Kategorija: Svijet

Prema novoj anketi CBS Newsa, 53 odsto Amerikanaca odobrava ono što radi američki predsjednik Donald Tramp, dok se 70 procenata ispitanika složilo da on na funkciji radi ono što je obećao tokom kampanje.

Prema anketi, sprovedenoj od 5. do 7. februara nad 2.175 punoljetnih građana SAD, ispitani su bili daleko manje sigurni u to da milijarder Ilon Mask i Odjeljenje za vladinu efikasnost (DOGE), na čijem je čelu, treba da ima kontrolu nad vladinim operacijama i potrošnjom, prenio je Forbs.

Samo 23 odsto anketiranih je reklo da bi Mask trebalo da ima “mnogo” uticaja, 28 odsto je reklo da bi trebalo da ima “neku” moć, dok je ukupno 49 procenata ispitanih navelo da vjeruje da bi trebalo da ima malu ili nikakvu kontrolu nad vladom.

Republikanci su više podržali Maskove akcije od demokrata, iako je samo 30 odsto republikanaca izjavilo da misli da bi Mask i DOGE trebalo da imaju “mnogo” uticaja, dok je više od 44 odsto njih izjavilo da misli da bi on trebalo da ima samo “neku” moć nad operacijama američke vlade.

Trampove planove masovne deportacije imigranata bez dokumenata podržalo je 59 odsto ispitanika, a 64 procenta je podržalo njegovo slanje trupa na granicu SAD i Meksika.

Njegovi planovi da stvori velike centre za pritvor dok vlada odlučuje ko treba da bude deportovan dobili su 48 odsto podrške među anketiranima, dok se 52 odsto protivilo tome.

Dok je većina anketiranih – 56 odsto, podržala Trampove carine na uvoz iz Kine, Trampovi planovi da uvede carine na uvoz robe iz Meksika, Kanade i Evrope su uglavnom nepopularni, a protiv njih se izjašnjavalo između 56 i 62 odsto anketiranih, u zavisnosti od zemlje na koju se carine odnose.

U isto vrijeme, 66 odsto ispitanika je reklo da se Tramp ne fokusira dovoljno na snižavanje cijena u zemlji, kao što je rekao da će to učiniti tokom kampanje.

Dok 54 odsto ispitanika odobrava politiku Trampa u odnosu na rat Izraela i Hamasa, Amerikanci su do sada najkritičniji prema Trampovom predlogu da bi SAD mogle da preuzmu Gazu, a samo 13 odsto ispitanika reklo je da bi to bila “dobra ideja”.

Javnost u BiH i regionu prvi put je saznala za važan element programa nove administracije u SAD, s Donaldom Trampom na čelu, kada su se pojavile vijesti da ta zemlja privremeno suspenduje sve svoje programe u zemlji dok se ne obavi pregled da li se uklapaju u spoljnopolitičke ciljeve nove administracije.

Glavni element Trampove politike treba da bude uklanjanje programa “Raznolikost, jednakost i inkluzija” (DEI), koji su uvedeni s ciljem promovisanja politike zapošljavanja i položaja u društvu pojedinaca na osnovu rase, pola, etničke ili kulturne pozadine ili grupe s određenom pozadinom koja se po nekom osnovu može smatrati manjinskom.

Bez ulaska u ocjenu potrebe ovih programa, koju treba ostaviti američkoj javnosti, politici i debati u njihovom društvu, za nas je zanimljivo ono šta ta politika nosi, ko je promoviše i kako je došlo do formulisanja konzervativnog odgovora na ove programe, još i prije Trampa.

Politiku DEI uglavnom su promovisali predstavnici Demokratske stranke, najčešće iz lijevog krila ove političke organizacije, a kao opravdanje uglavnom se spominjala potreba uklanjanja socijalnih ili istorijskih nepravdi. Primjera radi, ohrabrivalo se zapošljavanje crnaca jer se smatralo da su oni istorijski bili podređeni bjelačkim interesima, pa nisu uspjeli kroz generacije akumulisati dovoljno materijalnih dobara ili društvenog kapitala da bi bili ravnopravni u društvu. Takođe, smatralo se da su homoseksualci, a posebno transvestiti, ranjiva društvena grupa kojoj bi takođe trebalo pomoći, na primjer prilikom konkursa na javnim institucijama, da im se pruži određena prednost ako se na istoj poziciji kandiduje osoba koja se ne smatra ranjivom ili ugroženom grupom.

