VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Lavrov upozorio Blinkena: Ne ignorišite Rusiju

    Lavrov upozorio Blinkena: Ne ignorišite Rusiju

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da bi dalje ignorisanje ruskih pravnih bezbjednosnih pitanja dovelo do ozbiljnih posljedica, saopštilo je danas rusko ministarstvo spoljnih poslova nakon razgovora ruskih i američkih diplomata u Ženevi.

    “Jasno je stavljeno do znanja Blinkenu da bi dalje ignorisanje ruske zabrinutosti, prije svega, one koja je povezana sa SAD i njenih NATO saveznika povodom širenja u Ukrajini i postavljanja vojske i oružja blizu naše granice imalo ozbiljne posljedice”, navodi se u saopštenju koje je prenio TASS.

    Ministarstvo dodaje da se sve može izbjeći ukoliko Vašington pozitivno odgovori na nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama (o neširenju na istok).

    “Očekujemo da dobijemo odgovor američke strane u pisanoj formi sljedeće nedjelje”, dodalo je ministarstvo.

    Ministarstvo je dodalo i da su dvije strane razgovarale o bilateralnim odnosima i utvrdile da su oni na “nezadovoljavajućem nivou”, ali i da je naglašeno da će se nastaviti rad eksperata na normalizaciji odnosa između država i stabilizaciji viznog režima.

  • Njemačka od oktobra podiže minimalnu satnicu na 12 evra

    Njemačka od oktobra podiže minimalnu satnicu na 12 evra

    Prema planovima federalnog ministra rada Hubertusa Heila , zakonski propisana minimalna plata bi 1. oktobra ove godine porasla na 12 evra po satu.

    To proizilazi iz njegovog nacrta zakona, koji je u petak predstavljen novinskoj agenciji Reuters. Političar SPD-a želi da provede jedno od ključnih predizbornih obećanja svoje stranke.

    Prema nacrtu, koristi od povećanja imaće oko 6,2 miliona zaposlenih koji su primali satnicu manju od dvanaest evra kada je povećanje stupilo na snagu.

    Minimalna plata trenutno iznosi 9,82 evra po satu. Za poslodavce, Heil očekuje veće troškove plata od oko 1,63 milijarde evra za preostali kvartal.

    Heil je u petak poslao svoj nacrt zakona drugim ministarstvima na odobrenje. Prema zakonu koji je već na snazi, donja granica plata će se 1. jula povećati na 10,45 evra po satu. Povećanje od 1,55 evra na 12 evra tri mjeseca kasnije odgovaralo bi povećanju od 15 posto.

  • Šta sve podrazumijeva obavezna vakcinacija u Austriji?

    Šta sve podrazumijeva obavezna vakcinacija u Austriji?

    ​Austrija je prva zemlja Evropske unije koja uvodi obavezno vakcinisanje protiv kovida-19.

    Kada to stupa na snagu, hoće li biti izuzetaka, da li će se vakcinacija sprovoditi uz prisilu i kolike su kazne za nevakcinisane?

    Obavezno vakcinisanje protiv kovida-19 u Austriji nisu izglasali samo poslanici vladajućih stranaka, već i veliki dio opozicije.

    Socijaldemokrate, ali i većina poslanika liberalnog Neosa odobrili su prijedlog zakona. Desničarsko populistička Slobodarska partija Austrije (FPÖ) glasala je protiv, prenosi DW.

    Nakon što je zakon u Beču izglasan u Donjem domu parlamenta, on 3. februara mora biti potvrđen i u Gornjem domu, koji okuplja predstavnike devet saveznih pokrajina. Smatra se da će se to sigurno dogoditi, a opšta obaveza vakcinisanja u Austriji trebalo bi da stupi na snagu dan kasnije, 4. februara, i da važi za sve vakcine protiv korone odobrene u Evropskoj uniji.

    Cilj vlade je da značajno poveća procenat vakcinisanih. On trenutno iznosi oko 75 odsto, što je osrednje u poređenju s prosjekom u EU. Dosadašnja pooštravanja mjera, poput uvođenja lokdauna za nevakcinisane, nisu bila dovoljno uspješna.

