VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajina iznela nove zahteve Rusiji: “Cirkus”

    Ukrajina iznela nove zahteve Rusiji: “Cirkus”

    Rusija treba da ispunjava svoje obaveze prema Krimljanima i stanovnicima Donbasa, izjavio je portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko.

    Sekretar Saveza za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksej Danilov ranije je objavio planove za otvaranje centara za vezu na kontrolnim punktovima na krimskoj deonici rusko-ukrajinske granice i kontakt-liniji u Donbasu. Na poluostrvu su kritikovali ovu ideju, ukazujući na njenu besmislenost.

    Kao odgovor na to, Nikolenko je izjavio da Rusija “ne može da zabrani stanovnicima Krima i Donbasa da kontaktiraju sa ukrajinskim vlastima”.

    “Ali Rusija kao država-okupator mora jasno da se pridržava svojih međunarodno-pravnih obaveza i ispunjava aranžmane lidera ‘normandijskog formata'”, rekao je diplomata.

    Nikolenko je zahtevao da Moskva “obezbedi osnovne potrebe stanovnika Krima i Donbasa”, a posebno zaštitu od virusa korona i bezbedan pristup posmatračke misije OEBS-a u oba regiona.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije nazvalo je ideju Kijeva da napravi “punktove za direktnu komunikaciju” sa Krimljanima cirkuskom tačkom.

    Portparolka Ministarstva Marija Zaharova podsetila je da su stanovnici poluostrva već “rekli sve što su hteli” i preporučila Kijevu da vrati socijalna davanja koja su uskraćena stanovnicima Donbasa i da deblokira vitalnu infrastrukturu.

  • Erdogan “eksplodirao” – da li je preterao?

    Erdogan “eksplodirao” – da li je preterao?

    Turski predsednik Erdogan zapretio da će proterati deset ambasadora zapadnih zemalja od toga sedam članica NATO. Pogođene države razgovarale u nedelju o odgovarajućem odgovoru Erdoganu. O čemu se radi? U ponedeljak uveče su amabasdori Nemačke, Francuske, Holandije, Danske, Norveške, Švedske, Finske kao i SAD, Kanade i Novog Zelanda objavili apel u kojem traže brzo oslobađanje turskog preduzetnika i sponzora kulture Osmana Kavale.

    Kavala (64) je još od 2017. u istražnom zatvoru mada je Evropski sud za ljudska prava još 2019. naložio Turskoj da ga oslobodi.

    Odiseja po sudovima

    Kavala nije političar i nema političkih ambicija. Svojim kulturnim sponzorstvom, međutim, postao je antiteza Erdoganu i njegova meta. Svojom fonadacijom Kavala pruža platformu kulturnim radnicima, ali i manjinama u Turskoj. Erdogan i državni mediji upoređuju Kavalu sa Džordžom Sorošem. Pritom sugerišu da strani igrači sprovode zaveru protiv Turske.

    Osman Kavala je prvo bio optužen za iniciranje i finansiranje protesta 2013. u Istanbulu, u parku Gezi kada su turski građani demonstrirali protiv sve većeg uticaja turskog predsednika Erdogana i sistematskog potkopavanja načela “oca nacije” Kemala Atatürka o oštroj podeli svetovnog i verskog života i vlasti.

    Od tih optužbi ga je sud u Turskoj oslobodio februara 2020. i trebalo je po presudi Evropskog suda da bude pušten na slobodu.

    Ali, izdata je nova optužnica – ovaj put da je umešan u puč 15. jula 2016. U optužnici se govori o poltičkoj i vojnoj špijunaži, terorizmu, zaveri, potkopavanja režima i tome slično. Takođe je ponovo otvoren “Gezi proces”.

    Kavala i još 50 optuženih imaju ročište u Istanbulu 26. novembra. U znak protesta protiv Erdoganovih optužbi, Kavala je u petak preko svojih advokata dao do znanja da više neće prisustvovati sudskim raspravama. Pod ovim okolnostima više nije moguće pravedno suđenje, preneli su advokati.


    Erdogan je “eksplodirao”

    Na apel ambasadora je odmah usledila žestoka reakcija Redžepa Tajipa Erdogana. “Ko ste vi uopšte? Mislite da možete Turskoj da držite lekcije?” Tako su ga citirali turski mediji.

