VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Rusija garantuje prolaz za izvoz žita iz Ukrajine

    Putin: Rusija garantuje prolaz za izvoz žita iz Ukrajine

    Rusija garantuje nesmetan prolaz brodova koji prevoze ukrajinsko žito i može da obezbIJedi njegov izvoz kroz luke koje kontroliše, kao što su Berđansk i Marijupolj, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On je rekao da Rusija ne ometa izvoz žitarica iz Ukrajine i da se to može učiniti preko crnomorskih luka i susjednih zemalja.

    “Što se tiče ukrajinskog izvoza žitarica, mi tome ne postavljamo prepreke”, naglasio je Putin, prenosi TAS S.

    On je u u intervjuu za TV kanal Rusija 1, rekao da je to moguće i iz luke Odesa pod kontrolom Kijeva, kada Ukrajina “očisti vode od mina”.

    “Kijev može da izvozi žito i kopnenim putem, a najlogičniji put je Bjelorusija, međutim, zapadne sankcije bi morale da budu ukinute za tu zemlju”, naveo je Putin.

    Ruski predsjednik je podsjetio i da su problemi na globalnom tržištu hrane počeli u februaru 2020. godine, a da uzroci energetske krize leže u kratkovidoj politici Zapada.

    Govoreći o problemima sa hranom na globalnom tržištu, on je među uzrocima naveo “kratkovidu politiku evropskih naroda, a prije svega Evropske komisije u energetskoj sferi”.

    “Evropljani su se oglušili o naš snažan zahtjev da zadržimo dugoročne ugovore o snabdijevanju evropskim zemljama prirodnim gasom i počeli da ih zatvaraju. Mnogi su i dalje na snazi, ali su oni počeli da ih ukidaju. To se negativno odrazilo i na evropsko tržište energije: cijene su počele da rastu”, izjavio je ruski predsednik, navodi TAS S.

    UN su upozorile da se posebno afričke zemlje, koje su uvozile više od polovine svoje potrošnje pšenice iz Ukrajine i Rusije, suočavaju sa krizom “bez presedana” izazvanom sukobom.

  • Otkriveno koliko će trajati rat?

    Otkriveno koliko će trajati rat?

    Savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Mihajlo Podoljak rekao je da bi sukob s Rusijom mogao da traje i do pola godine.

    “Ovo bi se moglo odužiti još dva do šest meseci”, rekao je predsednikov savetnik Podoljak u intervjuu za opozicioni ruski portal Medusa kasno u petak.

    Rekao je da je ključni faktor u trajanju sukoba količina zaliha oružja, a drugi je raspoloženje u Evropi, Ukrajini i Rusiji koje bi se moglo promeniti tokom vremena.

    “Mirovnih pregovora bi moglo biti samo kad bi se situacija na terenu promenila i kad Rusija više ne bude smatrala da može da diktira uslove”, dodao je on.

    Upozorio je da teritorijalni ustupci Rusiji neće okončati sukob. Neki gradovi, poput Mariupolja i sada Severodonjecka u kojima se vode najžešće borbe, zapravo više ne postoje, rekao je.

    Podoljak je ruske gubitke do sada procenio na ukupno 80.000 ljudi. To uključuje mrtve i ranjene iz redovne vojske, separatista i pripadnike plaćeničkih snaga Vagnera.

    Rekao je da su nakon katastrofalne početne faze sukoba za Moskvu, s do 1.000 mrtvih u ratu dnevno, sadašnji gubici ruskih i ukrajinskih vojnika “uporedivi”.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nedavno je naveo ukrajinske gubitke na do 100 mrtvih i 500 ranjenih dnevno.

  • Pet mogućih ishoda ruske invazije

    Pet mogućih ishoda ruske invazije

    Prošlo je više od sto dana od kad je predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio napasti Ukrajinu. Još uvijek je nejasno u kojem smjeru bi ovaj rat mogao krenuti. Evo pet potencijalnih scenarija – oni se međusobno ne isključuju, ali su svi u granicama mogućeg, piše BBC.

    Rat iscrpljivanja

    Rat bi se mogao nastaviti mjesecima – ako ne i godinama – dok ruske i ukrajinske snage uništavaju jedna drugu.