    Da li obavezna vakcinacija obuhvata sve građane?
    Obaveza vakcinisanja u Austriji odnosi se na sve građane s prebivalištem u toj zemlji koji imaju 18 i više godina. Prvobitno je granica trebalo da bude 14 godina, ali je taj prijedlog odbačen.

    Od obaveze su izuzete samo trudnice, kao i osobe koje ne mogu da se vakcinišu iz zdravstvenih razloga ili one koje nakon vakcinisanja ne razvijaju imunološki odgovor. Da bi neko bio izuzet iz zdravstvenih razloga, on mora da predoči odgovarajuću ljekarsku potvrdu.

    Potvrde o izuzeću mogu da izdaju samo specijalističke ambulante, službenici javnog zdravstva i ljekari epidemiolozi.

    Da li su oni koji su se oporavili oslobođeni obaveze?
    Za razliku od Njemačke, gdje status onima koji su preležali koronu ističe nakon 90 dana od posljednjeg pozitivnog PCR-testa, u Austriji je to 180 dana, odnosno šest mjeseci nakon infekcije. Za to vrijeme su izuzeti od vakcinisanja, a nakon isteka tog roka oni ponovo podliježu toj obavezi.

    Koliko doza podrazumijeva obavezno vakcinisanje?
    Zakon govori o početnom i naknadnim vakcinama. Broj kasnijih vakcina utvrđuje ukazom ministar zdravlja. Prema trenutnom stanju, austrijska vlada od svojih građana, ukoliko nisu preležali bolest, očekuje tri vakcine protiv korone.

    Da li se obavezna vakcinacija sprovodi uz prisilu?
    Ne, parlament je odlučio da je vakcinisanje obavezno, ali ne i prisilno. “Vakcinisanje se ne smije sprovoditi pod direktnom naredbom i prisilom”, navodi se u članu 1. novog Zakona.

    Kako se kontroliše obavezno vakcinisanje?
    U prvom koraku nakon stupanja zakona na snagu, sva domaćinstva u Austriji trebalo bi da dobiju pismo od ministra zdravlja sa informacijama o obaveznom vakcinisanju. Prve kontrole planirane su sredinom marta.

    Kontrole bi trebalo da sprovodi policija na javnim mjestima, metodom slučajnog uzorka. Sa obzirom na to da u Austriji ne postoji opšta obaveza pokazivanja ličnih dokumenata, u praksi bi to moglo da rezultira privođenjem nevakcinisanih osoba bez lične karte u najbližu policijsku stanicu radi provjere identiteta.

    U drugom koraku, planira se digitalna provjera u Registru vakcinisanih koji je uveden u Austriji tokom pandemije. Tada će se kazne slati automatski.

    Koliko su visoke kazne?
    Ako se tokom nasumičnih provjera utvrdi kršenje Zakona o obaveznom vakcinisanju, policija može da izrekne novčanu kaznu od 600 evra. Kazna se povlači ako se ta osoba vakciniše u roku od dvije nedjelje nakon provjere. U slučaju prigovora na kaznu, u sudskom postupku mogu se izreći i veće kazne – do 3.600 evra.

    Kazna onima koji nisu vakcinisani može se naplatiti najviše četiri puta godišnje – ukoliko zdravstveno stanje ne dovede do toga da se obaveza vakcinisanja ukine. Novac od kazni država bi trebalo da upotrijebi u borbi protiv korone.

    Da li onima koji odbijaju vakcinu prijeti zatvor?
    Zakon o vakcinisanju protiv kovida-19 izričito isključuje obavezni pritvor, iako je ta mogućnost, u slučaju neplaćanja kazni, u Austriji načelno predviđena.

    Međutim u članu 10 Zakona stoji: “Ako je izrečena novčana kazna, ne određuje se zamijena zatvorskom kaznom u slučaju da se novčana kazna ne može naplatiti.”

    Da li će odluka o obaveznom vakcinisanju pasti na sudu?
    Vodeći pravnici u Austriji procjenjuju da Ustavni sud neće poništiti čitav zakon. Ipak, sasvim je moguće da će sud imati prigovor na pojedine članove tog akta. Između ostalog, sporno je što kazne mogu biti veće ukoliko kažnjeni podnese prigovor.