    Ambasadori dotičnih zemalja su već u utorak pozvani u tursko ministarstvo spoljnih poslova. Nemački ambasador Jirgen Šulc poslao je svog otpravnika poslova. Tom prilkom je apel ambasadora kritikovan kao mešanje u unutrašnje poslove i jasno stavljeno do znanja da je to “neprihvatljivo”. To je već samo po sebi ozbiljan diplomatski korak. Ali Erdogan se nije na tome zaustavio.

    U subotu u Eskišehiru u zapadnoj Turskoj Erdogan je rekao da je Ministarstvu spoljnih poslova dao odgovarajuće instrukcije da se deset ambasadora proglasi nepoželjnim – diplomatskim rečnikom “persona non grata”. Takav korak obično znači da sledi proterivanje diplomata. Erdogan nije postavio nikakv rok – uobičajeno da se se abasadoriam daje rok od 48 sati.

    Oči uprte u Čavušoglua

    Iz krugova ministarstva spoljnih poslova u Berlinu rečeno je: “Primili smo k znanju izjave turskog predsednika Erdogana i izveštavanje o tome i trenutno smo u intenzivnim konsultacijama sa devet drugih pogođenih dražava.” Američki Stejt dipartment je rekao da je zatražena “jasna pozicija iz Ministarstva inostranih poslova Turske”.

    Oči su sada uprte u turskog ministra inostranih poslova Mevluta Čavušoglua koji se trenutno nalazi u Južnoj Koreji. Ako on bude sledio uputstva svog šefa, bio bi to drastičan korak koji bi veoma opteretio odnose između NATO partnera Turske i EU i SAD – nedelju dana pre samita G20 u Rimu. Erdogan se zapravo nada tom prilikom – bilateralnom sastanku sa predsednikom SAD Džozefom Bajdenom.

    Nemačka kancelarka Angela Merkel je nedavno (16.10.2021.) bila u oproštajnoj poseti Turskoj. Nemački političari oštro osuđuju potez Erdogana. Potpredsednica Bundestaga, poltičarka Zelenih Klaudija Rot, zahteva sankcije i prekid izvoza oružja Turskoj.

  • Amerika se sprema za rat protiv Rusije?

    Amerika se sprema za rat protiv Rusije?

    Američke vazduhoplovne snage su u okviru obuke u slučaju rata protiv Moskve poslale lovce F-16 na aerodrom najbliži ruskim granicama na ostrvu Šemja.

    Stručnjak “Forbsa” Dejvid Eks piše u članku da od maja ove godine komanda vazduhoplovstva SAD izvodi vežbe na Aljasci.

    Glavni zadatak je vežbanje sletanja i poletanja na što više malih aerodroma, ističe se u materijalu. “Te vežbe su bile proba velikog rata protiv Rusije. Ratno vazduhoplovstvo očekuje da će u ratnom periodu Rusi napasti velike baze balističkim i krstarećim raketama”, naglasio je američki ekspert. S tim u vezi, on dodaje da u slučaju sukoba vazduhoplovstvo može da garantuje da će makar neki avioni preživeti bombardovanje i uspeti da pruže otpor. Autor teksta je primetio da se vojna baza na ostrvu Šemja nalazi na idealnom mestu za presretanje ruskih vojnih aviona iznad voda Beringovog mora. “To ostrvo se nalazi na svega 200 milja (322 kilometra) od ruske obale. Nijedan drugi američki aerodrom, ni ni nosač aviona ne može da rasporedi avione tako blizu Rusije”, piše “Forbs”. Prema rečima Eksa, let na ostrvo je rizičan jer je aerodrom udaljen, a piloti će, kako kaže, morati da se bore sa konstantnim maglama i olujama.

  • Kako zarazu staviti pod kontrolu? Struka tvrdi da vakcine same nisu dovoljne protiv korone

    Kako zarazu staviti pod kontrolu? Struka tvrdi da vakcine same nisu dovoljne protiv korone

    Član britanske Komisije za vakcinaciju i imunizaciju profesor Adam Fin izjavio je da program vakcinacije sam nije dovoljan da se sadašnja stopa širenja kovida 19 dovede pod kontrolu.

    Vlada odbacuje mogućnost prelaska na plan B, a premijer Boris DŽonson odupire se apelima zdravstvenih stručnjaka da uvede oštrije restrikcije, iako broj zaraženih raste.

    DŽonson je izjavio da će vakcine omogućiti da se pregura zima i da zemlja izađe iz pandemije.

    Profesor Fin upozorio je na prekomjernu samouvjerenost u vrijeme kada se situacija pogoršava, prenio je AP.

