VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Đinping: Čelično prijateljstvo sa Beogradom, odnosi izdržali test vremena

    Đinping: Čelično prijateljstvo sa Beogradom, odnosi izdržali test vremena

    Predsjednik Kine Si Đinping istakao je u razgovoru sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da su bilateralni odnosi dvije zemlje izdržali test vremena i pohvalio “čelično prijateljstvo”.

    Đinping je ocijenio da postoji visok nivo uzajamnog političkog povjerenja i da bilateralne veze Srbije i Kine predstavljaju model za međunarodne odnose, prenijela je agencija “Sinhua”.

    On je dodao i da Kina i Srbija treba da razvijaju odnose u strateškoj i dugoročnoj perspektivi i da čvrsto podržavaju međusobne ključne interese.

    • Dvije zemlje trebalo bi da unaprijede visokokvalitetnu saradnju u okviru Inicijative “Pojas i put” i da pretvore kinesko-srpsko tradicionalno prijateljstvo u opipljivije plodove saradnje koji će više koristiti građanima oba naroda – naveo je Đinping.

    On je poručio da je Kina spremna da pruži podršku Srbiji u borbi protiv virusa korona i u jačanju saradnje u zajedničkoj proizvodnji vakcina i ekonomskom oporavku.

    Kineski mediji prenose da je Vučić rekao da je Srbija istinski prijatelj Kine i da je poštuje, istakavši da nikakav pritisak ni problem neće promijeniti to prijateljstvo.

    On je naglasio da je Srbija čvrsto uz kineski narod kada je riječ o ključnim kineskim interesima, kao što su Sinđang i region Tajvana.

    • Vlada Srbije spremna je da intenzivira saradnju sa Kinom, kako u trgovini i investicijama, tako i u kulturnoj razmeni – rekao je Vučić.
  • Rusija prebacila u Bjelorusiju jurišne avione Su-25SM

    Rusija prebacila u Bjelorusiju jurišne avione Su-25SM

    Rusija je prebacila jurišne avione Su-25SM na vojne aerodrome u Bjelorusiji radi izvođenja vježbi, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Rusije.

    Posade aviona Su-25SM Istočnog vojnog okruga, koje su uključene u provjeru snaga za reagovanje Savezne države, završile su premještaj na aerodrome u Republici Bjelorusiji – prenosi RIA Novosti.

    Provjera snaga za reagovanje Rusije i Bjelorusije odvija se u dvije faze.

    U prvoj fazi, do 9. februara, planirano je premještanje i formiranje vojnih grupa u Bjelorusiji u kratkom periodu, organizovanje odbrane važnih državnih i vojnih objekata, zaštita državne granice u vazdušnom prostoru i provjera protivvazdušne odbrane.

    U drugoj fazi, od 10. do 20. februara, planirana je zajednička vježba “Saveznička odlučnost – 2022”.

    Trupe će uvježbavati odbijanje agresije spolja, kao i borbu protiv terorizma i zaštitu interesa Savezne države Rusije i Bjelorusije.

  • “Logori, opsada gradova, vanredno stanje”

    “Logori, opsada gradova, vanredno stanje”

    Prvo Blumberg, sada nemački Bild, objavljuju gotovo da je rat između Ukrajine i Rusije počeo.

    Iako ruska invazija na Ukrajinu, o kojoj se već neko vreme nagađa, nije počela, nemački list Bild objavio je, kako je to sam nazvao, “eksplozivne detalje” navodnih planova Moskve za samu moguću intervenciju, ali i za “dan posle”, odnosno za vreme nakon što bi eventualno postigli vojne ciljeve na ukrajinskom teritoriju.

    Pozivajući se na podatke koje su prikupile “‘strane obaveštajne službe”, Bild navodi da se o planovima intenzivno raspravlja u ruskim vojnim krugovima te da glavni scenario sadrži tri faze.

