VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Uhapšen jedan od najvećih narko-bosova na svetu

    Uhapšen jedan od najvećih narko-bosova na svetu

    Kolumbijske oružane snage uhapsile su glavnog narko-bosa u toj zemlji, Daira Antonija Usugu, poznatog pod nadimkom Otonijel, saopštio je predsednik Ivan Duke.

    Otonije (50) je uhvaćen tokom operacije Oziris u ruralnom području regiona Uraba, javio je Rojters.

    On je optužen da je u SAD isporučio na desetine pošiljki kokaina, a kako je Duke naveo, optužen je i za ubistvo policajaca, seksualno zlostavljanje dece i vrbovanje maloletnika.

    Kolumija je nudila nagradu od 800.000 dolara za informacije o Otonijelu, dok je američka vlada ponudila pet miliona dolara za informaciju koja bi pomogla u njegovom hapšenju.

    “Ovo je najveći udarac narko dilerima u našoj zemlji u ovom veku”, poručio je predsednik Duke, uporedivški ga sa padom Pabla Eskobara tokom 90-ih godina prošlog veka.

    Najveći udar na narko-mafiju
    Kako piše CNN, ovo hapšenje je najveći udar na narkomafiju u Kolumbiji.

    Kolumbijski predsednik potvrdio je hapšenje Otoniela u televizijskom obraćanju naciji.

    “Uporedivo s padom Eskobara”
    “Ovo je uporedivo samo s padom Pabla Eskobara devedesetih”, rekao je predsednik.

    “Otonijel je bio jedan od najopasnijih trgovaca drogom u svetu, ubica policajaca, vojnika, političara, regrutovao je i maloletnike”, dodao je, a svoj govor završio je rečima:

    “Svim kriminalcima i trgovcima drogom: ili se predajte ili ćemo doći po vas”.

  • Rusija će prekinuti isporuku plina Moldaviji ukoliko prije prvog decembra ne plati dug

    Rusija će prekinuti isporuku plina Moldaviji ukoliko prije prvog decembra ne plati dug

    Nakon neuspjelih pokušaja da se obnovi dugoročni ugovor o isporuci plina iz Rusije u Moldaviju koja pati od nestašica, Gazprom je najavio da bi isporuke mogle biti obustavljene sljedećeg mjeseca ako ne otplate dug koji iznosi nešto više od 700 miliona dolara.

    Kompanija kaže da je vlada Moldavije uzrokovala krizu u opskrbi plinom u kojoj se zemlja sada nalazi, te da je ukupni dug Moldavije trenutno 709 miliona dolara.

    Međutim, Gazprom je insistirao da situacija nema nikakve veze s politikom, jer kompanija ne može sebi priuštiti da posluje s gubitkom.

    Moldavija je u petak proglasila vanredno stanje zbog nestašice prirodnog gasa. Kriza se razvila usred rekordno visokih cijena, a nakon što je ugovor s ruskim Gazpromom koji datira iz 2008. istekao u septembru.

    Isporuke su nastavljene kao privremena mjera tokom cijelog oktobra, ali se strane nisu uspjele dogovoriti o uslovima za obnovu.

    Ranije u subotu, potpredsjednik vlade Moldavije Andrei Spinu, koji je predvodio delegaciju svoje zemlje u Moskvi, izvijestio je o nedostatku napretka u pregovorima o opskrbi gasom. Ruska strana je tražila “finansijske i nefinansijske uslove, uključujući izmirenje historijskog duga”, rekao je on u objavi na Facebooku, tvrdeći da bi troškovi rješavanja slučaja bili “veći od ponuda na međunarodnim tržištima gasa”.

    Odgovarajući na tvrdnje, Gazprom je rekao da iako se moldavskim vlastima možda ne sviđa cijena ruskog gasa, priroda cijena je jasna i transparentna. Kompanija je dodala da je potpisivanje novog sporazuma moguće samo ako Moldavija prizna svoj dug.

    Sa pozitivne strane, rekao je Spinu, Gazprom se složio da poveća dnevnu isporuku u Moldaviju za 5 miliona kubnih metara tokom ostatka oktobra, što je donekle ublažilo užasnu situaciju u zemlji.

    Premijerka Moldavije Natalia Gavrilita ranije je u parlamentu rekla da je pokriveno samo 67 posto potreba zemlje za gasom u oktobru i da je za pokrivanje deficita potrebno dodatnih 16 miliona kubnih metara. Daljnji nedostatak može predstavljati prijetnju plinskoj infrastrukturi, upozorila je ona.