    On je rekao da ljudi i dalje trebaju da se testiraju, da nose maske i izbjegavaju gužve u zatvorenim prostorima da bi se spriječio “potpuni kolaps”.

    Ministar zdravlja Sadžid DŽavid izjavio je ove sedmice da bi dnevni broj novih infekcija mogao da dostigne 100.000, ali Vlada insistira da zdravstvena služba ima dovoljno kapaciteta i da će se preći na plan B samo ako se ona nađe pod “ozbiljnim pritiskom”.

    Plan B predviđa rad od kuće i obavezno nošenje maski.

  • Muškarac ošamario iranskog zvaničnika tokom inauguracije guvernera

    Muškarac ošamario iranskog zvaničnika tokom inauguracije guvernera

    Tokom inauguracije novog guvernera sjeverozapadne iranske provincije Istočni Azerbejdžan došlo je do sigurnosnog incidenta u kojem je muškarac ošamario novoizabranog zvaničnika i guvernera ove iranske regije.

    Napad se dogodio tokom ceremonije koja je održana u glavnom gradu Tabrizu, a kako prenosi The Guardian, muškarac je napao brigadnog generala Abedina Khorrama koji je izašao na binu kako bi održao govor.

    Tokom Khorramovog govora, koji je emitovan na iranskoj državnoj televiziji, nezadovoljni građanin izašao je na binu te je gurnuo i ošamario Khorrama.

    Vrlo brzo, na bini su se pojavili i pripadnici iranskih snaga sigurnosti te su uhapsili muškarca koji je izazvao incident.

    Na snimcima koji su se kasnije pojavili u javnosti može se vidjeti kako se Khorram vratio na binu te je nastavio svoj govor.

    “Ne poznajem ovog čovjeka, ali morate znati da kada sam boravio u Siriji neprijatelji su me tukli 10 puta dnevno. Više od 10 puta su mi prislanjali pištolj uz glavu. Ovaj čovjek je sličan tim neprijateljima, ali mu opraštam”, rekao je Khorram.

    Iako je Khorram rekao kako ne poznaje čovjeka koji ga je ošamario, državna novinska agencija opisala je napadača kao pripadnika gardijskog korpusa Ashoura, jedinice s čijim je radom Khorram bio upoznat.

    Inače, Khorram je bio među 48 Iranaca koji su držani kao taoci u Siriji 2013. godine, a koji su kasnije pušteni u zamjenu za 2.130 pobunjenika.

  • I Bijela kuća pokušava da ublaži Bajdenovu “bombu”

    I Bijela kuća pokušava da ublaži Bajdenovu “bombu”

    “Odnedavno SAD jača vojnu napetost podstičući nezavisnost Tajvana, koji je neodvojivi deo teritorije Kine.”

    Tako je Pak Mjong Ho, zamenik ministra spoljnih poslova Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK), reagujući na rast međunarodnog pritiska na Narodnu Republiku Kinu da se ne upusti u vojnu avanturu pripajanja Republike Kine na Tajvanu.

    Pomnije čitanje sugeriše da su glavne teze stava zamenika ministra napisane u Pekingu ili prepisane iz priručnika Kineske komunističke partije:

    “Tajvan je isključivo unutrašnje pitanje Kine, SAD koristi Tajvan kao sredstvo pritiska na Kinu i istureni položaj za nadvladavanje Kine iako prema van održava politiku “jedne Kine”, delovanje SAD-a predstavlja veliku pretnju međunarodnom miru i stabilnosti”.

    Pak Mjong Ho nakon toga upoređuje krizu s Republikom Kinom na Tajvanu sa stanjem na Korejskom poluostrvu gde, navodi, američke trupe služe “pritisku na NR Kinu”.

    Tek se zatim navodi da snage SAD-a i satelitskih država “koncentrisanih oko Tajvana, mogu u bilo kojem slučaju iskoristiti za vojnu operaciju protiv DPRK.” Severnokorejski diplomata zaključuje da “stvarnost dokazuje da SAD nastoji ugušiti našu zemlju i Kinu, obe socijalističke države, kako bi zadržao nadmoć”.

    Vu u Slovačkoj i Pragu

    Peking se našao pod diplomatskom baražnom vatrom kad je reč o RK na Tajvanu. U sredu je Evropski parlament doneo neobvezujuću rezoluciju koja poziva na jačanje veza s RK na Tajvanu s kojom EU deli demokratske vrednosti. Kristalno čist rečnik potvrđuje da je RK na Tajvanu sigurnosni interes EU. Na to su u Pekingu reagovali burno nizom pretnji.