Odgovor konzervativaca počiva na principu koji je odavno karakterističan za Republikansku stranku, a to je što manje miješanje države u privatnu sferu građana. Republikanci zagovaraju što manju javnu administraciju, a da se u što većoj mogućoj mjeri društvena dinamika prepusti pravilima slobodnog tržišta. Istovremeno, smatraju da svaki građanin treba da se kroz obrazovanje, sticanje vještina ili na druge načine ličnim zalaganjem sam izbori za pozicije i da se svi društveni odnosi vrednuju na osnovu ličnih zasluga.

Tokom prvog Trampovog mandata posebno je bila prisutna kritika ljevičarskih organizacija i političkih udruženja kroz praksu uvođenja prava na “treći pol”, kao i da bi djeci trebalo dati više slobode da odrede vlastiti polni identitet. Tramp je prilikom posljednje izborne kampanje obećao da će u državnim institucijama za koje je nadležna federalna vlada ukinuti sve programe, pravilnike i uredbe o promovisanju DEI smjernica. Prošle sedmice je vlada SAD, na osnovu izvršne naredbe Trampa “Zaustavljanje rasnih i rastrošnih vladinih DEI programa, politika i preferenci”, naložila Stejt departmentu da revidira sve programe, ne samo u smislu uštede nepotrebnih troškova, nego i uklanjanja i zaustavljanja finansiranja svih programa koji u sebi sadrže elemente DEI ideologije.

Kritičari DEI programa smatraju da je posebno tokom posljednjih nekoliko demokratskih administracija došlo ne samo do promovisanja ovih politika u javnom administrativnom sektoru Amerike, već i u medijima, školama, umjetnosti, sportu i drugim ustanovama. U govoru se, na primjer, ohrabrivalo da se ne koristi muški rod, već neutralni ili, ako se ne može izbjeći, da se uključe oba roda, na primjer “političari i političarke”, “piloti i pilotkinje”, i slično. U sportu se od sportskih udruženja tražilo da pojedincima koji su promijenili pol omoguće da se ravnopravno takmiče s pripadnicima istog pola, a putem televizije se izbjegavalo tematizovanje “osjetljivih” događaja.

U praksi, nova Trampova naredba znači da programi koji se odnose na ono što Amerika smatra svojim ključnim nacionalnim interesima, poput odbrane, energetike, borbe protiv korupcije, medija, ne bi trebalo da budu prekinuti nigdje, pa ni u BiH. S obzirom na nove smjernice, može se očekivati manje programa koji se odnose na inkluziju, prava manjinskih grupa i ranjivih kategorija. Ukoliko organizacije u BiH budu htjele da promovišu ove interese, moraće, po svemu sudeći, tražiti druge donatore.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je izjavio da bi Ukrajina izgubila svoju vojsku ukoliko bi ratno stanje bilo suspendovano zbog održavanja izbora, a Rusi bi onda to iskoristili.

U intervjuu za britansku TV stanicu ITV Njuz, on je kazao da svi žele da se rat završi i da budu održani izbori, kao i da ih se on ne plaši.

“Dok traje rat, naše stanovništvo je, međutim, protiv izbora jer svi shvataju šta će se dogoditi. Morali bi da ukinemo ili suspendujemo ratno stanje, a ako to uradimo izgubićemo vojsku”, rekao je Zelenski, dodajući da bi se Rusi tome obradovali, prenosi ukrajinska Pravda.

Prema njegovim riječima, onda se gubi borbena spremnost, moral i vojska ne može da se održi.

“Ljudi bi se vratili kućama i imali bi svako pravo da se vrate, a čak i kod onih koji to ne bi uradili došlo bi do pada morala… Rusija bi definitivno to iskoristila za kontraofanzivu”, upozorio je Zelenski.

On se osvrnuo i na probleme sa glasanjem pripadnika vojske, kao i stanovnika na, kako je kazao, teritorijama koje su okupirali Rusi, ali i miliona Ukrajinaca koji su u inostranstvu.

Prema riječima Zelenskog, ti ljudi ne bi mogli da glasaju, a onda bi Rusija dovela u pitanje legitimitet izbora.

“To je upravo ono što Rusi žele – totalna destabilizacija Ukrajine i zato treba biti vrlo oprezan u vezi pitanja izbora”, zaključio je on, prenosi Tanjug.

Kineski predsjednik Si Đinping prihvatio je poziv da učestvuje na obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu u Moskvi 9. maja ove godine, izjavio je danas ruski ambasador u Kini Igor Morgulov.

