VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Makron: Prema Rusiji i Rusima odnositi se sa poštovanjem

    Makron: Prema Rusiji i Rusima odnositi se sa poštovanjem

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je tokom predizborne kampanje da se prema Rusiji i njenom narodu treba odnositi sa poštovanjem.

    • Neophodno je nastaviti dijalog sa liderima čak i kada se iznose razlike, jer će na kraju doći do povratka za pregovarački sto – naveo je Makron na sastanku sa biračima u pariskom kvartu Poasi, dodajući da Rusiju i ruski narod uvijek treba tretirati sa poštovanjem.

    On se zauzeo da se “učini sve da se spriječi eskalacija i širenje neprijateljstava” u Ukrajini.

    • Nemoguće je izgraditi trajni mir ako Rusija ne učestvuje u izgradnji sveobuhvatne bezbjednosne arhitekture na našem kontinentu, jer istorija i geografija to nalažu – izjavio je francuski predsjednik.

    On je dodao da se mora nastaviti sa pregovorima sa ruskim i bjeloruskim narodom.

    • Naša odgovornost je da sačuvamo sve veze koje možemo da sačuvamo. Mi to moramo da učinimo uz pomoć predstavnika iz svijeta kulture, nauke i tehnike i nevladinih organizacija – rekao je Makron.

    Predsjednički izbori u Francuskoj zakazani su za 10. i 24. april. Osim Makrona u trci za predsjednika učestvuje još 11 kandidata, podsjeća TASS.

  • Zelenski: Ohladio sam po pitanju NATO, ima mjesta za razgovor o Krimu i Donbasu

    Zelenski: Ohladio sam po pitanju NATO, ima mjesta za razgovor o Krimu i Donbasu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, na pitanje o mogućnosti priznanja Krima i samoproglašenih republika Donbasa, izjavio da postoji mogućnost da vlasti u Kijevu razgovaraju i pronađu kompromis i dodao da je ohladio po pitanju ulaska Ukrajine u NATO, prenosi agencija RIA Novosti.

    “Možemo da razgovaramo o tome i nađemo kompromis o tome kako će ljudi nastaviti tamo da žive”, odgovorio je Zelenski na pitanje o mogućnosti priznanja Krima, kao i samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike, a prenose mediji.

    “Ono što mi je važno je da shvatim je kako će živjeti ljudi na tim teritorijama, ko želi da bude dio Ukrajine”, napomenuo je ukrajinski lider.

    Kako je dodao, ovo pitanje je komplikovanije od samog njihovog priznanja.

    “Ovo je još jedan ultimatum, a mi nismo spremni za ultimatume”, rekao je Zelenski, javlajju RIA novosti.

    Kako kaže, ono što mora da se učini je da ruski predsjednik Vladimir Putin počne da razgovara, da stupi u dijalog.

    Ranije je pomoćnik predsjednika Rusije i šef delegacije na pregovorima sa Ukrajinom Vladimir Medinski u intervjuu za RT izjavio da se nada da će tokom pregovora uspjeti da se pronađe rješenje na temu priznanja Krima i Donbasa.

    Kako javljaju ukrajinski mediji, Zelenski je rekao da se “ohladio” po pitanju ulaska Ukrajine u NATO.

    “Što se tiče NATO-a, ohladio sam se na ovo pitanje nakon što smo shvatili da NATO nije spreman da prihvati Ukrajinu. Alijansa se plaši kontradiktornih stvari i konfrontacije sa Rusijom”, rekao je Vladimir Zelenski za ABC.

    “Nećemo biti zemlja koja nešto moli na kolenima.”

  • Janukovič se obratio Zelenskom: Herojstvom se ne razmeće

    Janukovič se obratio Zelenskom: Herojstvom se ne razmeće

    Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, koji je svrgnut 2014. godine, pozvao je aktualnog šefa Ukrajine Volodimira Zelenskog da zaustavi krvoproliće i sklopi mir. To se navodi u izjavi Janukoviča, prenosi TASS.

    “Želim da se obratim Volodimiru Zelenskom na predsjednički, pa čak i pomalo očinski način”, napisao je Janukovič. “Volodimire Aleksandroviču, možda sanjate da postanete pravi heroj! Ali herojstvom se ne razmće, ne radi se o borbi do posljednjeg Ukrajinca”, stoji u Janukovičevom obraćanju.

    “Veoma dobro razumijem da imate mnogo savjetnika, ali lično ste dužni po svaku cijenu zaustaviti krvoproliće i postići mirovni sporazum. To se od vas očekuje u Ukrajini, Donbasu i Rusiji. Ukrajinski narod i vaši partneri na Zapadu biće vam zahvalni”, zaključio je bivši predsjednik Ukrajine, prenosi TASS.

  • Pod kontrolom ukrajinskih snaga još samo nekoliko gradova

    Pod kontrolom ukrajinskih snaga još samo nekoliko gradova

    Ministarstvo spoljnih poslova samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) objavilo je da je od ukrajinskih trupa “oslobođena skoro cijele teritorije republike”.