    Prva faza bila bi predaja ukrajinskih gradova koji bi se, nakon što bi ruske snage porazile svoje ukrajinske protivnike izvan urbanih područja, našli pod opsadom. U tom bi se trenutku aktivirali ‘spavači’ u samim gradovima, odnosno operativci i političari odani Putinu koji bi imali zadatak da uspostave novea lokalne vlasti koja bi zatim dogovorila predaju ruskom okupatoru, prenosi Jutarnji.hr.

    U sledećem koraku ruski operativci bi “preuzeli kontrolu nad strateški važnim objektima, eliminisali sve pretnje i angažovali sve koji su spremni da sarađuju kako bi učestvovali u organizaciji nove uprave u osvojenim gradovima”. Ova bi se taktika pokušala primeniti u svim većim ukrajinskim gradovima, a kako piše Bild, cilj joj je “mirno” preuzimanje ključnih urbanih sredina.

    Usledila bi druga faza, koja bi najpre podrazumevala sazivanje “Narodne Rade”, odnosno nove skupštine odane Moskvi koja bi zamenila “Vrhovnu Radu”, trenutni parlament čiji bi aktuelni savez bio opozvan. Kako piše Bild, plan je da u marionetsku “Narodnu Radu” uđu zastupnici koji su prethodno prošli “proveru” kod ruskih obaveštajaca.

    Ista ta “Narodna Rada” izabrala bi i novu vladu, koja bi takođe bila pod kontrolom Moskve, ali bi sama činjenica da su uspostavljeni i parlament i izvršna vlast trebali poslužiti kao privid kakve-takve demokratije i pravne države, navodi nemački list.

    Sve bi, navodi se dalje, bilo propraćeno snažnom medijskom propagandom na nizu proruskih kanala, što u Ukrajini, što na Zapadu čije bi programe trebali puniti “proruski eksperti” i političari koji bi nastojali opravdati rusku invaziju i preuzimanje kontrole nad Ukrajinom i njenu “rusifikaciju”.

    Treća bi faza podrazumevala uvođenje vanrednog stanja i uspostavljanje logora budući da bi jedini suštinski zadatak novouspostavljene marionetske vlasti bio suzbijanje otpora miliona Ukrajinaca, navodi se u izveštaju Bilda o navodnim ruskim planovima.

    “Zadatak ovih tela bio bi uvođenje vanrednog stanja i, ono što je posebno opasno, sprovođenje ruskog plana uspostavljanja logora u koje bi se slalo one Ukrajince koji bi se pokazali nekooperativnima”, stoji u izveštaju koji citira Bild. Dodaje se da se već izrađuju popisi proukrajinskih aktivista koji bi mogli biti odvedeni u takve logore.

    Oni koji ne bi završili u logorima bili bi suočeni s terorom koji bi provodili operativci FSB-a kao i pripadnici novouspostavljene proruske službe sve dok otpor ne bi bio ugušen. Model prema kojem bi se to navodno orkestriralo je udar na demonstrante protiv izborne krađe kakav je proveo režim Aleksandra Lukašenka u Belorusiji 2020. godine.

    “Za Rusiju uspeh operacije zavisi o nivou kontrole nad osvojenim teritorijima, kao i o predaji ukrajinskog naroda koja bi podrazumevala i priznavanje legitimiteta novouspostavljene vlasti”, zaključuje se u izveštaju koji je objavio Bild.

    Cilj je, kako se navodi, nova “unija država”.

    “Ruska savezna obaveštajna služba FSB razrađuje plan invazije s ruskom vladom i trenutno provodi obuku proruskih grupa radi njihova angažmana u Ukrajini”, takođe stoji u izveštaju koji citira Bild, a dodaje se i da je Putin dao naredbu da se pronađe ukrajinske političare spremne na saradnju s Moskvom kao i da se eliminišu protivnici Kremlja.

    “Novouspostavljena “policijska država” u Ukrajini bila bi zadužena za stvaranje uslova za nacionalni referendum o pridruživanju Rusiji”, stoji u izvještaju iz kojeg proizlazi da je Putinov cilj formiranje “unije država” koja bi bila sastavljena od Rusije, Belorusije i Ukrajine, s time da bi u Minsku i Kijevu bili postavljeni marionetski režimi po uzoru na nekadašnji Sovetski Savez.

