Kategorija: Svijet

  • Špirić poručio: Moratorijum na Inckov zakon normalizuje stanje u BiH

    Špirić poručio: Moratorijum na Inckov zakon normalizuje stanje u BiH

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić kaže da su izjave koje stižu iz političkog Sarajeva da unutrašnje probleme treba rješavati u domaćim institucijama dobra prilika da se u BiH vratimo normalizaciji stanja.

    “Dovoljno je da se stavi moratorijum na takozvani Inckov zakon koji nije plod ni unutrašnjeg dogovora ni institucionalnog rada na nivou BiH. Ako ćemo se držati Ustava, zakona i korektnih međustranačkih i međuljudskih odnosa onda su problemi riješeni – u institucijama BiH mi ćemo donositi odluke i zakone, a ne stranci”, izjavio je Špirić za Srnu.

    On je naglasio da su upravo izmjene i dopune Krivičnog zakona, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko, odlična prilika da se “vratimo institucijama i da ga, kao nametnut zakon, stavimo van snage i donesemo zakon koji je plod našeg dogovora i parlamentarnog rada”.

    “Pozdravljam dobronamjerne poruke iz međunarodne zajednice i poziv na dogovor, ali to je maksimum koji možemo dobiti sa te strane jer dogovor o unutrašnjim pitanjima BiH je na nama, a njihova podrška je dobrodošla”, rekao je Špirić.

  • Blinken traži evropsko jedinstvo i podršku zbog moguće ruske invazije na Ukrajinu

    Blinken traži evropsko jedinstvo i podršku zbog moguće ruske invazije na Ukrajinu

    Američki državni sekretar Antony Blinken otputovao je u četvrtak u Berlin na sastanke s ključnim evropskim saveznicima, u sklopu burne diplomatske turneje, kako bi se spriječilo da Rusija izvrši napad na Ukrajinu.

    Blinken će tražiti jedinstveni front s kolegama iz Francuske i Njemačke, kao i s mlađim britanskim ministrom vanjskih poslova prije nego što u petak razgovara s ruskim predsjednikom Sergejem Lavrovom.

    Svoju turneju je započeo u srijedu prvim zaustavljanjem u Kijevu u znak podrške, jer je pozvao Vladimira Putina da ostane na “diplomatskom i mirnom putu”. U Washingtonu je predsjednik Joe Biden rekao da će Rusija platiti visoku cijenu za invaziju na Ukrajinu, uključujući veliki ljudski danak i veliku štetu njenoj ekonomiji.

    “To će biti katastrofa za Rusiju”, rekao je Biden, dodajući da bi Moskva na kraju mogla pobijediti, ali će njeni gubici “biti teški”.

    Biden je insistirao da Putin “još uvek ne želi potpuni rat”, ali je rekao da bi sukob mogao “lako izmaći kontroli”.

    Američki lider je dodao da je otvoren za samit s Putinom o ovoj situaciji. Uz desetine hiljada ruskih vojnika nagomilanih na ukrajinskoj granici raste strah da bi u Evropi mogao izbiti veliki sukob. Biden je izazvao kontroverzu u srijedu, kada je sugerirao da će “nešto znatno manje od značajne invazije” biti dočekano manjim odbijanjem NATO-a.

    “Jedna je stvar ako je uriječ o manjem upadu, a onda završimo u svađi šta da radimo, a šta ne, itd.”, rekao je on.

    Ali Bijela kuća je brzo krenula da razjasni komentare, a sekretarica za štampu Jen Psaki obećala je da će se svaki ruski pokret u Ukrajini suočiti s “oštrom” odmazdom.

    Moskva insistira da ne planira invaziju, ali je istovremeno postavila niz zahtjeva, uključujući zabranu pridruživanja Ukrajine NATO-u, u zamjenu za deeskalaciju. Washington je odbacio zahtjeve Moskve, a šef NATO-a Jens Stoltenberg ove sedmice je insistirao da alijansa “neće napraviti kompromis u vezi s ključnim principima, kao što je pravo svake nacije da izabere svoj vlastiti put”.