“Predsjednik NR Kine Si Đinping prihvatio je poziv da učestvuje na svečanosti 9. maja u Moskvi povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu i zauzvrat pozvao Vladimira Vladimiroviča Putina u Kinu na svečanosti koje su planirane za početak septembra”, rekao je ambasador Morgulov u intervjuu za TV kanal Rusija-24, prenijela je agencija TASS.

Ranije je pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina Jurij Ušakov izjavio da će kineska strana organizovati događaje posvećene 80. godišnjici pobjede nad Japanom i okončanju Drugog svjetskog rata, prenosi Tanjug.

Njemački kancelar Olaf Šolc iz ljevičarske Socijaldemokratske partije (SPD) i njegov glavni rival Fridrih Merc iz konzervativnog bloka CSU/CDU predstavili su sinoć suprotstavljene vizije za budućnost zemlje u prvoj velikoj debati dvije nedjelje uoči parlamentarnih izbora, prenosi Dojče vele (DW).

Šolc je pozvao Njemačku da u naredne četiri godine izdvoji najmanje dva odsto svog BDP-a za odbranu.

On je naveo da će Berlin moći da poveća troškove za odbranu samo ako ukloni “dužničku kočnicu”.

Merc je insistirao na cifri od tri odsto BDP-a, napominjući da bi Njemačka mogla da posveti više sredstava za odbranu uz veći ekonomski rast, prenosi Tanjug.

On je najavio da će “izmijeniti prioritet stavki budžeta”, rekavši da bi Njemačka mogla da “smanji subvencije” i “da pogleda javne službe i… broj ljudi koji tamo rade”.

Na pitanje moderatora da prokomentariše svoju raniju izjavu da se američki predsjednik Donald Tramp često ponaša nepredvidljivo na funkciji, Merc je odgovorio da je lider SAD “predvidljivo nepredvidiv”.

“Za nas je, sa ove strane Atlantika, važno da budemo ujedinjeni. Potrebna nam je zajednička evropska strategija”, rekao je Merc i dodao da je Evropa naseljenija oblast od SAD, sa uporedivom ekonomskom snagom i da bi, ako se održi jedinstven front, trebalo da bude moguće postići prijateljske i obostrano korisne sporazume.

Šolc je rekao da će se nositi sa Trampom isto kao i ranije.

“Strategija koju sam već koristio, jasne riječi i prijateljski razgovori”, dodao je on.

Aktuelni kancelar je istakao želju Njemačke da sarađuje sa SAD, ali je napomenuo da “ne smemo da se zavaravamo”.

“Ono što američki predsjednik kaže, on to i misli”, rekao je Šolc i dodao da vjeruje da je važno suprotstaviti se Trampu.

On je podsjetio i da je prvi evropski lider koji je rekao da prijedlog za preuzimanje Grenlanda “nije u redu”.

I Šolc i Merc su izrazili nadu u mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine nakon Trampovog povratka u Bijelu kuću.

Šolc je rekao da “ostaje da se vidi” da li se mir u Ukrajini može postići nakon što je Tramp preuzeo dužnost.

“Bilo bi veoma dobro da se ovaj rat završi”, rekao je on i ponovio da Njemačka ne treba da podrži isporuku krstarećih raketa dugog dometa Ukrajini.

Šolc je rekao da se članstvo Ukrajine u NATO-u “neće desiti uskoro” pošto su SAD odbile taj prijedlog.

Upitan da li Ukrajina treba da uđe u NATO, Merc je rekao da je to nemoguće, “zato što NATO ne prima članove koji su trenutno u ratu”.

Istovremeno, on je ocijenio da je davanje Ukrajini statusa kandidata za EU “prava stvar” i ukazao da bi ulazak u Evropsku uniju Ukrajini dao “značajno više sigurnosti”.

On nije pomenuo mogućnost da Ukrajina uđe u NATO nakon završetka rata.

Dvojica političara su se u velikoj mjeri saglasila oko odbijanja Trampovog prijedloga da SAD preuzmu i obnove Gazu, navodi DW.

Šolc je ovaj plan opisao kao “skandalozan” s obzirom na, kako je naveo, obim razaranja i patnje tamo.

“Ovo je protiv međunarodnog prava, šokantno je”, rekao je on. Merc je naveo da se slaže, ali je upozorio da je taj prijedlog jedna od nekoliko “iritantnih” ideja koje je iznio američki predsjednik.

“Moramo da sačekamo i vidimo šta se ozbiljno misli. Strpljenje bi se moglo pokazati mudrim”, naveo je Merc.

