnom smatraju da je izvještaj vjerodostojan, ali njegovi detalji su otvoreni za tumačenje, prema jednom izvoru upoznatom s obavještajnim službama. Iako je zahtjev upućen otprilike u vrijeme kada je predsjednik Vladimir Putin posjetio Peking na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara – gdje se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom – iz izvještaja nije jasno da li je Putin direktno razgovarao o tome sa Xijem, rekao je izvor .

    Zvaničnici zapadnih obavještajnih službi koji su u to vrijeme oprezno promatrali Putinovo nagomilavanje na ukrajinskoj granici, očekivali su da bi Putin mogao odgoditi bilo kakvu vojnu akciju do završetka Olimpijskih igara kako ne bi pokvario odnose s Kinom.

    Nakon sastanka Putina i Xija, Moskva i Peking objavili su zajedničku izjavu o njihovom partnerstvu “bez granica” i osudili širenje NATO-a – ključni stub Putinovog opravdanja za napad na Ukrajinu.

    Ta izjava je podigla zabrinutost Zapada oko rastućeg saveza između Kine i Rusije.

    Liu Pengyu,potparol kineske ambasade u Washingtonu, rekao je: “Tvrdnje spomenute u relevantnim izvještajima su špekulacije bez ikakve osnove i imaju za cilj prebacivanje krivice.”

    CNN je zatražio komentar od ruske ambasade u Washingtonu.

    New York Times je prvi objavio postojanje izvještaja.

  • Amerika poslala poruku Putinu

    Amerika poslala poruku Putinu

    Američki State Department pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da “odmah prekine ovo krvoproliće i povuče trupe s ukrajinske teritorije”.

    U saopštenjuSAD je takođe optužio Rusiju da je pokrenula “potpuni napad na slobodu medija i istinu blokiranjem pristupa nezavisnim novinskim kućama sprječavajući njihovu mogućnost emitovanja informacija o invaziji”.

    SAD je takođe poručio da Rusija pokušava ugušiti društvene mreže poput Twittera, Facebooka i Instagrama koje su, kaže State Department u saopštenj, milionima Rusa omogućili pristup nezavisnim informacijama i međusobno povezivanje diljem svijeta, prenosi Index.

  • Vojska zauzela Herson, grad od 280 hiljada stanovnika pao u ruske ruke

    Vojska zauzela Herson, grad od 280 hiljada stanovnika pao u ruske ruke

    Ruske snage preuzele su kontrolu nad ključnim lučkim gradom Hersonom, koji se nalazi na jugu Ukrajine, potvrdio je gradonačelnik ovog grada Igor Kolykhaev.

    Herson je prvi veći grad koji je Rusija zauzela, nakon teških borbi, otkako je počela invazija.
    Kolykhaev je rekao da su ruske trupe silom ušle u zgradu gradskog vijeća i uvele policijski sat za stanovnike.

    Kolihajev je u objavi na Facebooku rekao da ruske snage kontrolišu grad s populacijom od više od 280.000 ljudi.

    Pozvao je ruske vojnike da ne pucaju na civile, rekavši da u gradu nema ukrajinskih snaga.


    Kolykhaev je pozvao stanovnike da poštuju uslove koje su postavile ruske snage kako bi “i dalje vijorila ukrajinska zastava”.

    Oni uključuju izlazak samo u grupama od najviše dvoje ljudi, a dopušta se ulazak u grad samo automobilima koji prevoze hranu, lijekove i druge potrepštine, vozeći minimalnom brzinom.

    Lista pravila koje su, nakon zauzimanja grada, uveli Rusi:

    U grad se može ići samo tokom dana.
    Policijski sat od 20 do 6 sati se strogo poštuje.
    U grad ulaze samo automobili s hranom, lijekovima i drugim stvarima.
    Ponovo se pušta javni prijevoz kako bi zaposleni u pekarama, prodavnicama i apotekama mogli stići na posao.
    Pješaci hodaju jedan po jedan, najviše dva. Vojska neće biti provocirana. Zaustavljanje na prvi zahtjev. Oni se ne sukobljavaju.
    Automobili kojima je dozvoljeno da budu u gradu voze minimalnim brzinama i treba da budu spremni da u svakom trenutku pokažu sadržaj koji prevoze.