    Bild upozorava da sve ovo treba promatrati kao hipotetski scenario koji bi se provodio u slučaju da Kremlj zaista odluči da napadne Ukrajinu. Istovremeno, obaveštajni izvor koji je nemačkom listu dostavio navodne ruske planove tvrdi da je invazija na Ukrajinu trenutno najverovatniji scenario te da bi do napada moglo doći u februaru, a najkasnije u martu, “osim ako se Putin ne predomisli”.

    Vojni analitičar Robert Li s londonkog King's Collegea za Bild tvrdi da mu se to čini realno.

    “Rusi bi za nekih nedelju dana mogli da imaju spremnu većinu snaga, nakon čega bi u vrlo kratkom periodu mogli, ako tako odluče, doveli do eskalacije situacije, smatra Li.

    Istovremeno, rusko ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu za Bild čitavu tezu o invaziji i puču, opisanu u obaveštajnom izvještaju, nazvalo “čudnom mešavinom spekulacija i glasina” koje oni “obično ne komentarišu”.

  • Američki dokumenti: SAD htjele u BiH da pošalju Olbrajtovu umjesto Holbruka

    Američki dokumenti: SAD htjele u BiH da pošalju Olbrajtovu umjesto Holbruka

    Administracija i Stejt department su razmišljali da specijalni izaslanik američkog predsjednika Bila Klintona za BiH bude Medlin Olbrajt, ambasadorka SAD u UN za vrijeme rata u BiH i prve Klintonove administracije i velika pobornica bošnjačkih interesa tokom rata.

    Naime, u pismima koje je Strob Talbot, zamjenik američkog državnog sekretara razmijenio s Varenom Kristoferom, američkim državnim sekretarom, a koji su početkom februara deklasifikovani i objavljeni na stranici Stejt departmenta, Talbot opisuje događaj u kojem su Sendi Berger, tadašnji zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući, i on raspravljali o mogućim kandidatima i da su se na kraju usaglasili o dva prijedloga Kristoferu – Olbrajtovoj i Ričardu Holbruku, koji je, kao što znamo, odabran da preuzme ovu dužnost i koji je na kraju doveo do Dejtonskog sporazuma.

    Iako to Talbot eksplicitno ne pominje, indirektno je jasno da je Berger bio bliži da tu poziciju preuzme Holbruk. Talbot je u memorandumu od 28. januara 1994. godine kod Kristofera direktno lobirao da Olbrajtova preuzme tu poziciju, a kao jedan od argumenata je da bi ona zagovarala “čvrstu” vojnu opciju protiv Srba.

    Iz memoranduma je očigledno da je i on sam zagovarao čvrstu vojnu opciju, koju je argumentovao time da će, ako se Srbima dozvoli “velika Srbija”, to ohrabriti Hrvate, Mađare i na kraju i Rusiju da pođu istim putem.

    “Smatram da bi SAD trebalo da idu brzo i čvrsto prema direktnijem i aktivnijem angažmanu u pregovorima o održivom sporazumu. Na diplomatskom kanalu to znači tri stvari: uključiti se direktno i onda jasno identifikovati šta je to što smatramo da je najbolji sporazum za Muslimane, a da istovremeno u političkom smislu zadržimo Ruse. Na vojnom kanalu, to znači biti spreman krenuti u vazdušne udare kako bismo podržali implementaciju, a nakon toga i na kopneno prisustvo da bismo sporazum implementirali”, napisao je Talbot u istom memorandumu u kojem je govorio o Olbrajtovoj.

    Indirektno, u ovom memorandumu se može iščitati Talbotovo priznanje da je bio radikalniji u prijedlozima od Kristofera, što on i priznaje i direktno se izvinjava Kristoferu što ga je kod Klintona doveo u neugodnu poziciju.