    Zamah se pomjera tamo-vamo kako obje strane ostvaruju dobitke i gubitke. Nijedna strana nije voljna da odustane. Ruski predsjednik Putin procjenjuje da može dobiti pokazujući strateško strpljenje, kockajući se da će zapadne zemlje patiti od “zamora Ukrajine” i više se fokusirati na svoju ekonomsku krizu i prijetnju od Kine.

    Zapad, međutim, pokazuje odlučnost i nastavlja da snadbijeva Ukrajinu oružjem. Uspostavljene su polustalne linije fronta. Rat postepeno postaje zamrznuti sukob, “vječni rat”.

    Mick Ryan, penzionisani australijski general i vojni analitiča ističe da je malo izgleda za odlučnu operativnu ili stratešku pobjedu bilo koje strane u kratkom roku.

    “Nijedna zaraćena strana nije pokazala sposobnost da zada strateški odlučujući udarac”, rekao je Ryan.

    Rusko jednostrano proglašenje primirija

    Šta ako bi predsjednik Putin iznenadio svijet jednostranim prekidom vatre? Mogao bi staviti u džep svoje teritorijalne dobitke i proglasiti “pobjedu”.

    Mogao bi tvrditi da je njegova “vojna operacija” završena: zaštićeni separatisti u Donbasu koje podržava Rusija; uspostavljen kopneni koridor za Krim. To bi predstavljalo dodatni pritisak na Ukrajinu da prestane da se bori.

    “Ovo je trik koji bi Rusija mogla iskoristiti u bilo kojem trenutku, ako želi da iskoristi evropski pritisak na Ukrajinu da se preda i odrekne teritorije u zamjenu za zamišljeni mir”, kaže Keir Giles, stručnjak za Rusiju u istraživačkom centru Chatham House.

    Argumenti se već čuju u Parizu, Berlinu i Rimu: nema potrebe za odugovlačenjem rata, vrijeme je da se okonča globalna ekonomska patnja, založimo se za prekid vatre.

    Tome bi se, međutim, usprotivile SAD, Velika Britanija i veći dio istočne Evrope, gdje kreatori politike vjeruju da ruska invazija mora propasti, zbog Ukrajine i međunarodnog poretka.

    Pat pozicija na bojnom polju

    Šta ako i Ukrajina i Rusija zaključe da ne mogu postići više u vojnom smislu i uđu u pregovore za političko rješenje?

    Šta ako rukovodstvo u Kijevu ne bude vjerovalo više u kontinuiranu podršku Zapada i odluči da je došlo vrijeme za razgovor? Američki predsjednik Joe Biden otvoreno priznaje da je cilj Amerike da Ukrajina bude “u najjačoj mogućoj poziciji za pregovaračkim stolom”.

    Ali možda neće biti zastoja na bojnom polju tokom mnogo mjeseci i bilo kakvo političko rješenje bi bilo teško, ne samo zbog nepovjerenja Ukrajine prema Rusiji. Mirovni sporazum možda neće izdržati i mogao bi biti praćen novim sukobima.

    Dakle, jednostrani ruski prekid vatre mogao bi promijeniti narativ, ali ne i okončati borbe.

    Pobjeda Ukrajine

    Može li Ukrajina – uprkos izgledima – postići nešto približno pobjedi? Može li Ukrajina natjerati ruske trupe da se povuku tamo gdje su bile prije invazije?

    “Ukrajina će definitivno pobijediti u ovom ratu”, rekao je ove sedmice holandskoj televiziji predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski.

    Šta ako Rusija ne uspije da zauzme cijeli Donbas i pretrpi još gubitaka? Zapadne sankcije pogodile su rusku ratnu mašinu. Ako Ukrajina izvode kontranapade, koristeći svoje nove rakete dugog dometa, vraćajući teritoriju na kojoj su ruske linije snabdijevanja istegnute. Također, ako uspije transformisati svoju vojsku iz defanzivne u ofanzivnu.

    Ovaj scenario je dovoljno uvjerljiv da kreatori politike već brinu o njegovim posljedicama. Da se Putin suoči sa porazom, da li bi mogao eskalirati, potencijalno koristeći hemijsko ili nuklearno oružje?

    Historičar Niall Ferguson rekao je nedavno na seminaru na Kings koledžu u Londonu rekao: “Čini mi se malo vjerojatnim da će Putin prihvatiti konvencionalni vojni poraz kada ima nuklearnu opciju.”