  • Erdogan dao naredbu: Turska protjeruje američkog i još devet ambasadora

    Erdogan dao naredbu: Turska protjeruje američkog i još devet ambasadora

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas da je naredio Ministarstvu vanjskih poslova da proglasi deset ambasadora zapadnih zemalja “personom non grata”, odnosno nepoželjnim osobama.

    Ovu odluku je donio zbog poziva na oslobađanje filantropa Osmana Kavale, javila je agencija Reuters.

    Kavala je u zatvoru od kraja 2017. a optužen je za finansiranje demonstracija širom zemlje 2013. i za umiješanost u neuspjeli državni udar 2016. godine. On poriče sve optužbe.

    U zajedničkoj izjavi od 18. oktobra, ambasadori Kanade, Danske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Švedske, Finske, Novog Zelanda i Sjedinjenih Država pozvali su na “pravedno i brzo rješavanje Kavalinog slučaja”.

    Oni su pozvani u Ministarstvo vanjskih poslova koje je tu izjavu nazvalo neodgovornom.

    “Dao sam potreban nalog našem ministru vanjskih poslova i rekao šta se mora učiniti, ovih deset ambasadora mora se odmah proglasiti personama non grata. Odmah ćete to riješiti”, rekao je Erdogan u govoru okupljenima u Eskisehiru na sjeverozapadu Turske.

    Kavala je prošle godine oslobođen optužbi u vezi s demonstracijama, ali je presuda poništena ove godine i kombinirana s optužbama u drugom predmetu povezanom s pokušajem državnog udara.

    Grupe za ljudska prava kažu da je njegov slučaj simbol suzbijanja drugačijeg razmišljanja u Turskoj pod Erdoganovom vlašću, piše Reuters.

  • Turska: Počela nabavka aviona

    Turska: Počela nabavka aviona

    Ministar odbrane Turske Hulusi Akar izjavio je danas kako su počeli tehnički radovi oko nabavke aviona F-16 od Sjedinjenih Država.

    Akar je odgovarao na pitanja novinara u Briselu nakon sastanka ministara odbrane zemalja članica NATO-a, javlja Agencija Anadolija.

    Tom prilikom upitan je i o turskoj nabavci aviona F-16 od Sjedinjenih Američkih Država.

    “Naša je dužnost da zaštitimo naših 84 miliona stanovnika, našu zemlju od 780.000 kvadratnih kilometara, kao i naša prava i zakon u tom okviru. Kako? Mi ćemo to učiniti našom vojskom. Šta znači vojska? Osoblje i oprema. Pokušavamo to da ispunimo. Dakle, pokušavamo da opremimo našu vojsku na najbolji mogući način”, rekao je Akar, prenosi Al Džazira.

    Naveo je da se pod vodstvom predsednika Redžepa Tajipa Erdogana procenat domaće proizvodnje u odbrambenoj industriji njegove zemlje približio 80 posto.

    “U mogućnosti smo da zadovoljimo mnoge naše potrebe domaćom proizvodnjom. Osim toga, imamo i druge potrebe, koje također moramo da zadovoljimo”, kazao je Akar.

    Nedavno je šef Direkcije za odbrambenu industriju Turske Ismail Demir rekao da će Turska ako SAD ne odobre ugovor za F-16 kupiti ruske avione SU-35 i SU-57.

    “Ako SAD ne odobre ugovor za F-16, nakon situacije sa F-35, Turska neće imati drugi izbor. Pita nje SU-35 i SU-57 može se ponovo pokrenuti bilo kada”, kazao je Demir.

    Sastanak s grčkim zvaničnicima

    “U tom smislu, moramo obnoviti F-16 koje imamo. Počeli su tehnički radovi za nabavku Block 70 Viper F-16 od našeg saveznika i prijatelja SAD, ali isto i za modernizaciju nekih aviona koje već imamo. Pratimo proces. Jačanje Turske znači i jačanje odbrane NATO-a”, poručio je Akar.

    Podsetio je da se u sedištu NATO-a sastao i s grčkim ministrom odbrane Nikolaosom Panagiotopoulosom.

    “Imali smo pozitivan i konstruktivan sastanak s grčkim ministrom odbrane. Očekujemo da ćemo u narednom razdoblju videti pozitivne rezultate ovog sastanka”, ocenio je Akar.