    Zapad je više puta upozoravao Rusiju da će platiti “visoku cijenu” ekonomskih i političkih sankcija ako napadne Ukrajinu. S učvršćenim pozicijama obje strane, niz razgovora između zapadnih i ruskih zvaničnika u Ženevi, Briselu i Beču nije donio nikakav pomak.

    Ukrajina se bori protiv snaga koje podržava Moskva u dva otcijepljena istočna regiona od 2014. godine, kada je Rusija anektirala poluostrvo Krim od Ukrajine. Više od 13.000 ljudi je ubijeno, a posljednje gomilanje ruskih trupa također je jako uznemirilo susjede na Baltiku.

    Kao ilustraciju rastućih uloga, Britanija je rekla da će poslati odbrambeno oružje Ukrajini kao dio paketa koji će pomoći zemlji da osigura svoje granice. Kijev je u više navrata molio Njemačku da pošalje oružje, a poziv je do sada odbijen.

    Tokom svoje prve posjete Ukrajini u ponedjeljak, ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da će Njemačka “učiniti sve da garantuje sigurnost Ukrajine”, ali je ponovo odbacila poziv za isporuku oružja.

  • Od ponedjeljka slobodan ulaz u Austriju putnicima iz cijelog svijeta s booster dozom

    Od ponedjeljka slobodan ulaz u Austriju putnicima iz cijelog svijeta s booster dozom

    Od ponedjeljka, 24. januara, u Austriju će moći ući sve osobe iz svih zemalja svijeta, uključujući i one iz država s visokim epidemiološkim rizikom, bez ikakvih ograničenja i uslova ukoliko su vakcinisani trećom (booster) dozom protiv koronavirusa.

    Ovo je u srijedu navečer objavilo Savezno ministarstvo za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača.

    U skladu s novom odlukom o ulasku u Austriju, 14 država i područja koja su do sada bila na listi zemalja s virusnim sojevima, izbrisano je s te liste, javila je austrijska novinska agencija APA.

    Među njima su, kako se navodi, i Danska, Nizozemska, Norveška i Velika Britanija, kao i 10 zemalja iz južne Afrike.

    Dakle, za putnike iz cijeloga svijeta, ako su vakcinisani trima dozama vakcine – više nema nikakvog ograničenja pri ulasku u Austriju.

    Kao razlog za promjenu Odredbe o ulasku u Austriju navodi se trenutna epidemiološka situacija u Austriji, koja je također postala zemlja visokog rizika za neke zemlje, među kojima je i Njemačka, s obzirom na dominirajući omikron virusni soj koronavirusa.

    Novom odredbom ulazak u Austriju dozvoljen je i svim osobama koje su vakcinisane ili su prebolovale covid-19, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa, ne starijeg od 48 sati (tzv. 2G+ pravilo).

    Do sada je za putnike s liste zemalja i područja s virusnim varijantama i visokim epidemijskim rizikom vrijedilo pravilo da mogu ući u Austriju samo ako su vakcinisani trima dozama vakcine (2 doze + booster) protiv koronavirusa, uz obavezno predočenje negativnog PCR testa.

    Odredba o ulasku u Austriju, koja je bila ograničenog trajanja do 31. januara 2022. godine, produžuje se za mjesec, odnosno do kraja februara ove godine, piše u Službenom listu, prenose austrijski mediji.

  • Stiglo prvih 6 “rafala”: Odmah poprskani svetom vodicom

    Stiglo prvih 6 “rafala”: Odmah poprskani svetom vodicom

    Zvuk nadletanja prvih šest “rafala” preko Akropolja odjeknuo je juče celom grčkom prestonicom.Kako prenose grčki mediji, to je sigurno bio najskuplji zvuk koji su mnogi Grci ikada čuli, s obzirom da je cena leta tog borbenog aviona najmanje 14.000 evra na sat.