    Pobjeda Rusije

    A šta je sa mogućom ruskom “pobjedom”?

    Zapadni zvaničnici naglašavaju da Rusija, uprkos ranim neuspjesima, i dalje planira da zauzme glavni grad Kijev i potčini veliki deo Ukrajine. “Ti maksimalistički ciljevi ostaju na snazi”, rekao je jedan zvaničnik.

    Rusija bi mogla kapitalizirati svoje dobitke u Donbasu, oslobađajući snage za upotrebu na drugim mjestima, možda čak i ponovo ciljajući Kijev. Ogromna težina ruskih brojeva došla bi do izražaja.

    Predsjednik Zelenski već priznaje da do 100 ukrajinskih vojnika umire, a još 500 je ranjeno svakog dana.

    Narod Ukrajine bi se mogao podijeliti, jedni žele da se bore, drugi traže mir. Neke zapadne zemlje bi se mogle umoriti od podrške Ukrajini. Ali isto tako, ako pomisle da Rusija pobjeđuje, drugi bi možda željeli eskalirati.

    Jedan zapadni diplomata je rekao da bi Zapad trebao testirati nuklearno oružje na Pacifiku kao upozorenje Rusiji.

    “Budućnost ovog rata još nije napisana”, zaključuje BBC.

  • Austrija traži postepnu integraciju Zapadnog Balkana u EU

    Austrija traži postepnu integraciju Zapadnog Balkana u EU

    Austrija je pozvala EU da zbog negativnog uticaja rata u Ukrajini na stabilnost Zapadnog Balkana, ali i zbog izostanka suštinskih rezulata u procesu proširenja redefinše svoj pristup i da politiku proširenja i susjedstava učini konkretnijom i efikasnijom, saznaje Tanjug u Briselu.

    Zvanični Beč je u internom i neformalnom dokumentu, podijeljenom predstavnicima zemalja članica u Briselu, a u koji je Tanjug imao uvid, predložio da se zemljama kandidatima za članstvo još u toku pristupnog procesa da prilika za postepenu integraciju kako u jedinstveno evropsko tržiste, tako i u enegretske, klimatske i trasportne politike, te da se zemljama regiona omogući učešće u zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici i EU agencijama.

    Predlaže se i da takva “postepena integracija” bude adekvatna pojedinačnim zaslugama i uspjesima u reformskim procesima zemalja regiona.

    U tekstu u koji je Tanjug imao uvid ukazuje se i da bi postepeno pristupanje zemalja Zapadnog Balkana EU fondovima i finasiranim programima predstavljalo snažan posticaj za reforme i usklađivanje politika.

    Istovremno, od EU se traži da razmotri i načine na koje bi zemlje regiona bile zastupljene u “oblikovanju, ali i donošenju odluka” unutar EU.

    Austrijski neformalni dokument na kraju predlaže da se “postepeno pritupanje” sem za zemlje Zapadnog Balkana moze kreirati i za “druge susjedne zemlje” sa kojima bi se tako uspostavila nova forma saradnje što bi sve zajedno vodilo oblikovanju “nove Evropske ekonomske i vrijednosne zajednice”.

  • Erdoan ponovio uslove za članstvo Švedske i Finske u NATO

    Erdoan ponovio uslove za članstvo Švedske i Finske u NATO

    Strahovanja Turske zbog zahtjeva za članstvo Švedske i Finske zasnovana su na pravednim i zakonitim osnovama, rekao je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu tokom telefonskog razgovora.

    “Obje države bi trebalo jasno da stave do znanja da prestaju da podržavaju terorizam, da su ukinule sankcije Turskoj, i da su spremne da pokažu solidarnost s Alijansom”, prenio je Erdogan Stoltenbergu, kako je javio Rojtes.

    Erdogan je rekao da Ankara ne može da kaže “da” članstvu Finske i Švedske u NATO, jer ne može da vjeruje njihovim uvjeravanjima o odnosima sa predstavnicima Radničke partije Kurdistana, koja je u Turskoj zabranjena i smatra se terorističkom.