    Zauzimanje Hersona – koji se nalazi na obalama rijeke Dnjepar, gdje se ona ulijeva u Crno more značajno je jer bi moglo omogućiti Rusiji da tamo stvori bazu za vojsku dok pokušava proboj dalje u unutrašnjost.

  • Orban: Mađarska neće staviti veto na sankcije Rusiji, jedinstvo EU je najvažnije

    Orban: Mađarska neće staviti veto na sankcije Rusiji, jedinstvo EU je najvažnije

    Mađarska neće staviti veto na sankcije Evropske unije Rusiji, a jedinstvo 27-članog bloka je najvažnije usred rata u Ukrajini, rekao je premijer Viktor Orban.

    “Što se sankcija tiče, mi nećemo staviti veto. Nećemo spriječiti EU da uvede sankcije Rusiji. Jedinstvo EU je sada najvažnije”, kazao je Orban.

    Orban je dodao da su veze Mađarske s Rusijom bile “uravnotežene i poštene” sve donedavno, ali je rat stvorio novu situaciju.

    Dodao je, međutim, da nema razloga za prekid energetskih veza sa Moskvom.

    “Ako bismo ukinuli energetsku saradnju sa Rusima, režijski troškovi svih mađarskih porodica bi se utrostručili u jednom mjesecu. Stoga ne podržavam ovaj potez, neće mađarske porodice plaćati cijenu rata”, dodao je.

    Mađarski premijer je kazao da njegova zemlja osuđuje ruski napad koji je pokrenuo rat u Ukrajini, ali da se Budimpešta nudi kao strana mira.

    “Moramo da se vratimo za pregovarački sto što je prije moguće, zbog čega smo ponudili da započnemo mirovne pregovore u Budimpešti. Ali poenta je da počnemo. Sada bi cijela Evropa trebala raditi na miru”, rekao je.

    Naglasio je da Mađarska pruža humanitarnu pomoć Ukrajini kroz isporuke goriva, hrane i osnovnih potrepština dok istovremeno prihvataju izbjeglice koje pristižu.

  • Blinken: Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope

    Blinken: Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope

    Rusija poriče da je gađala civile, iako je bilo raširenih izvještaja o civilnim žrtvama i granatiranju stambenih područja. Svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom” koja nije osmišljena da okupira teritoriju, već da uništi vojne sposobnosti svog susjeda i zarobi ono što smatra opasnim nacionalistima.

    Istragu o mogućim ratnim zločinima odmah će pokrenuti Međunarodni kazneni sud (ICC), nakon zahtjeva 39 država članica suda, što je nezabilježen broj.

    Opća skupština UN-a prihvatila je sa 141 od 193 glasa neobvezujuću rezoluciju kojom se traži od Rusije da prekine napad na Ukrajinu, što je simbolična pobjeda Kijeva koja povećava međunarodnu izolaciju Moskve.

    • U igri je više čak i od sukoba u samoj Ukrajini. Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope i cjelokupnog poretka utemeljenog na pravilima, rekao je američki državni tajnik Entoni Blinken (Antony).
  • Bennett obavio razgovore s Putinom i Zelenskim

    Bennett obavio razgovore s Putinom i Zelenskim

    Premijer Izraela Naftali Bennett održao je danas razgovore s predsjednik Rusije Vladimirom Putinom, ali i liderom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, a kao što se i očekivalo tema razgovora bila je obustava rata u Ukrajini.

    Kada je riječ o razgovoru Putina i Bennetta, iz Kremlja su saopćili kako je razgovor inicirao Izrael, a agencija TASS prenosi kako je Putin tokom razgovora Bennettu objasnio svoje stavove kada je riječ o Ukrajini.