    Međutim, let iznad Akropolja bio je velika i jasna poruka rastuće grčke odbrambene moći, piše keeptalkinggreece.com.

    Rafali su uzleteli sa piste u Istresu u Francuskoj i sleteli u avio-bazu Tanagra na severu Atike nakon spektakularnog leta preko Akropolja.

    Tu, u bazi Tanagra, rafale su po sletanju dočekali sveštenici sa svetom vodicom kojom su ih poprskali.

    Ceremonijalni doček prenošen je uživo na državnoj TV ERT uz izraze poput “istorijski trenutak” i “nacionalni ponos“.

    “Država sa ponosom dočekuje novonabavljene avione, prvih šest od ukupno 24 rafala“, rekao je premijer Kirijakos Micotakis na početku svog govora u kojem je istakao povećanje vojne moći.

  • Predsjednik Ukrajine se obratio naciji: Ostanite mirni!

    Predsjednik Ukrajine se obratio naciji: Ostanite mirni!

    Prema riječima Zelenskog, informativni prostor preplavile su vijesti o mogućem sukobu sa Rusijom koji navodno može da počne „koliko je sutra.

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski u svom obraćanju naciji pozvao je stanovnike zemlje da ne paniče zbog vijesti o takozvanoj „ruskoj prijetnji“.

    Prema riječima Zelenskog, informativni prostor preplavile su vijesti o mogućem sukobu sa Rusijom koji navodno može da počne „koliko je sutra“. On je pozvao Ukrajince da ne paniče i da ne vjeruju lažnim vijestima.

    „Rat traje već osmu godinu, nije vrijeme za paničenje, eskalaciju situacije, pravljenje zaliha heljde i šibica“, poručio je ukrajinski lider u video-obraćanju, objavljenom na njegovom zvaničnom sajtu.

    Također je pozvao Ukrajince, posebno starije, „da odahnu i da se smire“, a medije da se ne pretvaraju u sredstva masovne histerije.

    Predsjednik je istakao da Ukrajina ne želi rat, ali da uvijek treba da bude spremna za njega.

    „Sve znamo i na sve smo spremni, ali činimo sve da nam to ne zatreba. Preduzimamo sve kako bi smo to riješili diplomatskim putem. Šta je vama činiti? Samo jedno – ostanite mirni“, poručio je Zelenski.

    On je istakao da zemlja stalno jača svoje odbrambene sposobnosti, te da je njena vojska svakodnevno spremna na sve.

    Ukrajina se, dodao je Zelenski, oslanja samo na sebe, jer ima dostojanstvo i ponos, uprkos velikoj podršci. Partnere je pozvao da budu efikasni na djelima.

  • Psihijatrijska analiza: Brejvik opasan kao i prije 10 godina

    Psihijatrijska analiza: Brejvik opasan kao i prije 10 godina

    Anders Bering Brejvik, koji je zatražio uslovno puštanje na slobodu 10 godina nakon što je izvršio najsmrtonosniji napad u Norveškoj u mirnodopskom periodu, opasan je po društvo kao i prije jedne decenije, rezultat je psihijatrijske analize koja je predočena sudu.

    “Rizik od budućih nasilnih djela nije se promijenio od 2012. i 2013, kada sam obavila prve evaluacije”, izjavila je psihijatar Rendi Rosenkvist na sudskom saslušanju.

    Ona je obavila više procjena Brejvika u prethodnoj deceniji, prenio je AFP.

    Neonacista Brejvik osuđen je 2012. godine na 21 godinu zatvora, a taj period može biti produžavan dokle god bude smatran za prijetnju.

    On je tvrdio na saslušanju da se distancirao od nasilja i da želi da bude pušten nakon što je odslužio minimalnih 10 godina kazne.

    Brejvik i dalje pati od “asocijalnog, histrijonskog i narcističkog” poremećaj ličnosti, rekla je Rosenkvistova pred okružnim sudom u Telemarku.