    Koji podsticaji za vakcinaciju su planirani?
    Paralelno s uvođenjem obaveznog vakcinisanja, Austrija želi da koristi i podsticaje za povećanje procenta vakcinisanih.

    Planirani su vaučeri od 500 evra za jednu vakcinu, koji se mogu koristiti u restoranima i prodavnicama. Osim toga, opštine bi mogle da dobiju i bonuse odnosno finansijska sredstva ukoliko ostvare visoku stopu vakcinisanih.

    Vlada za to namjerava da izdvoji milijardu evra. Skoro dvije trećine Austrijanaca, kako pokazuju istraživanja javnog mnjenja, smatra da je uvođenje obavezne vakcinacije pozitivna stvar.

  • Odlučeno: Tri zemlje šalju oružje; odbačeni ruski zahtjevi

    Odlučeno: Tri zemlje šalju oružje; odbačeni ruski zahtjevi

    Članice NATO-a Estonija, Litvanja i Letonija poslaće Ukrajini protivoklopne i protivvazdušne rakete američke proizvodnje.

    To su večeras najavili njihovi ministri odbrane u saopštenju. Takođe, NATO je odbacio ruske zahteve za povlačenjem snaga iz Rumunije i Bugarske.

    Češka ministarka odbrane Jana Černočova predložiće vladi sledeće sedmice slanje pošiljke tenkovske municije u vreme dok se strahuje od napada Rusije.

    To bi bila donacija, rešavamo proceduru kako bi se to moglo obaviti što je pre moguće. Jasno poručujemo Ukrajini da smo uz nju”, rekla je ona nakon sastanka s ministrom spoljnih poslova Janom Lipavskim o tom pitanju.

    Černočova je rekla da će detalji o pošiljci biti objavljeni nakon što vlada razmotri taj predlog sledeće srede.

    Lipavski je rekao da je Češka spremna za “najgori scenario” u situaciji izazvanoj ruskom “taktikom ucene koja preti invazijom na Ukrajinu”.

    “Estonija, Litvanija i Letonija i njihovi saveznici zajedno brzo rade na predaji sigurnosne pomoći Ukrajini”, stoji u saopštenju.

    Estonija će poslati protivoklopne rakete džavelin, a Litvanija i Letonija protivvazdušne rakete stinger.

    Američki Stejt department dopustio im je da pošalju američke rakete i drugo oružje Ukrajini, rekla su u sredu tri izvora upoznata s odlukom, dok je američki predsednik Džozef Bajden predvideo da će Rusija krenuti na Ukrajinu.

    Zapadne zemlje strahuju da Moskva planira novi napad na Ukrajinu na koju je izvršila invaziju 2014. i anektirala Krim.

    Rusija to poriče, ali navodi da bi mogla preduzeti neodređenu vojnu akciju ako joj se ne ispune sigurnosni zahtevi, među kojima i obećanje da se Ukrajina nikada neće moći da se pridruži NATO-u.

    NATO odbacio ruske zahteve
    NATO je odbacio ruske zahteve da povuče svoje snage iz Rumunije i Bugarske, javlja Rojters.

    “NATO se neće odreći mogućnosti da zaštiti i brani svoje članice, pa će imati prisustvo i u državama na istoku granica NATO”, izjavila je portparolka NATO Jana Lungesku.

    Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije od NATO da se Alijansa neće širiti na istok i da će se vratiti granicama iz 1997. godine.

    Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da bezbednosne garancije koja Moskva traži od Zapada uključuju povlačenje NATO snaga iz Rumunije i Bugarske.

  • Blinken nakon sastanka s Lavrovom: Problem možemo riješiti diplomatski ili konfliktom

    Blinken nakon sastanka s Lavrovom: Problem možemo riješiti diplomatski ili konfliktom

    Državni sekretar SAD-a Antony Blinken obratio se medijima nakon današnjeg sastanka s ministrom vanjskih poslova Rusije u Ženevi te je iznio svoje viđenje višesedmičnih pregovora s Rusijom o sigurnosnim zahtjevima koje je Moskva uputila Zapadu.