    “Vladimir Putin je pojasnio principijelni stav Rusije o rješavanju sukoba, uključujući potrebu da se uzmu u obzir sigurnosni interesi Rusije, demilitarizacija i denacifikacija ukrajinske države i osigura njen neutralni i nenuklearni status, kao i da se prizna suverenitet Rusije nad Krimom i nezavisnost Donjecka i Luganska”, saopćeno je iz Kremlja.

    S druge strane, iz Bennettovog kabineta su se oglasili s kratkom porukom te su izjavili kako je tokom razgovora izraelski premijer podijelio neke od svojih stavova o ratu u Ukrajini, a sve na osnovu nedavnih kontakata s liderima niza zemalja.

    U kontekstu razgovora sa Zelenskim, iz Bennettovog kabineta je saopćeno kako su Zelenski i premijer Izraela razgovarali prije svega o mogućnostima isporuke humanitarne pomoći Ukrajini iz Izraela, kao i o drugim potrebama ddržave.

    “Njih dvojica su se pozabavili i ruskim raketnim napadom koji je oštetio spomen-oblježje žrtvama holokausta. Izvori upućeni u razgovor ističu kako je Zelenski ponovio zahtjev Izraelu za slanjem vojne pomoći, a što je premijer Izraela ranije odbio”, pišu izraelski mediji.

    Pored razgovora sa Zelenskim i Putinom, premijer Izraela je danas ugostio i kancelara Njemačka Olafa Scholza s kojim je također podijelio razmišljanja o trenutnoj situaciji na istoku Evrope, a naročito u Ukrajini.

  • Njemačka aktivirala naftne rezerve

    Njemačka aktivirala naftne rezerve

    Vlada Njemačke povukla je 434.000 tona nafte iz nacionalnih rezervi, u skladu sa sporazumom među članicama Međunarodne agencije za energetiku (IEA) kao odgovor na rat u Ukrajini, saopštilo je danas njemačko Ministarstvo ekonomije.

    Odluka je u skladu sa udjelom Njemačke od 5,4 odsto u sporazumima IEA, navodi se u saopštenju.

    SAD i ostale članice IEA juče su se dogovorile da aktiviraju 60 miliona barela nafte iz svojih rezervi, da bi kompenzovale poremećaje isporuka nakon što je Rusija pokrenula vojnu akciju u Ukrajini.

    Trgovina nafte sa Rusijom je u zastoju nakon što su mnoge zemlje uvele sankcije ruskim kompanijama, bankama i pojedincima.

    Trgovina naftom je izuzeta iz sankcija, ali mnogi kupci izbjegavaju rusku naftu da ne bi nenamjerno prekršili sanckije.

  • Stejt department: Albanija ključna na balkanskoj turi droge

    Stejt department: Albanija ključna na balkanskoj turi droge

    U godišnjem izveštaju američkog Stejt departmenta o međunarodnoj strategiji kontrole trgovine narkoticima i pranju novca navodi se da je Albanija izvor kanabisa i lokalna baza organizovanih kriminalnih grupa koje distribuiraju nedozvoljene droge iz svojih zemalja na evropska tržišta.

    Kako se navodi u izvještaju, “albanski kanabis šalje se u Tursku i razmenjuje za heroin i kokain, koje krijumčare širom Evrope albanski nacionalni trgovci ljudima”, a za koje se procjenjuje da “igraju glavnu ulogu u međunarodnoj trgovini narkoticima i mrežama organizovanog kriminala”, prenosi Glas Amerike.

    “Albanija se smatra ključnim elementom balkanske rute trgovine drogom koja preko Zapadne Evrope stiže u Ujedinjeno Kraljevstvo, a albanske organizovane kriminalne grupe prisutne su u SAD, Velikoj Britaniji i širom Evrope, kao i u Južnoj Americi, uključujući Ekvador, Kolumbiju i Peru”, precizira se u izvještaju.