    “Sjećate se kako me je predsjednik zvao nekoliko noći zaredom da me pita o mojim pogledima, a ono što sam mu ja rekao – iako nije bilo ni naročito fokusirano ni naročito korisno za njega – u suštini je bilo prilično agresivno. Sjećam se da sam u odgovoru na njegovu zabrinutost šta ako NATO ne bude mogao da se izbori sa situacijom na terenu odgovorio da, ako to NATO ne može, onda ne treba ni da postoji. Dobro se sjećam kako ste se zabezeknuli. Sad kad se sjetim, i sam se zabezeknem”, napisao je Talbot.

    Nakon tog incidenta je, kako stoji u sljedećem pasusu, “odlučio da zatvori gubicu”, jer, kako navodi, nije želio da ičim pokaže neslaganje sa svojom Vladom, predsjednikom i državnim sekretarom.

    Inače, ova kolebljivost Klintona i rezervisanost Kristofera da SAD uđu vojno u BiH dobro se uklapaju u druge dokumente koje smo ranije objavljivali, a koji pokazuju da je Klinton u internim razgovorima bio protiv američkog angažovanja u BiH.

    Nakon duže elaboracije o srpskoj “ekspanzionističkoj politici”, Talbot je Kristoferu predložio tri opcije djelovanja. Prva opcija predviđa potpuni poraz Srba i vraćanje BiH kao jedinstvene i multietničke države, ali u nastavku konstatuje da je za to “već prekasno”.

    Druga opcija predviđa prepuštanje problema Evropi i potpuno povlačenje, za koje ističe da je neprihvatljivo. Treća predviđa “ograničeno djelovanje protiv srpske ekspanzije”.

    “Ova opcija, u principu, znači da Srbima kažemo: ‘OK, izvukli ste se sa zločinom u BiH, ali nećemo vam dozvoliti da učinite isto u Hrvatskoj, Vojvodini i na Kosovu.’ Koliko ja vidim, ovo je manje-više naša trenutna pozicija”, piše Talbot.

    Na kraju memoranduma Talbot se osvrnuo na rusku poziciju i izrazio bojazan da bi ih američki prijedlog “doveo u direktnar sudar s Rusijom”.

    “Mislim da bismo se s tim nekako mogli izboriti ako uspijemo ubijediti Ruse da je nešto poput evropskog pristupa jedini način da se izbjegne veliko i dugotrajno krvoproliće u regionu”, naveo je on i dodao da bi saradnja s Rusima podrazumijevala da se oni fokusiraju na Beograd, a Amerika na Muslimane.

  • U Austriji od danas obavezna vakcinacija

    U Austriji od danas obavezna vakcinacija

    Austrijski zakon koji obavezuje odrasle osobe da se vakcinišu protiv virusa korona danas stupa na snagu.

    Oko 69 odsto stanovništva Austrije potpuno je vakcinisano protiv kovida 19, što je jedna od najnižih stopa u Zapadnoj Evropi.

    Međutim, sve su veće sumnje da će to biti potpuno sprovedeno jer rekordan broj infekcija zbog veoma zarazne omikron varijante virusa korona povećava imunitet među stanovništvom.

  • Vučić najavio iz Pekinga: “Nova kineska fabrika uskoro u Nišu “

    Vučić najavio iz Pekinga: “Nova kineska fabrika uskoro u Nišu “

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je, u nastavku posete Kini, sa kineskim predsednikom Si Đinpingom. “Predsednik Si naložio je svom Ministarstvu za trgovinu da sa našom vladom nastavi i brzo okonča razgovore o ugovoru o slobodnoj trgovini”, rekao je on.Predsednik Kine Si Đinping naložio je svom Ministarstvu za trgovinu da sa našom vladom nastavi i brzo okonča razgovore o ugovoru o slobodnoj trgovini, preneo je predsednik Srbije nakon susreta sa kineskim predsednikom, ukazujući da je to velika stvar za Srbiju.

    Vučić je, nakon razgovora sa Sijem, novinarima kazao da je imao srdačan razgovor sa kineskim kolegom, koji je konstatovao da dve zemlje imaju zaista čelično, veliko, iskreno prijateljstvo.