    Posebno upućenima zemljama Istočne Evrope jer Litvanija otvara kancelariju Tajvana, a ne Taipeija (glavni grad). NR Kina ovo prvo smatra uplitanjem u unutrašnja pitanja, a ovo drugo dopušta. Nova pretnja stiže Češkoj i Slovačkoj koje će primiti ministra spoljnih poslova Republike Kine na Tajvanu. Džozef Vu će učestvovati na forumu u Slovačkoj, a zatim će otići u Prag kako bi se sastao s predsednikom Senata, gornjeg doma češkog parlamenta Milošem Vistrčilom i Zdenjekom Hribom, gradonačelnikom Praga.

    Njih dvojica duže vreme jačaju odnose s RK na Tajvanu. Američki predsjednik Džo Bajden je u petak je izjavio da SAD ima obvezu da brani RK na Tajvanu. Nakon čega su partijski mediji na engleskom objavili oštre napade tvrdeći kako će američka vojska, u slučaju da se uključi u mogući sukob, pretrpeti teške gubitke. Peking u strateškim razmatranjima operacije povratka RK na Tajvan procenjuje da Vašington neće delovati jer bi to dovelo do žrtava što, nakon završetka rata u Avganistanu, nijedan američki predsednik neće želeti.

    Zbog toga ih je toliko i uzbunila Bajdenova izjava. Indikativno, komentari govore isključivo o “miroljubivom ujedinjenju”. Bela kuća je krenula u operaciju ublažavanja predsednikoveizjave. Jan Psaki, portparolka, u petak je na redovnom razgovoru s novinarima potvrdila da nema promene američke politike prema RK na Tajvanu. Ipak, pažnje je vredan citat:

    “Naša politika će se voditi Zakonom o odnosima s Tajvanom, što znači da ćemo nastaviti da pomažemo Tajvanu u održavanju dovoljne sposobnosti samoobrane. Drugi je princip je da svaki pokušaj da se budućnost Tajvana odredi ikako drukčije osim mirnim putem smatramo pretnjom miru i sigurnosti zapadnog Pacifika. To bi predstavljalo veliku zabrinutost za SAD.”

    Japan to smatra pretnjom nacionalnoj sigurnosti, a blizu je i izjava gospođe Psaki. Zaleteo se predsednik Bajden ili ne, nedvosmisleno je da se politika SAD i EU prema NR Kini zaoštrava kad je reč o pitanju RK na Tajvanu.

    Niko ne dovodi u pitanje politiku “jedne Kine”, ali zbog zbivanja u Hong Kongu, gde je Peking brutalno prekršio obveze iz međunarodnog ugovora o preuzimanju te teritorije, saveznici Taipeija odlučni su jamčiti mu mogućnost da sam odluči kada će se, kako i pod kojim uslovima vratiti pod vlast matice zemlje.

    Nepredvidiv Si
    Trenutno su uslovi takvi da vlasti i javnost na ostrvu odbijaju takav razvoj događaja. Na kontinentu predsednik Si Đinping gradi uslove za ostanak na vlasti i nakon drugog mandata čime ruši sastav koji je postavio Deng Sjaoping, ne slučajno.

    Zbog čega se strahuje da bi mogao, u cilju jačanja pozicije na vlasti, da se odluči na vojnu intervenciju. Oštre poruke poput poslednje Bajdenove, one Visokog predstavnika za spoljnu i sigurnosnu politiku EU Žozepa Borela i Tokija za cilj imaju da odvrate Sija i partijske jastrebe od nasilne akcije. I u tom ih svetlu treba gledati. Što god o tome mislio severnokorejski zamenik ministra spoljnih poslova.

  • Kineski i ruski ratni brodovi održali prve vježbe u zapadnom dijelu Pacifika

    Kineski i ruski ratni brodovi održali prve vježbe u zapadnom dijelu Pacifika

    Ruski i kineski ratni brodovi izveli su prvu vojnu vježbu koja je uključivala i zajedničku patrole u zapadnom dijelu Pacifika, saopćilo je rusko ministarstvo odbrane.

    Kako je navedeno, u patrolama je učestvovalo 10 ratnih brodova, a vježba je trajala od 17. oktobra pa sve do 23. oktobra, prenosi CNN.

    “Cilj zajedničke patrole bio je pokazivanje državnih zastava Rusije i Kine, održavanje mira i stabilnosti u azijsko-pacifičkoj regiji, kao i zaštita pomorske ekonomske aktivnosti obje zemlje”, saopćeno je iz Ministarstva odbrane Rusije.