  • Lavrov: Svim sredstvima zaštititi pravoslavlje koje ruši Zapad

    Lavrov: Svim sredstvima zaštititi pravoslavlje koje ruši Zapad

    Zapad sprovodi politiku rušenja pravoslavlja, pa je potrebno svim sredstvima i metodama zaštititi pravoslavni svijet, istakao je ministar inostranih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov.

    On je dodao da Amerikanci manipulišu konstantinopoljskim patrijarhom Vartolomejom.

    Lavrov je napomenuo da je u Ukrajini stvorena kvazistruktura pod nazivom “Pravoslavna crkva Ukrajine”.

    On je istakao da pokušavaju da unište pravoslavlje i u Srbiji i Siriji, prenose ruski mediji.

    “To je svjesno opredjeljenje, dio sadašnjeg kursa Zapada usmjeren na potkopavanje svega što je povezano sa Rusijom, Slovenima, pravoslavljem”, rekao je Lavrov na skupu povodom 140 godina postojanja Carskog pravoslavnog palestinskog društva.

  • Zelenski proziva Ameriku

    Zelenski proziva Ameriku

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski je pozvao gradonačelnike SAD da prekinu veze sa ruskim gradovima pobratimima, saopštio je list „Njujork tajms“ pozivajući se na video obraćanje ukrajinskog predsjednika gradonačelnicima SAD.
    „Šta vam daju te veze? Vjerovatno niša. Međutim, one omogućavaju Rusiji da kaže da nije izolovana“, rekao je Zelenski.

    Prema podacima „Njujork tajmsa“, zvaničnici Portlanda u državi Oregon, grada pobratima Arhangelsku, su se pozvali na međunarodni program gradova pobratima u kome se navodi, da suspenzija ili prekid odnosa sa ruskim pobratimskim gradom ne bi trebalo da bude odgovor na specijalnu operaciju u Ukrajini.

    Zvaničnici drugih američkih gradova, kojima se Zelenski obratio, nisu komentarisali njegovu izjavu.

    Navodi se da su vlasti grada San Hoze u Kaliforniji ranije saopštile da namjeravaju da sačuvaju dobre odnose sa gradom pobratimom – Jekaterinburgom. Na zvaničnim sajtovima gradova San Dijego u Kaliforniji i Džeksonvil na Floridi i dalje stoji informacija da su njihovi ruski gradovi pobratimi – Vladivostok i Murmansk, prenosi “Sputnik”.

  • Putin: Situacija u svijetu teško predvidiva

    Putin: Situacija u svijetu teško predvidiva

    Situacija u svijetu i dalje je kompleksna i teško predvidiva, što zahtijeva savremene pristupe da bi se doprinijelo većoj bezbjednosti i stalnom razvoju Rusije, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju zaposlenima u ruskom Savjetu bezbjednosti.

    “Situacija u svijetu i dalje je kompleksna i teško predvidiva, tu postoje stari i pojavljuju se novi izazovi i rizici”, rekao je Putin.

    On je napomenuo da je neophodno da danas rad ruskog Savjeta bezbjednosti bude kompetentan, odgovoran i višestran, prenio je TASS.

    Putin je istakao da je ovo tijelo dalo suštinski doprinos poboljšanju državne uprave i vodilo efikasnu socijalnu, ekonomsku i regionalnu politiku.

    On je ukazao na ulogu Savjeta u kreiranju sistema strateškog planiranja radi definisanja dugoročnih nacionalnih ciljeva i prioriteta.

  • EU uvela sankcije Bogoljubu Kariću

    EU uvela sankcije Bogoljubu Kariću

    Savjet EU usvojio je danas šesti paket ekonomskih i individualnih sankcija protiv Rusije i Bjelorusije koje obuhvataju zabranu kupovine, uvoza ili transfer sirove nafte i određenih naftnih derivata iz Rusije u EU. R

    Restriktivene mjere obuhvataju 65 pojedinaca i 18 subjekata kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu i druge akcije koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Među pojedincima koji su kažnjeni nalazi se i jedan državljanin Srbije, a prema podacima iz Službenog lista EU navodi se da je u pitanju Bogoljub Karić.

    Kako se navodi u Službenom glasniku, Bogoljub Karić srpski je preduzetnik i političar.