    “Kada napravite ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom onda zaista za strane investitore i zapad postaje najunosnije da investiraju u Srbiju, jer će imati najšire tržište na svetu. To je velika stvar za našu Srbiju”, kazao je Vučić izrazivši uverenje da će ti pregovori moći da se završe još ove godine.

    Naglasio je da je taj sporazum ogromna nada i za naše prerađivače, poljoprivredne proizvođače.

    “Takođe smo govorili o uspostavljanju aviolinije Beograd-Peking, Beograd-Šangaj, o čemu je veoma pozitivno govorio Si. Verujem da ćemo u toku ove godine i to uspostaviti. Time bi uzeli još jedan avion A330, koji bi saobraćao direktno između Kine i Beograda. Posle dve do tri godine uspostavili bi liniju koja bi donosila zaradu, ali i doprinosila razmeni poslovnih ljudi. To sve doprinosilo bi brzom razvoju Srbije”, kazao je Vučić.

    Nova kineska fabrika uskoro u Nišu
    Srbija i Kina nemaju nijedno otvoreno pitanje, već sarađuju u brojnim oblastima, istakao je Vučić posle sastanka i najavio jednu kinesku investiciju koja će doći u Niš.

    “Mi sa Kinom nemamo nijednu vrstu problema, nijedno nerešeno pitanje. Imamo veoma široko polje za nastavak izuzetne saradnje”, rekao je Vučić novinarima u Kini.

    Preneo je da je i novoj ambasadorki Srbije u toj zemlji rekao da njen zadatak mora da bude da se poveća trgovinska razmena sa Kinom, sa 5,3 na osam milijardi dolara, dodajući da ne bi isključio mogućnost da, ako se završi pandemija, a nastavi se rast razmene, ta cifra bude i do 10 milijardi, na nivou sa Nemačkom.

    Vučić je rekao i da će uskoro jedna kineska fabrika biti otvorena u Nišu, uz jedno proširenje investicije u Kragujevcu.

    “Ali, oni će dolaziti sve više, Kina raste neverovatnom brzinom. Verujem da će u politici ‘Pojas i put‘ koju Kina zagovara biti još investicija, pogotovo tamo gde su dobrodošli i gde nema političkih prepreka”, rekao je Vučić.

    Na pitanje da li se zadovoljan vraća u Beograd, Vučić je odgovorio da je i po načinu na koji se obraćao kineski predsednik, uvideo da je “urađen dobar posao”.

    “Nadam se da će se pandemija okončati pobedom čovečanstva, da možemo da radimo dalje, što je važno za dalji napredak. Gledaćemo sebe, negovati odnose sa prijateljima, i gledati da ih popravljamo sa onima sa kojima nismo imali najbolje odnose”, rekao je Vučić.

    Dodao je da je Srbija kandidat za međunarodnu izložbu Ekspo2027, te da je i to pomenuto na sastanku sa Sijem, kako bi nam Kina pružila podršku, navodeći da će Srbija ponuditi najbolje uslove, izgraditi nove sajamske prostorije i postarati se da to bude još jedan korak da dobijemo organizaciju te manifestacije.

    To je sedmi susret Vučića i Sija, a predsednik Srbije je prvi zvaničnik koji se, posle Vladimira Putina, danas sastao sa kineskim predsednikom.

    Sastanak je trebalo da traje 20 minuta, ali je produžen i trajao je pola sata.

  • Sastanak od velikog začaja: Vučić razgovarao sa kineskim predsjednikom

    Sastanak od velikog začaja: Vučić razgovarao sa kineskim predsjednikom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj posjeti Kini, gdje se danas sastao sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

    Ovo je sedmi zvanični susret sa predsjednikom Narodne Republike Kine Si Đinpingom. Za nas je važno da nastavimo da gradimo dobre odnose i da naša saradnja raste u svim oblastima – napisao je na svom Instagram nalogu predsjednik Vučić.