    Brejvik je 22. jula 2011. godine aktivirao bombu nedaleko od sjedišta Vlade u Oslu i ubio osmoro ljudi, a potom je otišao na ostrvo Utoja i ubio još 69 lica, uglavnom mlađe dobi, u ljetnom kampu omladine Laburističke stranke.

  • Turska preko Srbije najavila jači angažman u BiH

    Turska preko Srbije najavila jači angažman u BiH

    Srbija i Turska zainteresovane su za stabilnost regiona zapadnog Balkana, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali i integritet Republike Srpske, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, nakon razgovora s Redžepom Tajipom Erdoanom, predsjednikom Turske, koji je održan u utorak.

    On je istakao da je za obje zemlje od ključnog značaja očuvanje mira i stabilnosti, te da je važno da se fokus prebaci na ekonomiju, investicije i povezivanje. Beogradska “Politika” piše da je nakon susreta održana i treća sjednica Visokog savjeta za saradnju Srbije i Turske, na kojoj su potpisani sporazumi iz oblasti obrazovanja, turizma i kulture.

    “Važno je da imamo stabilne, dobre i prijateljske odnose”, istakao je Vučić u izjavi srbijanskim novinarima u Ankari i dodao da je razgovarao o turskim investitorima u BiH.

    “Razgovarali smo o tome šta znači poštovanje Dejtonskog sporazuma – o poštovanju integriteta BiH, ali i integriteta RS”, rekao je Vučić i dodao da će za godinu i po biti izgrađen auto-put od Beograda do granice s BiH i RS, a da preostaje da se izgradi i auto-put do Bijeljine.

    Kako su javili turski mediji, Erdoan je naglasio da se sve strane u BiH moraju suzdržati od poteza koji mogu naškoditi očuvanju integriteta i suvereniteta BiH.

    Erdoan je naglasio da se slaže s Vučićem da je podrška Srbije integritetu BiH važna za mir i stabilnost cijelog regiona, te je istakao da će njegova zemlja nastaviti ulagati napore da se smanje napetosti na zapadnom Balkanu, a najavio je i sastanak s političkim liderima u BiH.

    “U razgovorima s predsjednikom Srbije Vučićem smo odlučili da okupimo tri lidera Bošnjaka, Hrvata i Srba i da ostvarimo uspjeh. Došli smo do ove odluke”, rekao je, a očekuje se da bi sastanak mogao biti održan ili u Beogradu ili u Istanbulu nakon srbijanskih izbora najavljenih za april.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, pozdravio je razgovor predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana o situaciji u BiH i njihovo zalaganje za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da zvanični stavovi predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdoana ukazuju da razumije situaciju u BiH, te da mu je zahvalan za podršku uspostavljanju dijaloga između konstitutivnih naroda.

    Dodik je, komentarišući sastanak Erdoana s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, na kojem je razgovarano o situaciji u BiH, istakao da je obojici državnika zahvalan za zalaganje da se uspostavi dijalog.

    “Erdoan je državnik velike države i pokazao je sposobnost da je vodi u teškim i izazovnim vremenima i, kao što se može primijetiti u posljednjih nekoliko godina, njegov stav je takav da situaciji u BiH ne pristupa selektivno, podržavajući samo Bošnjake, mada mi razumijemo da u krajnjoj instanci možemo uvijek očekivati više simpatija na toj strani”, rekao je Dodik. On je ranije naglasio da je sudbina BiH u dijalogu političara u konstelaciji Erodan, Vučić, Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, je rekao za “Nezavisne” da je uloga Turske u regionu važna i zbog osjećaja Bošnjaka prema toj zemlji, ali i zbog činjenice da se govori i o očuvanju statusa RS.

    “Bošnjaci u susjedstvu nemaju državu kao što imaju Srbi i Hrvati koje predstavljaju državu matičnog naroda i na neki načni Turska je od samog početka kriza isprva malo skrivenije, a poslije sve otvorenije, htjela da pokaže da je prisutna u BiH. Ona ima zbog svog javnog mnjenja potrebu da bude što vidljivija kad je u pitanju BiH jer tursko javno mnjenje BiH u velikoj mjeri doživljava kao saveznika”, rekao je Šolaja. On je dodao da se odnosom Turske pokazuje da BiH može ostati samo onakva kakva je predviđena u Dejtonu.