    Blinken je na početku konferencije izjavio kako je sastanak s Lavrovom bio i više nego sadržajan.
    “Razgovarali smo o tome da li je Rusija spremna na diplomatsko rješavanje problema i deeskalaciju tenzija. Razgovor s Lavrovom bio je sadržajan. Iznio sam stavove SAD-a i Evropske unije te naglasio kako smo uz Ukrajinu. Bili smo jasni da će svaka invazija Rusije na Ukrajinu rezultirati odlučnim i jedinstvenim odgovorom”, rekao je Blinken.

    On je naglasio kako su SAD i evropski saveznici spremni za razgovor na jednakim osnovama i principima.

    “Spremni smo da smanjimo rizik, pojačamo kontrolu oružja i jačamo povjerenje. Iznio sam nekoliko ideja kako bi se smanjile tenzije u Evropi i svijetu i vjerujem da možemo naći zajedničko rješenje na bazi reciprociteta”, pojašnjava državni sekretar.

    Blinken je također naglasio da ukrajinski narod ima pravo odlučivati o svojoj sudbini.


    “To uključuje pravo ukrajinskog naroda da odlučuje o svojoj budućnosti. Na osnovu naše diskusije, vjerujem da možemo nastaviti razgovore koji se tiču zajedničke sigurnosti. Rusija može izabrati put diplomatije ili put konflikta”, poručio je državni sekretar.

    Na kraju, Blinken je izjavio kako je zadovoljan sastankom i da se vraća u Washington s mnogo tema za razmišljanje.


    “Sastanak je bio koristan. Složili smo se da se diplomatski proces nastavi te da ćemo podijeliti naše zabrinutosti, ideje i detalje u pismenoj formi, nakon čega ćemo nastaviti razgovore i odrediti datume za to. Vjerujem da smo na jasnijem putu nego ranije i vidjet ćemo šta će donijeti dani pred nama”, izjavio je Blinken.

    Također, državni sekretar SAD-a je rekao kako se razgovorima pristupa na osnovu činjenica, a ne na osnovu emocija.

    “Ne pristupamo s emocijama, već sa činjenicama. Činjenica je da se ruske trupe gomilaju na ukrajinskoj granici i u Bjelorusiji. To im daje kapacitet da napadnu Ukrajinu s istoka, juga i sjevera. Rekli smo da planiramo razgovarati o ruskoj zabrinutosti, ali i o našoj zabrinutosti i ruskim aktivnostima u Evropi. Važno je da razumijemo pozicije Rusije, ali i da oni razumiju našu”, zaključio je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.

  • Moskva: Zapad slijepo podstiče kosovske Albance na ugnjetavanje Srba

    Moskva: Zapad slijepo podstiče kosovske Albance na ugnjetavanje Srba

    Zapadne zemlje, koje su pokrovitelji radikalnih kosovskih Albanaca, slijepo ih podstiču na pokušaje ugnjetavanja srpskog stanovništva i raspirivanje nacionalizma, ističu u Moskvi.

    “Prištinska vrhuška je odavno trebalo da shvati da su pokušaji da se provokacijama preostali svijet ubijedi u održivost ozloglašene ‘kosovske državnosti’ u startu osuđeni na propast. Raspirivanje albanskog nacionalizma i šovinizma, sistematsko ugnjetavanje srpskog i drugog nealbanskog stanovništva, pritisak na SPC svjedoče o neodrživosti tog projekta”, istaklo je rusko Ministarstvo.

    Kako se ističe, ćutanje Zapada odavno već ne čudi.

    “To je simptom slijepog podsticanja radikalnih kosovskih Albanaca od strane njihovih pokrovitelja. Evropska unija kojoj je Generalna skupština UN dodijelila posredničku funkciju u dijalogu Beograd-Priština očigledno ne uspijeva da se izbori sa svojom ulogom s obzirom na to da poslije skoro devet godina od postizanja sporazuma nije u stanju da savlada to što kosovski Albanci sabotiraju ispunjavanje obaveza po pitanju formiranja Zajednice srpskih opština”, navodi se u odgovoru na jedno od pitanja koje je stiglo za nedavno održanu godišnju konferenciju ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova a na koje tada nije uspio da odgovori.

    Rusija, ističe se, namjerava da insistira na tome da ispadi Prištine budu adekvatno okvalifikovani u međunarodnim organizacijama, prije svega u Savjetu bezbjednosti UN.