    Predsednik Vučić rekao je u Pekingu za Tanjug da je imao značajne razgovore sa kineskim kolegom Si Ðinpingom, da je sa njim pokrenuo nove i obnovio ranije teme, te da će predsjednik Si čim se obuzda virus posjetiti Srbiju i da je naglasio da se raduje toj posjeti.

    – Čini mi se da je kineski predsjednik bio spreman da sastanak traje još duže, ali razumijem u kojoj je situaciji kada imate Zimske olimpijske igre i koliko gostiju je stiglo, a treba sa svima razgovarati. Kada pričate sa predstavnicima Kine, SAD, Ruske federacije, EU onda su to uvek veoma važni razgovori za malu zemlju kao što smo mi – objasnio je on.

    Vučić je kazao da je tokom razgovora pokrenuto nekoliko tema.

    – Jedna nije nova, ali je svježe obnovljena, a to je ideja o upostavljanju avio linija Beograd-Peking i Beograd-Šangaj. Želimo da mi budemo operater – Er Srbija. Vjerujem da ćemo za kraće vrijeme nego što je bio slučaj sa linijom Beograd-Njujork da ih napravimo profitabilnim. Te linije će obezbijediti više kontakata među našim poslovnim ljudima, ali i dovesti više kineskih turista – rekao je on.

    Druga tema, prenio je, bio je završetak zajedničkog angažmana u vezi ugovora o slobodnoj trgovini.

    Izrazio je uvjerenje da će prije kraja godine biti moguće donijeti taj ugovor, koji će mnogo značiti srpskoj privredi, prije svega našim izvoznicima, poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima, ali i izvoznicima usluga i IT sektoru.

    – To je nešto što može da donese novi boljitak i bude stepen daljeg razvoja odnosa sa Kinom – dodao je on.

    Kazao je da je bilo riječi i o kineskim investicijama.

    Prenio je da je predsjednik Si najavio nastavak podrške teritorijalnog integriteta Srbije.

    – To se prije svega odnosi na Kosovo i Metohiju, koju Kina doživljava kao dio naše zemlje – naglasio je Vučić.

    Dodao je da je Si na važan način uporedio svjetske sile, u kojim stvarima i na koji način Kina uspijeva da uradi stvari brže od ostalih.

  • Prvi američki vojnicu u sklopu pojačanja sletjeli u Evropu, biće raspoređeni u Poljskoj

    Prvi američki vojnicu u sklopu pojačanja sletjeli u Evropu, biće raspoređeni u Poljskoj

    Prvi američki vojnici koji pojačavaju NATO saveznike u istočnoj Evropi i Njemačkoj u jeku ruskog gomilanja vojnika u blizini ukrajinske granice stigli su u Njemačku, saopštila je Evropska komanda američke vojske.

    Kako je saopšteno, u Njemačku su danas doputovali vojnici iz 18. vazdušno – desantskog korpusa vojske Sjedinjenih Američkih Država i oni bi trebali biti raspoređeni u Njemačkoj, ali i u Poljskoj.

    “Prvi od 2.000 američkih vojnika stigli su u Evropu nakon što je Ministarstvo odbrane SAD-a saopštilo kako će rasporediti dodatne trupe u Evropi kao podršku NATO saveznicima. Vazdušno – desantska brigada uspostavit će zajednički štab u Njemačkoj kao podršku za 1.700 padobranaca koji će biti raspoređeni u Poljskoj”, navodi se.

    Podsjetimo, američki predsjednik Joe Biden prije dva dana je donio odluku o raspoređivanju dodatnih 3.000 američkih vojnika na područje Evrope.
    “Raspoređivanje trupa je dokaz podrške NATO saveznicima koji s osjećaju ugroženi ruskim vojnim potezima u blizini Ukrajine. Raspoređivanje novih trupa uključivat će 2.000 američkih vojnika u Poljskoj te na jugoistoku Evrope, uključujući i Rumuniju”, saopćili su zvaničnici, prenosi CNN.