    “Zajedno sa članovima porodice razvio je mrežu poduzeća za poslovanje nekretninama u Bjelorusiji i mrežu kontakata sa porodicom Aleksandra Lukašenka. Posebno je blisko povezan s preduzećem Dana Holdings, kao i sa preduzećem Dana Astra, bivšim društvom kćerke preduzeća Dana Holdings, pa je navodno bio predstavnik tih subjekata na sastancima sa Lukašenkom”, navodi se u Službenom glasniku.

    “Lukašenko je projekat Minsk World, koji je razvilo poduzeće povezano sa Karićem, opisao kao ‘primjer saradnje slovenačkog svjeta’. Zahvaljujući tim bliskim vezama sa Lukašenkom i osobama u njegovoj pratnji, preduzeća povezana sa Karićem dobila su povlašćeni tretman od Lukašenkovog režima, uključujući poreske olakšice i zemljišne čestice za razvoj nekretnina“, navodi se u Glasniku.

    S toga, kako se ističe, Bogoljub Karić ostvaruje korist od Lukašenkovog režima i podržava ga.

    EU uvodi sankcije političarima, propagandistima, vodećim poslovnim ljudima i članovima porodica već sankcionisanih pojedinaca. Bivša gimnastičarka i članica Državne dume Alina Kabajeva takođe je uvrštena na spisak kao bliska saradnica predsjednika Vladimira Putina.

    Među 18 subjekata pod sankcijama su razne kompanije koje direktno ili indirektno podržavaju Oružane snage Ruske Federacije i Vladu Ruske Federacije.

  • Šef Afričke unije s Putinom razgovarao o izvozu žitarica, Kremlj obećao pomoć

    Šef Afričke unije s Putinom razgovarao o izvozu žitarica, Kremlj obećao pomoć

    Predsjednik Afričke unije i lider Senegala Macky Sall sastao se danas u Sočiju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a tema sastanka odnosila se na izvoz žitarica iz crnomorskih luka u Afriku.

    Susret koji je ocijenjen kao jedan od najvažnijih zbog aktuelne blokade ukrajinskih luka, počeo je Putinovim obraćanjem u kojem je naglašena važnost veza između afričkih zemalja i Rusije.

    “Naš promet raste. Ove godine, porastao je za više od 34 posto. Nastojimo razvijati humanitarne veze s afričkim zemljama i učinit ćemo sve što je u našoj moći da ovaj proces dobije zamah. Ulog Afrike na međunarodnoj sceni također raste. Vjerujemo da Afrika u cjelini ima velike izglede i u toj osnovi namjeravamo razvijate odnose s državama na ovom kontinentu”, rekao je Putin.

    S druge strane, Sall se na početku sastanka fokusirao na temu zbog koje je i stigao u Rusiju, a tiče se izvoza žitarica.

    “Možete pogledati Aziju, Bliski istok, Latinsku Ameriku – vidimo da cijeli svijet u cjelini prati razvoj situacije. Zaista se nadam, i došao sam ovdje da vam kažem, da zemlje koje su toliko udaljene od mjesta sukoba ipak proživljavaju njegove posljedice”, pojasnio je Sall.

    Pojasnio je kako su sankcije Rusiji dodatno pogoršale cijelu situaciju.

    “Sada nemamo pristup žitaricama iz Rusije, posebno pšenici. Što je najvažnije, nemamo pristup đubrivu i to ima posljedice na problem hrane u Africi. Moramo zajedno raditi na rješavanju problema kako bi se iz sankcija izbacili prehrambeni proizvodi, posebno žitarice i đubrivo”, poručio je lider Senegala.

    Također, naglasio je kako je Putin izrazio spremnost da olakša izvoz ukrajinskih žitarica.

    “Rusija je spremna da osigura i izvoz svoje pšenice i đubriva. Pozivam sve partnere da ukinu sankcije za pšenicu i đubrivo”, rekao je lider Afričke unije.

    Povodom situacije i razgovora koji se tiče stanja i blokade crnomorskih luka, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pojasnio je kako je ruski predsjednik tokom sastanka pojasnio Sallu “pravo stanje stvari”.
    “Predsjednik će našim afričkim prijateljima reći pravo stanje stvari. On će još jednom objasniti šta se dešava u Ukrajini, ko je minirao luke, šta je potrebno da se žito krene izvoziti te da niko s ruske strane to ne blokira”, rekao je Peskov.