    Osim patrola u ovom dijelu Pacifika, mornarice dvije države uvježbavale su i zajedničke taktičke manevre te su izveli niz vojnih vježbi.

    Iako su vojne aktivnosti Rusije i Kine izazvale brojne reakcije, Ministarstvo odbrane Japana oglasilo se prije nekoliko dana te su istakli kako su japanski vojnici nadzirali brodove tokom aktivnosti koje su bile vezane za prolazak kroz moreuz Tsugaru, te da nije uočeno kršenje međunarodnih pravila.

    Rusija i Kina su prije održavanja vojne vježbe na Pacifiku od 14. do 17. oktobra na Japanskom moru održali bilateralnu vježbu “Pomorska interakcija-2021”.

    Inače, dvije države u posljednjih nekoliko godina održale su niz pomorskih vojnih vježbi od kojih je vjerovatno najupečatljivija bila “Vostok 2018” koja je uključivala simulaciju bitke rusko-kineskog saveza protiv imaginarnog neprijatelja.

    Ruski lider Vladimir Putin više puta je poručio kako su Kina i njen predsjednik Xi Jinping istinski saveznici, a glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova naglasio je kako su Kina i Rusija ujedinjene poput planine te da ih veže neraskidivo prijateljstvo

  • EU pozvala 80 građana u Strazbur; Oni se razočarani vratili kućama

    EU pozvala 80 građana u Strazbur; Oni se razočarani vratili kućama

    U Strazburu je juče doputovalo 80 evropskih građana misleći kako će svojim idejama učiniti EU boljim mjestom za život, ali su iz Evropskog parlamenta izašli uvjereni kako ih političari uopšte nisu slušali.

    Građani su u parlament stigli kako bi političarima iz nacionalnih parlamenata i evropskih institucija predstavili rezime rasprava o temama poput migracija, zdravstva, privrede i zaštite okoline.

    O tim temama je 80 nasumično odabranih građana vodilo međusobno raspravu na tom istom mjestu tokom septembra i oktobra.

    • Imali smo premalo vremena i prostora da političarima iznesemo svoje mišljenje – kaže Dajana Milinković iz Hrvatske, koja je predstavljala 200 evropskih građana s temama migracija i EU u svijetu.
    • Ali sve se izgubilo u floskulama političara koji su imali puno više vremena za govore – dodala je.

    Građani, od kojih neki impresionirani velikom staklenom zgradom Evropskog parlamenta, stigli su u petak gdje im je objašnjeno kako će njihovih 20 predstavnika imati po dva minuta da iznesu zaključak.

    • Niko od političara nije međutim ništa komentarisao nakon tog našeg izlaganja niti se osvrnuo na zaključak. Nije bilo nikakve rasprave. Bezveze smo se mučili – napominje Dragan Volarević, još jedan hrvatski građanin koji je učestvovao na sjednici u parlamentu.

    Italijanski građani pristigli u Strazbur žalili su se organizatoru, a nezadovoljstvo su javno izrazili i Holanđani, te Irci.

    • Građani su se veoma razočarali, te kritikovali čitavu sjednicu – kaže holandski novinar Simon Tromel.

    U petak, tokom zatvorenih radnih sastanaka koji su održani kao priprema za glavnu sjednicu, političari su prekoračivali vrijeme koje su imali za javljanje.

    • Građanima naprosto nije dato dovoljno vremena. Osjećaju da nisu shvaćeni ozbiljno – ističe Tromel.

    U subotu su se pak političari kratko obraćali u parlamentu, ne ulazeći u raspravu ni o čemu.

    U glavnoj prostoriji predviđenoj za raspravu istaknut je natpis “Budućnost je u tvojim rukama“, ali prisutni građani sumnjaju u istinitost te parole.

    • Ovo nije bilo ono što su građani očekivali – komentarisala je italijanska novinarka Sara Numiko.

    Neki političari napustili su plenarnu sjednicu prije kraja, neki odmah nakon što su odradili svoj minut ili dva, što građani smatraju nepoštovanjem.

    Oko 70 odsto građana Evropske unije u avgustu je reklo da nije zadovoljno načinom na koji EU trenutno funkcioniše, pokazuje anketa kuće Ipsos.