    Ponovljen je stav da je trajno rješenje kosovskog problema moguć jedino na osnovu međunarodnog prava, odnosno Rezolucije SB UN 1244, kojom je precizirano da je pokrajina dio Srbije.

    “Upravo na bazi tog dokumenta mogu i treba da se vode pregovori Beograda i Prištine. Njihov rezultat treba da bude trajno rješenje koje će zadovoljiti srpsku stranu i koje će biti odobreno u Savjetu bezbjednosti”, ističu u ruskom Ministarstvu.

    Takođe, Ministarstvo deli zabrinutost zbog ideja o stvaranju “velike Albanije” koje se povremeno mogu čuti iz Prištine i Tirane.

    “Kako drugačije nazvati takve zamisli osim da su podrivačke, jer je bilo kakvo zakulisno mijenjanje granica u regionu po definiciji destruktivno za ionako krhku stabilnost u tom dijelu Evrope”, zaključuju u Ministarstvu, prenosi “Sputnjik”.

  • Odgovor Rusiji: “Davno smo rešili da uđemo u NATO”

    Odgovor Rusiji: “Davno smo rešili da uđemo u NATO”

    Bugarska će odlučiti o svojim odbrambenim planovima sama, u koordinaciji s partnerima u NATO, izjavio je danas bugarski premijer Kiril Petkov.

    On je pozvao Rusiju da učestvuje u dijalogu sa Zapadom s ciljem smanjenja tenzija.

    Petkov je to izjavio u bugarskoj skupštini reagujući na izjavu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da bezbednosne garancije koje Rusija traži od Zapada u vezi sa povlačenjem stranih trupa, oružja i opreme odnose se i na Bugarsku i Rumuniju kao dve zemlje koje nisu bile članice NATO 1997. godine.

    “Bugarska je suverena država, koja je davno izabrala da postane članica NATO. Kao takvi, sami odlučujemo da organizujemo odbranu naše zemlje u koordinaciji s našim partnerima”, rekao je Petkov, kako prenosi Rojters.

    Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije NATO da će blok prestati da se širi na istok i da će se vratiti na granice iz 1979. godine.

    Na pitanje šta to znači za Bugarsku i Rumuniju, koje su se pridružile NATO posle 1997. godine, rusko ministarstvo spoljnih poslova navodi da Rusija želi da se sva strana oprema i vojska povuku iz tih zemalja, dodaje Rojters.

    “Radi se o povlačenju stranih trupa, opreme i naoružanja, kao i o drugim koracima sa ciljem vraćanja situacije na stanje iz 1997. godine u zemljama koje nisu bile članice NATO u to vreme. To uključuje i Bugarsku i Rumuniju”, istakao je Lavrov.

  • Lavrov nakon sastanka sa Blinkenom: Rusija ne planira da napadne Ukrajinu

    Lavrov nakon sastanka sa Blinkenom: Rusija ne planira da napadne Ukrajinu

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će se nastaviti dijalog Rusije i SAD o bezbjednosnim garancijama koje zahtijeva Moskva.

    On je nakon sastanka sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom u Ženevi ponovio da Rusija očekuje odgovor Vašingtona u pisanoj formi tokom sljedeće sedmice.

    Lavrov je na konferenciji za novinare izrazio nadu da će se smiriti emocije oko Ukrajine, uz podsjećanje da Rusija ne predstavlja prijetnju susjednoj zemlji.

    Opisujući današnji razgovor sa Blinkenom kao “otvoren i koristan”, Lavrov je naglasio da Rusija ne planira da napadne Ukrajinu, te da je ruski predsjednik Vladimir Putin uvijek spreman za sastanak sa predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom, ali da takav kontakt treba dobro pripremiti.

    Blinken će kasnije održati svoju konferenciju za novinare.

  • Britanska ministrica upozorila Putina: Invazija na Ukrajinu može dovesti do strašne klaonice

    Britanska ministrica upozorila Putina: Invazija na Ukrajinu može dovesti do strašne klaonice

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Elizabeth Truss poslala je novo upozorenje Rusiji, u kojem ističe kako bi svaka invazija ove države na Ukrajinu dovela do stravičnog gubitka života u razmjerama sovjetsko-afganistanskog rata.