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je nakon sjednice Kolegijuma te stranke da ne postoji dogovor o održavanju sastanka lidera tri naroda u Bosni i Hercegovini s predsjednicima Republike Turske i Republike Srbije, te da se radi o pogrešnoj interpretaciji.

    “Radi se u stvari o jednoj odavno dogovaranoj trilaterali između BiH, Srbije i Turske. BiH će predstavljati institucije, a ne predstavnici stranaka ili naroda”, izjavio je Izetbegović.

    Dodao je Izetbegović da bi ta trilaterala trebalo da se desi uskoro, te da će BiH predstavljati Predsjedništvo BiH.

  • Prvi avion s humanitarnom pomoći stigao u cunamijem razorenu Tongu

    Prvi avion s humanitarnom pomoći stigao u cunamijem razorenu Tongu

    Pomoć u vidu hrane i vode dopremljena je pacifičkoj državi vojnim avionom koji je stigao iz Novog Zelanda, a u planu je dolazak još aviona iz ove zemlje, kao i iz Australije.

    Prošle subote je eruptirao podmorski vulkan koji je rezultirao cunamijam, a vulkanski pepeo je prekrio otoke te predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje. Pepeo i morska voda su kontaminirali zalihe pitke vode.

    Najmanje tri osobe su poginule, a komunikacije su prekinute usljed erupcije vulkana i cunamija, a kontakti su se počeli uspostavljati nakon što je Tonga danima bila odsječena od ostatka svijeta. Debeli sloj pepela je prekrio aerodromsku pistu u glavnom gradu Nuku'alofi te je spriječio slijetanje aviona s prijeko potrebnom humanitarnom pomoći.

    Danima su spasilački timovi i volonteri čistili pistu kako bi se stvorili uslovi za slijetanje aviona.

    Danas je u Tongu sletio vojni avion C-130 Hercules, koji je dopremio pitku vodu, opremu za privremena skloništa, generatore, sredstva za higijenu i komunikacijsku opremu. Danas stižu i dva australska aviona Boeing C-17 Globemaster koji donose zalihe, kao i uređaj za čišćenje piste.

    Danas također stiže i novozelandski brod, ali i brodovi drugih zemalja koji transportuju humanitarnu pomoć.

  • Biden smatra da će Rusija napasti Ukrajinu: Očekujte reakciju SAD-a, ali NATO je podijeljen

    Biden smatra da će Rusija napasti Ukrajinu: Očekujte reakciju SAD-a, ali NATO je podijeljen

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden održao je rijetku konferenciju za medije na kojoj se naciji obratio povodom borbe protiv koronavirusa, ali i o krizi između Ukrajine i Rusije.

    “Ako Rusija ode u Ukrajinu, to će imati razorne posljedice. Pretpostavljam da će Putin krenuti prema Ukrajini”, rekao je američki predsjednik.

    Ovim je potvrdio kako smatra da će Rusija napasti Ukrajinu, no upozorio je Moskvu da će se, ukoliko se to dogodi, suočiti s “visokom cijenom”.

    “Invazija bi bila najvažnija stvar koja se dogodila u svijetu u smislu rata od Drugog svjetskog rata i mogla bi izmaći kontroli. Rusija će vojno nadvladati u invaziji, ali će pretrpjeti velike gubitke. Ovo nije samo vojna šetnja za Rusiju, platit će visoku cijenu, odmah, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno”

    Biden vjeruje da Rusija uveliko priprema akciju u Ukrajini, ali da Putin još nije donio konačnu odluku, zbog čega i nema nikakve reakcije. Sugerisao je da će SAD svako kretanje ruskih snaga preko granica tretirati kao invaziju, a da će reakcija na takvo ponašanje Rusije biti ograničavanje pristupa međunarodnom bankarskom sistemu.

