Krvave borbe na istoku Evrope traju već deset dana, kolona ruskih tenkova dugačka čak 65 kilometara nadomak je Kijeva, ali i dalje se postavlja pitanje kako će Rusija da ostvari proklamovani cilj “demilitarizacije i denacifikacije” Ukrajine, ako ukrajinski narod ne želi da smijeni postojeću vlast?!
Čak i da ruska vojska osvoji Kijev i da ukrajinska vojska kapitulira, na kojim će to izborima Moskva postaviti prorusku vlast u Ukrajini?
Ako imamo u vidu da je ruska vojska već danima “zaglavljena” nadomak Kijeva, da je lokalno civilno stanovništvo spremno i puškama da brani svoje domove, nije najjasnije kako će ukrajinski narod prihvatiti eventualnu prorusku vlast?
Da li je to maksimalistički cilj predsjednika Rusije Vladimira Putina ili bi se zadovoljio ispunjenjem manjih zahtjeva odnosno prije svega garancijom o neulasku Ukrajine u NATO – tema je koju je Blic analizirao sa sagovornicima.
“Odluka o napadu donijeta iznenada”
Vuk Vuksanović, stariji istraživač iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, ističe za Blic da je sve što se trenutno događa u ratu u Ukrajini posledica odluke koju je „ruski predsjednik Vladimir Putin donio na prečac“.
– Odluka o napadu na Ukrajinu doneta je očigledno iznenada, a to se moglo vidjeti i po reakciji drugih članova Saveta bezbjednosti. Situacija u Ukrajini je takva da rijetko ko može da sa stoprocentnom sigurnošću razjasni šta je cilj Rusije. Jedno je sigurno da bi se rat završio Rusi moraju da se vrate sa nečim. Ne mogu to učiniti praznih ruku kada su već stigli do ovdje – ocjenjuje Vuksanović.
Kako kaže, teško je shvatiti šta je Putin mislio pod „denaifikacijom i demilitarizacijom“ Ukrajine što je proklamovao kao cilj prije početka rata.
– Te termine ruska delegacija ponovila je i tokom mirovnih pregovora sa ukrajinskim predstavnicima u ponedjeljak. Pod denacifikacijom Putin vjerovatno podrazumijeva svrgavanje režima, dok bi demilitarizacija mogla da znači da se Ukrajina odrekne vojnih potencijala ili da ne modernizuje vojnu opremu odnosno ne doprema tuđe naoružanje – apostrofira Vuksanović.
– Putin neće završiti rat bez garancija da Ukrajina neće ući u NATO. To je zahtjev iza koga bi stali svi ruski spoljnopolitički zvaničnici bez obzira na to iz koje su garniture vlasti. Ako to ne dobije Putin može samo da poveća broj svojih snaga u Ukrajini i pojača napad – zaključuje Vuksanović.
“Pogrešno procjenio situaciju u Ukrajini”
S druge strane, profesor na Fakultetu bezbjednosti Zoran Dragišić smatra da je Putin napravio kardinalnu grešku ratom u Ukrajini.
– Potpuno je pogrešno procijenio situaciju u Ukrajini i činjenicu da Ukrajinci ne žele da budu pod kontrolom Rusije. Kolone izbjeglica iz Ukrajine ne bježe u Rusiju nego na zapad. Raspršila mu se ubrzo i antizapadna kampanja, a okrenuo je i gotovo cijeli svijet protiv sebe pa i značajan deo ruske javnosti. Takođe, prvi dani borbe pokazali su da ruska vojska nije tako moćna kako se činilo. Što rat bude duže trajao neće biti bolje po njega – ocjenjuje Dragišić.
Naš sagovornik ne vjeruje da će Rusija u Ukrajini ostvariti željeni cilj.
– Očigledno Ukrajina neće da se preda Rusiji, a ne vjerujem da će Moskva moći da zabrani Ukrajini da uđe u NATO. Ne znam zbog čega se Rusija sad protivi ulasku Ukrajine u NATO kada joj je već šest susednih država u toj alijansi. Ukrajina sigurno neće biti nova Belorusija – naglašava Dragišić.
“Najmoćniji Rusi neće dozvoliti da zbog Putina ispaštaju”
Šta više Dragišić nije siguran ni koliko će još dugo biti Putin na mjestu predsjednika Rusije.
– Rat u Ukrajini mogao bi da najavi i njegov skori kraj. Vidjeli smo smrknuta lica svih ljudi oko njega. Sankcije će pogoditi najmoćnije ljude u Rusiji koji sigurno neće dozvoliti da zbog Putina ispaštaju. Sve više i ruska javnost uviđa da Putin daje neuravnotežene izjave, preti čak i nuklearnim ratom – zaključuje Dragišić.
Rano za prognoze ishoda rata
Zbog činjenice da ruska vojska već danima stagnira na ulazu u Kijev mnogi smatraju da ukrajinska vojska odnosi pobjedu u ratu. Međutim, stariji istraživač iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Vuk Vuksanović oprezan je u prvim ocjenama.
– Svakako da se situacija u Ukrajini ne odvija onako kako je Putin zamislio što je posljedica i njegove brzinske odluke, ali i otpora Ukrajinaca. S tim što je još rano za procjene. Podsjetio bih da je, recimo, SAD bilo potrebno čak 40 dana da bi osvojila Iran koji nije blizu njene teritorije. S druge strane, Rusiji je Ukrajina u komšiluku tako da ne bih odbacio mogućnost da Moskva povisi temperaturu i pojača napad – podvlači Vuksanović.