    Govoreći na Lowy institutu u Australiji, Truss je izjavila kako je ukrajinski sukob dio šireg spora između onoga što se smatra liberalnim državama i autokratskim sistemima kao što su Rusija i Kina.

    Također, Truss je pozvala Vladimira Putina da odustane i odstupi od Ukrajine prije nego što napravi ogromnu stratešku grešku.

    “Kremlj nije naučio lekcije iz historije. Invazija će dovesti samo do strašne klaonice i gubitka života. To se dogodilo u sovjetsko-afganistanskom sukobu, a to se isto ponovilo u Čečeniji”, pojašnjava ministrica.

    Šefica britanske diplomatije je tokom govora pozvala i saveznike da se ujedine i dodatno podrže Ukrajinu.

    “Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu i pozivati Rusiju da se uključi u smislene razgovore. Ono što se dešava na istoku Evrope važno je za cijeli svijet. Autokrati su ohrabreni na način kakav nismo vidjeli još od Hladnog rata. Oni nastoje da izvoze diktaturu širom svijeta. Zbog toga, režimi poput Bjelorusije, Sjeverne Koreje i Mijanmara nalaze svoje najbliže saveznike u Pekingu i Moskvi”, rekla je Truss.

    Njeni komentari uslijedili su nekoliko sati uoči sastanka državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova u Švicarskoj, gdje će razgovarati o mogućnostima povlačenja ruske vojske s ukrajinskih granica i o drugim sigurnosnim zahtjevima Rusije, koje je Moskva predstavila prije nekoliko sedmica.

    Sastanak Lavrova i Blinkena predstavlja nastavak diplomatskih aktivnosti između Ruske Federacije i Zapada, koje su započete prethodne sedmice organizacijom nekoliko sastanaka između predstavnika Rusije s jedne te OSCE-a, NATO saveza i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane.

  • Ruska mornarica ove godine dobija novi hipersonični projektil Cirkon

    Ruska mornarica ove godine dobija novi hipersonični projektil Cirkon

    Testiranje novog modernog hipersoničnog projektila trenutno je u završnoj fazi te će biti dostavljen ruskoj mornarici ove godine, potvrdio je ruski ministar odbrane.

    Riječ je o hipersoničnom projektilu Cirkon, koji je privukao svjetsku pažnju svojim mogućnostima, a admiral američke mornarice Charles A. Richard je prošle godine izjavio da predstavlja prijetnju Americi. Ovaj projektil se može ispaliti s mora.

    “Zbog ovih izazova, naša trenutna zemaljska i svemirska senzorska infrastruktura možda neće biti dovoljna da otkrije i prati ove hipersonične projektile”, kazao je Richard.

    Testiranje projektila s eprivodi kraju, a ruska mornarica će ga dobiti u bliskoj budućnosti.

    “Testiranje hipersoničnog krstarećeg projektila Cirkon je u završnoj fazi. Serijska isporuka će početi ove godine”, rekao ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu njegov zamjenik e Aleksej Krivoručko.

    Testiranje ruskog hipersoničnog projektila traje već sedam godina, a nedavno je ispaljivan s fregata i podmornica. Većina testiranja je obavljena u Bijelom moru na sjeveru Rusije.

    Prošle godine je i ruski predsjednik Vladimir Putin govorio da razvoj projektila dobro napreduje.

    “Sada je posebno važno razviti i implementirati tehnologije potrebne za kreiranje novih hipersoničnih sistema, snažnih lasera i robotskih sistema koji će omogućiti efikasan odgovor na potencijalne vojne prijetnje, a to znači da će dodatno ojačati sigurnost naše zemlje”, kazao je Putin.

    Cirkon je projektil koji se koristi protiv brodova, a može dostići brzinu od 9 maha. Dizajniran je za uništenje neprijateljskih brodova poput fregata i nosača aviona, ali može pogoditi i mete na kopnu koje su u njegovom dometu. Zbog njegove velike brzine, CIrkon je teško zaustaviti protivavionskim sistemima.

    Prema riječima penzionisanog ruskog pukovnika Mihaila Kodarenoka, CIrkon ima mogućnost da “ozbiljno utječe na globalnu ravnotežu pomorskih sila”. On je istakao veliku brzinu projektila i teško otkrivanje radarom kao moćnu kombinaciju.