  • Rusija upozorila Nemačku i Evropu: “Moraju da znaju koje su posledice”

    Rusija upozorila Nemačku i Evropu: “Moraju da znaju koje su posledice”

    Ministarka odbrane Nemačke Anegret Kramp-Karenbauer mora da zna koje su posledice gomilanja snaga na granici Rusije, izjavio je Sergej Šojgu.

    “U svetlu poziva na vojno obuzdavanje Rusije, NATO nastavlja da gomila snage na našim granicama. Ministarka odbrane Nemačke mora dobro da zna koji je bio epilog sličnih akcija po Nemačku i Evropu”, rekao ruski ministar odbrane Šojgu.

    On je naglasio da “bezbednost u Evropi može biti samo zajednička, bez narušavanja interesa Rusije”. “Međutim, danas, NATO nije spreman na ravnopravan dijalog po ovom pitanju. Štaviše, realizacija plana NATO-a o ‘obuzdavanju’ Avganistana završena je katastrofom kojom se sada bavi ceo svet”, dodao je Šojgu. Juče je ministarka odbrane Nemačke Anegret Kramp Karenbauer izjavila da bi NATO trebao da pokaže Rusiji spremnost da upotrebi oružje u slučaju potrebe.

  • Talibani nasilno iseljavaju šitske Hazare i političke protivnike oduzimajući im kuće i zemlju

    Talibani nasilno iseljavaju šitske Hazare i političke protivnike oduzimajući im kuće i zemlju

    Talibanski zvaničnici natjerali su hiljade ljudi na sjeveru i jugu Afganistana da napuste svoje domove i zemlju, što je predstavljalo kolektivnu kaznu, protivzakonito prema međunarodnom pravu, upozorio je Human Rights Watch.

    Mnoge deložacije bile su usmjerene na pripadnike zajednice šitskih Hazara, dok su druge bile povezane s bivšom afganistanskom vladom.

    Zemlja i kuće zaplijenjene na ovaj način često su se preraspodjeljivale pristalicama talibana. Prisilne deložacije koje je evidentirao Human Rights Watch dogodile su se u pet provincija, uključujući Kandahar, Helmand i Uruzgan na jugu, Daikundi u centru i sjevernu provinciju Balkh.

    Mnogim ljudima je naređeno da napuste domove i farme uz najavu od samo nekoliko dana i bez ikakve mogućnosti da dokažu svoje zakonsko vlasništvo.

    “Talibani nasilno iseljavaju Hazare i druge na osnovu etničke pripadnosti ili političkog mišljenja kako bi nagradili pristalice talibana“, rekla je Patricia Gossman, pomoćnica direktora za Aziju u Human Rights Watchu.

    “Ove deložacije, provedene uz prijetnju silom i bez ikakvog pravnog postupka, ozbiljne su zloupotrebe koje predstavljaju kolektivnu kaznu”, dodala je.

    Talibani su obećali inkluzivnu vladu, ali su izabrali vladu koja se sastoji isključivo od muškaraca u kojoj uglavnom dominiraju sunitski svećenici iz etničke grupe Paštuna, iz koje je grupa historijski crpila svoju osnovnu podršku. Od preuzimanja vlasti sredinom augusta, talibani su povezani s nizom kršenja ljudskih prava, uključujući ubistva iz odmazde i napade na novinare. Također su mnogim ženama oduzeli pravo na rad i zabranili djevojkama da studiraju.

    Deložacije se dešavaju neposredno pred zimu, koja u većem dijelu Afganistana donosi ekstremne hladnoće, i usred žetve, na koju se seoske porodice oslanjaju da otplate dugove za godinu dana i naprave zalihe hrane za sledeću godinu.

    Oni koji su protjerani iz svojih domova pridružuju se velikom broju ljudi koji su već postali izbjeglice unutar svoje zemlje zbog rata, suše ili ekonomskog kolapsa. Samo ove godine raseljeno je preko 665.000 Afganistanaca, čime je ukupan broj u cijeloj zemlji iznosio oko 4 miliona.

    “Posebno je okrutno raseljavati porodice tokom žetve i neposredno prije početka zime”, rekao je Gossman, te dodao da bi talibani trebali prekinuti prisilno iseljavanje Hazara i drugih i rješavati zemljišne sporove u skladu sa zakonom i poštenim procesom.

  • Biden i Macron razgovarali o potrebi jačanja evropskih odbrambenih snaga

    Biden i Macron razgovarali o potrebi jačanja evropskih odbrambenih snaga

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron razgovarali su o jačanju evropske odbrane u telefonskom razgovoru u petak, saopćila je Bijela kuća dok Washington nastoji da popravi odnose nakon spora oko ugovora o podmornicama.