    U saopštenju se navodi da su snage Narodne milicije te samoproglašene republike oslobodile su 73 naselja u LNR i DNR, prenosi Sputnjik.

    Dodaje se da je pod kontrolom Oružanih snaga Ukrajine ostalo još nekoliko gradova: Rubežno, Sjeverodonjeck, Lisičansk, Zoloto, Popasna i pojedinačna susedna sela.

    -Na oslobođenim teritorijama Republike nastavlja da djeluje nekoliko raštrkanih nacionalističkih bandi – ostataka oružanih formacija potisnutih iz oslobođenih naselja i utvrđenih područja. Nastavlja se rad na njihovom pronalaženju i likvidaciji – dodaje se u saopštenju.

  • Rusija upozorava da bi mogla da smanji isporuke gasa Evropi

    Rusija upozorava da bi mogla da smanji isporuke gasa Evropi

    Rusija je upozorila da bi mogla da prekine svoje isporuke gasa Zapadu preko gasovoda Sjeverni tok 1.

    “U vezi sa neosnovanim optužbama na račun Rusije u vezi sa energetskom krizom u Evropi i nametanjem zabrane Sjevernog toka 2, imamo puno pravo da donesemo odgovarajuću odluku i uvedemo embargo na pumpanje gasa kroz Gasovod Sjeverni tok 1. Ali, za sada nismo donijeli takvu odluku”, rekao je zamjenik premijera Aleksandar Novak.

  • Ukrajina: Ruska invazija je jako usporena, zbog toga pribjegavaju psihološkom ratu i kriše pravila ratovanja

    Ukrajina: Ruska invazija je jako usporena, zbog toga pribjegavaju psihološkom ratu i kriše pravila ratovanja

    Vojska Ukrajine je objavila svoje najnovije procjene o ruskoj invaziji rekavši da “neprijatelj nastavlja ofanzivnu operaciju, ali je tempo napredovanja njegovih trupa značajno usporen”, prenosi Index.

    Trinaestog dana ruskog napada Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine rekao je da od 6 sati po lokalnom vremenu ukrajinski vojnici nastavljaju odbranu u južnom, istočnom i sjevernom sektoru. Glavni grad Kijev i sjeverni grad Černihiv još su u ukrajinskim rukama. Dodaje se kako je protuzračna obrana zemlje uspješno odbijala raketne i zračne napade.

    • Okupatori su demoralizovani i sve više pribjegavaju pljački i kršenju pravila međunarodnog humanitarnog prava o vojnom sukobu – navela je ukrajinska vojska.

    Ukrajinci tvrde kako Rusija sada pribjegava psihološkom ratu i da su stvorene grupe ruskih snaga. Oni su navodno zaduženi za obavljanje zadaća vezanih za “provođenje propagandnog rata” na okupiranim područjima, s ciljem da utiču na lokalno stanovništvo.

  • Šta je Azov, ozloglašeni bataljon, koji stalno spominju Rusi?

    Šta je Azov, ozloglašeni bataljon, koji stalno spominju Rusi?

    Od svih vojnih jedinica u Ukrajini najintrigantnija je bataljun Azov. Radi se o vojnoj jedinici koja je prerasla u ideološko-politički pokret, čija je centralna baza kraj grada Mariupolja, koji leži na obali Azovskog mora. Mariupolj je jedan od gradova koji su najteže stradali u ovoj ruskoj invaziji.

    Radi se o desničarskoj vojnoj jedinici sastavljenoj od ultranacionalista, koje se nerijetko optužuje da njeguju neonacizam, a posebno je spominju Rusi kao opravdanje za “denacizaciju” Ukrajine. Jedinica je na svom početku brojila blizu 900 vojnika, a sad prema procjenama broji njih 2.500. Svi su dobrovoljci.

    Jedinica Azov ušla je u fokus svjetske javnosti 2014. godine, kad je i osnovana zbog sukoba koji je izbio na istoku Ukrajine između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj te proruskih paravojnih formacija samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani.

    Bataljon su osnovali pripadnici desničarskih organizacija, između ostalog članovi organizacije Patrioti Ukrajine i Nacional-socijalističkog saveza Ukrajine, koji je nastao 2008. godine s ciljem uspostave nacional-socijalizma u Ukrajini. Uskoro se bataljon dokazao u vojnom smislu, da bi u novembru postao dio ukrajinske vojske, uprkos brojnim optužbama za ratne zločine, poput mučenja ratnih zarobljenika, piše Index.

    Azov je u međuvremenu osnovao i svoje političko krilo, Nacionalni korpus, paravojnu jedinicu nazvanu Nacionalna milicija, Omladinski korpus, a ima i sportski bar, teretane i “društveni centar” poznat kao Kozačka kuća, nedaleko od Majdana. Tijekom kampanje za ukrajinske parlamentarne izbore 2019. godine, stranka Nacionalni korpus je formirala ujedinjenu radikalno-desničarsku partijsku listu s Vladinom inicijativom Jaroša, Desnim sektorom i Svobodom. Ova koalicija je osvojila svega 2,15% glasova na nacionalnoj izbornoj listi i nije uspjela osvojiti niti jedno mjesto Vrhovnoj radi.