    U izvještaju se navodi i da su “albanske vlasti zabeležile porast zaplene kokaina u luci Drač 2021. godine, uglavnom u pošiljkama banana iz Ekvadora” i da su “albanske snage za sprovođenje zakona učestvovale u nekoliko operacija za sprovođenje zakona u mnogim zemljama 2021. godine, sa albanskim građanima uhapšeni, između ostalih, u Grčkoj, Italiji, Španiji i Holandiji”.

    U izvještaju se pominje i saradnja sa američkim kolegama za hapšenje i zaplenu pošiljki narkotika i laboratorija za preradu droge u Albaniji, ili zaplena imovine u Albaniji, u vezi sa međunarodnom trgovinom drogom.

    Kako prenosi Glas Amerike, procjenjuje se da je Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ostvarilo neke uspehe u 2021. godini, uključujući hapšenje 38 ljudi, tužioca i nekoliko visoko pozicioniranih policijskih službenika, kao deo velike međunarodne istrage o trgovini narkoticima.

    Takođe, prema izveštaju, “relativno slaba vladavina prava, korupcija i visoka nezaposlenost glavni su pokretači trgovine narkoticima u Albaniji.”

    Navodi se i da su nasilni zločini u Albaniji često povezani sa organizovanim kriminalom, a sudije, tužioci, policija i novinari da su bili izloženi pretnjama.

    Izvještaj pominje i “albanske organizovane kriminalne grupe nastavljaju da peru novac u Albaniji i doprinose korupciji u zemlji.”

    Poručuje se da “Albanija mora da nastavi svoje napore za reformu pravosuđa, da ojača propise i nadzor tela protiv pranja novca, kao i da radi na smanjenju uticaja organizovanog kriminala u celoj upravi i društvu.”

    “Iako je Vlada ostvarila napredak ka sprečavanju pranja novca tokom 2021. godine, ostaje još mnogo toga da se uradi”, navodi se u izveštaju.

    Trgovina narkoticima i druge aktivnosti organizovanog kriminala, uključujući trgovinu ljudima, ili utaju poreza i krijumčarenje smatraju se “glavnim izvorima finansijskih sredstava”.

    Albanija je, konstatuje se, “i dalje podložna pranju novca zbog korupcije, prisustva mreža organizovanog kriminala i nedostataka u zakonodavstvu i nadzoru”, dok se naglašava da zemlja “ima veliku količinu gotovine, sa značajnim prilivom stranih investicija”.

    Kao najčešće metode pranja novca stečenog nezakonito pominju se građevinski sektor, nekretnine i uključivanje preduzeća.

  • EU zabranila isporuku novčanica evra Rusiji

    EU zabranila isporuku novčanica evra Rusiji

    Evropska unija je zabranila isporuke i snabdijevanje Rusije novčanicama evra, kao i ulaganja u projekte finansirane zajedno sa Ruskim fondom za direktna ulaganja, objavljeno je danas u Službenom listu EU.

    „Zabranjeno je ulagati, učestvovati ili na drugi način doprinositi projektima koje sufinansira Ruski fond za direktna ulaganja“, piše u zvaničnom glasilu Brisela, prenosi agencija Tas s.

    U uredbi piše takođe da se „zabranjuje prodaja, snabdevanje, transfer ili izvoz novčanica evra u Rusiju, ili bilo kojem fizičkom ili pravnom licu, entitetu ili organu u Rusiji, uključujući vladu i centralnu banku Rusije, za upotrebu u Rusiji”.

  • Lavrov: NATO hoće da iskoristi neutralne zemlje EU

    Lavrov: NATO hoće da iskoristi neutralne zemlje EU

    NATO savez pokušava da uvuče neutralne članice Evropske unije da služe njihovim ciljevima, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    “Sada, postoje pokušaji da se uvuku neutralne članice EU, ili takve zemlje kao što je Švajcarska, kako bi se ispunili zahtevi NATO”, rekao je Lavrov za Al Džaziru, prenosi TAS S.

    Projekat EU Vojna mobilnost, prema navodima Lavrova, “primorava Austriju, Švedsku i Finsku da pruže logistiku oko transporta tako da NATO može da premesti svoje oružane snage”.