    Također je priznao i da je NATO podijeljen u tome kako odgovoriti Rusiji ukoliko dođe do “manjeg upada”. Svojim odgovorima na pitanja novinara o reakciji na ukrajinsku krizu svakako da je uznemirio vladu u Kijevu, jer je pokazao da u NATO-u ne postoji odlučno jedinstvo.

    NATO je rekao da će premjestiti trupe na istočni bok u slučaju napada, međutim predsjednik SAD-a Joe Biden je otkrio da postoje podjele iza kulisa među saveznicima o tome koliko ozbiljan treba biti odgovor Rusiji.

    “Postoje razlike u NATO pogledu toga šta su zemlje spremne da urade u zavisnosti od toga šta se dešava. Jedna je stvar ako je riječ o manjem upadu, a onda na kraju moramo da se svađamo šta da radimo, a šta ne, ali ako ruske snage prelaze granicu Ukrajine, mislim da to sve mijenja”, rekao je.

  • Australijski sud objasnio zašto je Đoković odbijen

    Australijski Federalni sud objavio je razloge zbog kojih je odbijena žalba Novaka Đokovića na ukidanje vize.

    Razloge za ukidanje Đokovićeve vize objavio je sudija Džejms Alsop, jedan od trojice predsedavajućih sudija na Novakovom suđenju.

    Podsećamo, ministar za Imigracije Aleks Hok ukinuo je vizu Đokoviću i pored pobede na sudu Viktorije, a kada je Đoković uložio žalbu, otišlo se na Federalni sud.

    Tamo je takođe predstavljen ceo slučaj, ali su sudije na kraju odlučile da podrže odluku Aleksa Hoka i Đoković je deportovan iz Australije pošto mu je ukinuta viza.

    Federalni sud je tada naveo da je Hok doneo odluku da ukine Đokoviću vizu zbog rizika da će ako Novak ostane to pokrenuti “anti-vaks” lavinu i ‘”anti-vaks’” proteste u toj državi.

    Sada su objavljeni i dokumenti i razlozi zašto je sud tako odlučio:

    “Parlament je jasno stavio do znanja u članu 116 da ministar može da poništi vizu ako smatra da prisustvo njenog nosioca u Australiji može predstavljati rizik po zdravlje ili red australijske zajednice. Zahtev za sudsko preispitivanje je onaj u kome pravosudni ogranak vlade razmatra, pozivajući se na zakonitost , odluku ili odluke izvršnog organa vlasti, u ovom slučaju odluke ministra. Sud ne razmatra mudrost odluke niti preinačava odluku. Zadatak suda je da odluči o zakonitosti odluke ministra i razmatrajući na pritužbe na istu”, naveo je sud.

    “Vodila se velika debata o tome kako pristupiti ministrovoj izjavi o razlozima u ovom slučaju. Ne smatramo da je razrešenje te debate neophodno da bismo došli do stavova koje imamo. Ministar nije bio dužan da navodi razloge za odbijanje vize, ali je to učinio. Očigledno su pažljivo sastavljeni, Sud nema sumnje da je u vezi sa pitanjem od visokog javnog značaja, posvećena pažnja formulisanju razloga u četiri dana u kojima je ministar trebalo da razmotri stvar i dovrši i dostavi razloge. Ipak, treba dati određenu težinu činjenici da nije bilo obaveze davanja razloga. Postojala je jasna međusobna povezanost svih delova ministrovih razloga. Teme ohrabrenja i oponašanja sportskog heroja i ikone provlače se kroz razloge zabrinutosti za zdravlje i red, javni interes.I da gospodin Đoković nije osvojio Australijan open, njegovo samo prisustvo ovde i njegov boravak, njegovo igranje tenisa, dovelo bi do toga da bi on ohrabrio one koji misle da je anti-vakcinanli pokret racionalan”, najbitnije su stavke iz dokumenata.