    Znakovita poruka Čečenima
    Prije sedam dana pojavila se snimka, objavljena na zvaničnom Telegam kanalu Nacionalnog korpusa, na kojoj navodni pripadnik Azova umače metke u svinjsku mast. Bila je to poruka Čečenima da u Ukrajini nisu dobrodošli.

    “Draga braćo muslimani, kod nas u raj nećete. Nećete smjeti u raj. Idite kući, molimo vas. Ovdje ćete naići na nevolje. Hvala na pažnji, doviđenja”, govori muškarac na snimci. Snimku je preuzela i Al Jazeera, ali nije uspjela provjeriti njezinu autentičnost.

  • Rusija je danas zemlja sa najvećim brojem sankcija na svijetu

    Rusija je danas zemlja sa najvećim brojem sankcija na svijetu

    Rusija je pretekla Iran i Siriju i postala zemlja sa najvećim brojem sankcija na svijetu.

    Prema podacima stranice za praćenje sankcija Castellum.ai, 2.754 sankcije su već bile na snazi ​​protiv Rusije prije 22. februara ove godine, prenosi BBC.

    U danima nakon invazije na Ukrajinu uvedeno je još 2.778 sankcija, čime je ukupan broj porastao na 5.532 – što je više za 3.616 sankcija koje su uvedene Iranu čime je Rusija preuzela neslavno prvo mjesto.

    Iza Rusije slijede Iran, Sirija, Sjeverna Koreja, Venecuela, Mijanmar i Kuba.

    Sjedinjene Američke Države su izvor najvećeg broja sankcija sa 21 posto, a iza njih su Velika Britanija i Evropska unija sa 18 udjela u sankcijama.

    Zemlje širom svijeta pojačale su sankcije Rusiji u pokušaju da izvrše pritisak na Moskvu da zaustavi agresiju na Ukrajinu koja je započela 24. februara.

    Uprkos sankcijama i osudama cijelog svijeta, režim Vladimira Putina još ne popušta na terenu, a ni nakon treće runde pregovora zvaničnika Kijeva i Moskve ne nazire se prekid vatre s obzirom na uslove koje obje strane zahtijevaju.

  • Novi rekordan pad vrijednosti ruske valute: Jedan dolar iznosi 155 rublji

    Novi rekordan pad vrijednosti ruske valute: Jedan dolar iznosi 155 rublji

    Desio se novi rekordan pad vrijednosti ruske valute u odnosu na dolar.

    Sada jedan dolar iznosi 155 rublji, a jasno je da je to posljedica Zapadnih sankcija Rusiji nakon napada ove države na Ukrajinu.
    Uoči početka rata jedan dolar je iznosio između 70 i 80 rublji. Od početka ove godine je ruska valuta izgubila 90 posto vrijednosti u odnosu na dolar, prenosi CNN.

    Rusi u svakodnevnici osjete devalvaciju domaće valute, odnosno Zapadne sankcije. Mnogi od njih su odlučili da novac povuku iz banaka ili da ga zamijene za dolare. BBC je prošle sedmice prenio izjavu jednog mladog stanovnika Moskve da dolar više nije dostupan, već da je dostupna samo rublja.


    Kupovina stranih valuta u Rusiji je sada skuplja za 50 posto ako uopšte i postoji prilika za to. Mnogi su po izbijanju rata u Ukrajini otišli u banke i na bankomate, i to poučeni vrlo lošim iskustvom tokom raspada Sovjetskog Saveza, kada je novac najsigurnije bilo čuvati kod kuće.

  • Zelenski Rusima: “Sada ću reći jedno: ostajem ovde”

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će ostati u kabinetu predsednika u Bankovoj ulici u Kijevu onoliko koliko je potrebno za pobedu u ratu.On je u video poruci ispričao da je pre skoro tri godine, kada je stupio na dužnost, palnirao da preseli Kancelariju predsednika kako bi rasteretio centar Kijeva, prenosi Ukrinform.

    “Sada ću reći jedno: ostajem ovde, ostajem u Kijevu, na Bankovoj, ne krijem se i ne plašim se bilo koga”, naveo je Zelenski.

    On je optužio Rusiju da je poslala tenkove nakon što je postignut dogovor o humanitarni koridorma.

    “Postojao je dogovor o humanitarnim koridorima. Da li je funkcionisao? Ruski tenkovi su radili umesto njih. Čak su minirali put kojim su pristali da prevoze hranu i lekove za ljude i decu do Mariupolja”, rekao je Zelenski, prenosi Unian.

    Zelenski još tvrdi da “ruski okupatori čak uništavaju autobuse za evakuaciju ljudi”.

    Zelenski je rekao da će Ukrajina insistirati na pregovorima sa Rusijom sve dok ne pronađe način da kaže Ukrajincima kako da dođu do mira.

    “Već je održana treća runda pregovora, ja bih rekao treća i konačna, ali mi smo realisti, zato ćemo razgovarati, insistirati na pregovorima dok ne nađemo način da kažemo našim ljudima: ovako ćemo doći do mira”, rekao je Zelenski, prenose RIA Novosti.