    Već ranije, Sjedinjene Američke Države stavile su 8.500 vojnika u pojačanu pripravnost u slučaju potrebe za brzom reakcijom na istoku Evrope.

    “Neki od vojnika koji će uskoro biti raspoređeni na istok su već stacionirani u Evropi. Drugi će doći iz Sjedinjenih Američkih Država i to iz kontingenta koji se već nalazi u stanju pripravnosti”, naveli su zvaničnici.

    Kako je saopšteno, dolazak američkih trupa opravdan je bilateralnom saradnjom između zemalja koje su članice NATO saveza. Za aktiviranje multinacionalnih snaga unutar NATO saveza potreban je i dogovor svih članica, ali zvaničnici NATO-a još uvijek nisu raspravljali o upotrebi ove opcije.

  • Američki zastupnici usvojili Zakon o konkurenciji: Milijarde dolara za suzbijanje uticaja Kine

    Američki zastupnici usvojili Zakon o konkurenciji: Milijarde dolara za suzbijanje uticaja Kine

    Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država danas je usvojio Zakon o konkurentnosti kojim se planira odobriti ulaganje dodatnih 300 milijardi dolara u naučna i tehnološka istraživanja kojima se nastoji dodatno suzbiti kineski uticaj.

    Zakon koji broji 2.900 stranica usvojen je s ukupno 222 glasa, a između ostalog planirano je izdvajanje 52 milijarde dolara grantova i subvencija za proizvođače poluprovodnika, te 45 milijardi dolara grantova i zajmova za podršku lancima distribucije i američke proizvodnje.

    “Ukoliko Senat usvoji zakon, to bi do sada bio najopsežniji pokušaj Sjedinjenih Američkih Država da se suprotstave Kini u tehnologiji i industriji”, prenosi New York Times.

    Na konferenciji za novinare koja je održana danas, predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi izjavila je kako će zakon osigurati da Amerika ostane konkurentna u proizvodnji, inovacijama te ekonomskoj snazi koja bi mogla nadmašiti bilo koju naciju.

    “Ovaj zakon o kojem smo danas govorili je zakon o zapošljavanju. Proizvodnja će biti u Americi, stvarat će se u Americi”, rekla je Pelosi.

    Iako je zakon prošao proceduru, njegov sadržaj kritikovali su brojni republikanski zvaničnici.

    Između ostalog, republikanci u Zastupničkom domu ističu kako je veći dio zakona izrađen iza zatvorenih vrata, bez konsultacija sa zvaničnicima ili javnih rasprava, te da njegova suština zapravo ne predstavlja suprotstavljanje Kini.

    “Ovaj pristrasni zakon ne čini ništa kako bi Kinu učinio odgovornom za ‘grabežljive’ trgovinske prakse. Takođe, ovim zakonom se ne provodi istorijski sporazum bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa kojim su se nastojala zaustaviti kineska varanja na tržištu”, rekao je republikanac u Zastupničkom domu Kevin Brady.

  • Erdoan: Zelenski pristao na sastanak sa Putinom

    Erdoan: Zelenski pristao na sastanak sa Putinom

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je da je postigao dogovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o organizovanju sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    “Moskva je odgovorila pozitivno na naš poziv da Putin posjeti Tursku nakon posjete Kini. Odredićemo sada datum a onda, nadam se, želimo da održimo sastanak na visokom nivou, da okupimo Putina i Zelenskog. Postigli smo dogovor sa Zelenskim po tom pitanju”, rekao je Erdoan, prenosi CNN Turk.

    Erdoan je prethodno posjetio Ukrajinu gdje je, između ostalog, sa Zelenskim razgovarao i o želji Ankare da posreduje u rješavanju pitanja Donbasa, prenosi TASS.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ranije danas da se trenutno ne razgovara o sastanku Putina i Zelenskog u Turskoj.

    Prema njegovim riječima, Putin je spreman da se sastane sa svakim, ali mora da postoji saglasnost o čemu će se razgovarati i šta bi takvi razgovori mogli da postignu.