Jedno od glavnih pitanja tokom debate bila je i migraciona politika. Šolc je pozvao Njemačku da izgradi više “deportacionih centara” i podsetio da je takvu politiku sprovodio kada je bio gradonačelnik Hamburga i da je “obezbijedio da više ljudi može biti u pritvoru i da su pravne rupe zatvorene”.

Merc je rekao da su Šolcovi argumenti da je sproveo dovoljno migracionih reformi “bajka”. On je priznao da Šolcova vlada “nije bila besposlena” u borbi protiv neregularnih migracija, ali je upozorio da je broj deportacija i dalje premali u poređenju sa brojem ljudi koji su ilegalno ušli u zemlju.

Konzervativni blok CDU/CSU trenutno vodi u anketama sa nešto manje od 30 odsto podrške, a slijede ga ekstremo desna stranka AfD sa preko 20 odsto i Šolcov SPD na trećem mjestu sa 16 odsto.

Evropska unija je u posljednje vrijeme prilagodila svoj pristup prema zapadnom Balkanu, uključujući i BiH, nakon formiranja novog sastava Evropske komisije. Iako su ključni prioriteti ostali isti, način djelovanja je doživio određene promjene.

Prema informacijama koje su ranije prenesene iz evropskih krugova, novi pristup podrazumijeva veću odgovornost domaćih aktera za sprovođenje reformi, umjesto dosadašnje prakse aktivnog posredovanja EU. U tom kontekstu, očekuje se da politički lideri u regionu sami preuzmu inicijativu u rješavanju unutrašnjih izazova.

U posljednje vrijeme primjetni su pokušaji da se iznađu rješenja za neka od otvorenih pitanja, što se može povezati i sa ekonomskim pritiscima, s obzirom na to da poslovna zajednica u regionu izražava potrebu za stabilnijim okruženjem i boljim pristupom evropskom tržištu.

Promjena odnosa EU prema regionu može se posmatrati i u širem kontekstu geopolitičkih dešavanja, uključujući dešavanja u istočnoj Evropi, kao i unutrašnje političke procese unutar samog bloka. Među faktorima koji utiču na ovu dinamiku pominju se i prilagođavanje politike EU prema pitanjima migracija, bezbjednosti i odnosa s trećim zemljama.

Kad je riječ o proširenju, određene zemlje regiona nastavljaju sa reformskim procesima, a u nekim slučajevima postoji optimizam da bi se u narednim godinama mogao vidjeti napredak na tom polju. Međutim, i dalje ostaju izazovi koji uključuju institucionalne reforme unutar EU, kao i pitanje donošenja odluka u okviru zajedničke spoljne i bezbjednosne politike.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da bi njegova država radije potpisala sporazum s Iranom koji ga čini nenuklearnim umjesto da napadnu Islamsku Republiku.

Nova američka administracija od prvog dana najavljuje uspostavljenje snažnijeg režima kontrole iranskog nuklearnog programa.

Takvu politiku Donald Trump je obrazložio u nedavnom intervju za New York Post istaknuvši da bi više volio da se postigne sporazum s Teheranom nego li da dođe do intervencije.

“Volio bih da se postigne dogovor s Iranom o kontroli nuklearnog naoružanja. Više bih to volio nego da ih bombardujemo”, izjavio je Trump.

S druge strane, šef iranske diplomatije Abbas Araghchi rekao je nakon Trumpovih izjava iz prošle sedmice da bi strahovi u vezi s razvojem nuklearnog oružja u SAD-u mogli biti razriješeni jer se Iran protivi oružju za masovno uništenje.

“Oni (Iran) ne žele da umru. Niko ne želi da umre”, zaključio je Trump.

Trump je u svom nedavnom obraćanju javnosti dodao da smatra kako Iran može biti velika i uspješna država ali bez nuklearnog oružja.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je imao telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, objavio je Njujork post.

Tramp je izjavio za taj list da Putin želi da prestane stradanje ljudi u ratu u Ukrajini. Takođe je istakao da je “uvijek imao dobar odnos sa Putinom” i da ima konkretan plan da se rat okonča, ali nije otkrio više detalja.

U intervjuu, koji je dao u petak u predsjedničkom avionu, Tramp je rekao da je “bolje da ne kaže” kada su ga novinari pitali koliko puta je razgovarao sa Putinom, prenio je Rojters.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je krajem januara da je Putin spreman da obavi telefonski razgovor sa Trampom i da Moskva čeka vijest iz Vašingtona da je i on spreman.

Tramp je u petak rekao i da će se vjerovatno sastati sa ukrajinskim predjsednikom Volodimirom Zelenskim sljedeće sedmice kako bi razgovarali o kraju rata u Ukrajini.