    Dvojica lidera “razgovarali su o naporima da se omogući jača i sposobnija evropska odbrana uz istovremeno osiguravanje komplementarnosti sa NATO-om”, navodi se u saopćenju.

    Biden će se sastati s Macronom u Rimu kasnije ovog mjeseca, a u saopćenju se kaže da se raduje prilici da “sagleda stanje u mnogim područjima američko-francuske saradnje i ojača naše zajedničke interese”.

    Oni su posljednji put razgovarali 22. septembra u svom prvom razgovoru nakon žestoke prepirke oko prodaje podmornica Australiji, što je ozbiljno zateglo odnose. Konkretno, Australija je pristala kupiti američku nuklearnu podmornicu i na taj način odustati od velikog, već postojećeg ugovora s Francuskom o kupovini konvencionalnih podmornica. Novi sporazum je razbjesnio Francuze.

    Macron je podsjetio da je francuski ambasador u Washingtonu i ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian uporedio Bidenove jednostrane metode sa metodama bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, ali “bez tvitova”. Iako se Biden nije izvinio zbog tajnih pregovora o prodaji nuklearnih podmornica Australiji, on je priznao da bi to pitanje “imalo koristi od otvorenih konsultacija među saveznicima”, navodi se u kasnijem saopćenju.

    Američki dužnosnici od tada su pokušali popraviti odnose, a američki državni sekretar Antony Blinken posjetio je Pariz ranije ovog mjeseca i održao sastanak s Macronom.

  • Likvidiran je

    Likvidiran je

    Američka vojska je saopštila da je likvidirala visokog vođu Al Kaide u vazdušnom napadu izvedenom u petak na severozapadu Sirije.

    Major Džon Rigzbi, portparol Centralne komande američke vojske, potvrdio je da je Abdul Hamid al-Matar poginuo u napadu dronom, preneo AP.

    Rigzbi je rekao da će likvidacija Al-Matara poremetiti “sposobnost Al Kaide da dalje planira i izvodi globalne napade koji prete američkim građanima, partnerima SAD i nedužnim civilima”. On je rekao da Al Kaida “koristi Siriju kao bazu za pretnje Siriji, Iraku i šire”. Napad bespilotnim letelicama usledio je dva dana nakon što je američka vojna ispostava na jugu Sirije pogođena u koordinisanom napadu u kojem su korišćene i bespilotne letelice i rakete. Američki zvaničnici tvrde da nijedan američki vojnik stacioniran u Siriji nije ranjen, niti ubijen.

  • Rusija odgovorila Prištini: Ne priznajemo ni vas, ni vaše odluke

    Rusija odgovorila Prištini: Ne priznajemo ni vas, ni vaše odluke

    Ambasada Ruske Federacije u Srbiji saopštila je da ne priznaje odluku tzv. kosovske vlade o tome da dvojicu ruskih diplomata proglasi za nepoželjne.
    Smatramo da je ovaj korak Prištine provokacija, ističu u Ambasadi.

    • Ne priznajemo “nezavisnost” Kosova, a samim tim i “vladu” pokrajine i druge “strukture”. Za nas nikakve “odluke” Prištine nemaju pravnu snagu. Na osnovu rezolucije SB UN 12 44 sarađujemo sa UNMIK-om u vezi sa datim pitanjem – rekli su u pres-službi Ambasade.

    U Ambasadi Rusije ističu da su apsolutno neprihvatljivi pokušaji da se diplomate akreditovane kod UNMIK-a ometaju da obavljaju svoju djelatnost koja je u skladu s međunarodnim pravom.

  • Nova pravila za ulazak u Njemačku

    Nova pravila za ulazak u Njemačku

    U nedjelju stupa na snagu nova odluka – sve osobe koje nisu vakcinisane ili nisu preležale virus korona, a dolaze u Njemačku iz visokorizičnih zemalja, među kojima je i BiH moraće u desetodnevnu izolaciju po dolasku, saopšteno je danas iz Epidemiološkog instutita Robert Koh

    Samoizolaciju mogu da prekinu nakon pet dana tako što će priložiti negativan PCR test.

    Za sve povratnike u Njemačku obavezna je prijava prije dolaska u Njemačku, a vakcinisane i osobe koje su preležale virus korona mogu prilikom prijave da prilože i svoj sertifikat o vakcinaciji, čime su oslobođene karantina nakon povratka.