    Građani širom EU osjećaju da nemaju uticaja na donošenje odluka, zbog čega raste evroskepticizam, pa su tri institucije – Evropska komisija, Savet EU i Evropski parlament – pokrenuli seriju rasprava pod nazivom “Konferencija o budućnosti Evrope“ kako bi građani iznijeli svoje komentare i prijedloge.

    Građani su u sklopu te konferencije pozvani u Strazbur, gdje su im plaćeni smještaj i prevoz.

    • Idući put, na idućoj plenarnoj sjednici, biće puno više vremena i prostora za građane da se predstave i iznesu svoje preporuke – rekao je evropski zastupnik Gaj Verhofštad, jedan od domaćina konferencije.

    Isti građani su pozvani na novu plenarnu sjednicu u decembru, a u istom mjesecu će uobličiti svoje preporuke u dokument te ga poslati Evropskoj komisiji.

    • Tada će nam reći šta tačno imaju pripremljeno pa ćemo raspraviti o tome – dodao je Verhofštad.

    Potpredsjednica Evropske komisije zadužena za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica poručila je kako će ti prijedlozi građana biti uvršteni u kreiranje evropskih politika nakon proljeća 2022. godine.

    • Primili smo puno kritika, ali s obzirom da je budućnost otvorena, mi institucije moramo se pripremiti za nadolazeće događaje – rekao je pak slovenački sekretar ministarstva spoljnih poslova Gašper Dovžan u ulozi organizatora konferencije ispred Savjeta EU.
    • Danas je bilo dosadno jer nije bilo nikakve rasprave, ali mi građani smo ostali do kraja jer smo zaista došli ovdje da radimo – kaže Dajana Milinković, prenose hrvatski mediji.
  • Biden odgodio uklanjanje oznake tajnosti s arhiva o atentatu na Kennedyja

    Biden odgodio uklanjanje oznake tajnosti s arhiva o atentatu na Kennedyja

    Uklanjanje oznake tajnosti s arhiva o atentatu na bivšega američkog predsjednika Johna F. Kennedyja 1963. u Dallasu odgodit će se za godinu dana, objavio je američki predsjednik Joe Biden.

    “Agencije su predložile da se odgodi uklanjanje oznake tajnosti s povjerljivih podataka u arhivima, a ja vas uvjeravam da će se to ostvariti do 15. decembra 2022.”, stoji u Bidenovom saopćenju, prenose agencije.

    Godine 2017., dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bio Donald Trump, Nacionalni arhiv Sjedinjenih Država triput je uklanjao oznaku tajnosti s niza dosjea.

    Bijela kuća je u saopćenju pojasnila da arhivisti zaostaju u svojim istraživanjima dosjea zbog pandemije koronavirusa i da im je treba još vremena za posao.

    Komisija koje se bavi atentatom na JFK-a, poznata i kao “Warrenova komisija”, nazvana po njenom predsjedniku Earlu Warrenu, tadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda SAD-a, godine 1964. je zaključila da je Lee Harvey Oswald, bivši marinac koji je živio u Sovjetskom Savezu, počinio atentat na Kennedyja i da je djelovao sam.

    No odmah nakon objave zaključci izvještaja izazvali su brojne kontroverze, a u kasnijim studijama kritiziran je rad komisije.

    Kongresna komisija kasnije je zaključila da je “ubistvo vjerovatno posljedica zavjere”.

  • Viktor Orban Evropsku uniju uporedio sa Sovjetskim Savezom

    Viktor Orban Evropsku uniju uporedio sa Sovjetskim Savezom

    Mađarski premijer Viktor Orban je na skupu u Budimpešti u subotu, šest mjeseci prije parlamentarnih izbora koji će biti tijesni, osudio odnos Evropske unije prema svojoj zemlji i Poljskoj uspoređujući je sa Sovjetskim Savezom.

    “Evropska unija nam govori i ponaša se prema nama i Poljacima kao prema neprijateljima”, rekao je okupljenim simpatizerima na skupu u povodu nacionalnog praznika i obilježavanja protusovjetskog ustanka 1956.

    “Briselu bi bilo dobro da razumije da nas ni komunisti nisu uspjeli nadjačati. Mi smo David, a Golijatu bi bilo bolje da ga izbjegava”, istaknuo je i podržao Varšavu u sukobu s Briselom u vezi s neovisnošću sudova i prvenstvu europskog prava, prenosi Hina.

    Više desetina hiljada ljudi je izašlo na ulice Budimpešte. Učesnici mimohoda, od kojih su neki došli iz Poljske, mahali su poljskim zastavama i transparentima s natpisima “Brisel = diktatura”.