VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajina planira danas evakuisati civile iz opkoljenog Azovstala

    Iz ureda predsjednika Ukrajine, Volodomira Zelenskog su poručili kako se nadaju da će danas evakuisati civile iz Azovstala u opkoljenom Mariupolju.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutteres je u četvrtak razgovarao sa predsjednikom Zelenskim o evakuaciji civila iz područja industrijskog kompleksa Azovstal.

    Gutteres je izjavio kako se vode intenzivni razgovori o omogućavanju evakuacije civila iz posljednjeg dijela grada koji nije pod ruskom kontrolom.

    U utorak se predsjednik Rusije složio da Ujedinjene nacije i Međunarodni komitet Crvenog krsta budu uključeni u evakuaciju civila iz Azovstala.

    Gradsko vijeće Mariupolja je izjavilo da je više od 100.000 stanovnika grada u smrtnoj opasnosti zbog ruskog bombardovanja i nesanitarnih uslova, te nedostataka vode za piće i hrane. U samom Azovstalu pod opsadom se nalazi više stotina civila.

  • Poljska za 1. maj najavila veliku vojnu vježbu, vojska će se kretati širom zemlje

    Poljska za 1. maj najavila veliku vojnu vježbu, vojska će se kretati širom zemlje

    Poljske vlasti su najavile veliku vojnu vježbu te su upozorile stanovništvo na pojačan saobraćaj i kolone vojnih vozila koja će se kretati širom zemlje.

    Vježba će početi 1. maja te će trajati do kraja mjeseca, potvrdila je poljska vojska.

    “Vojna vozila će se naći na autoputevima, brzim cestama i magistralama. Dolazak i prolazak kolona će se također koristiti kao vježba primanja i raspodjele savezničkih snaga, za koordinaciju prekograničnih aktivnosti i saradnju sa zemljama domaćinima”, navodi se u saopćenju, a o kojim “zemljama domaćinima” je riječ, zasad nije poznato.

    Vojna vozila će se kretati širom zemlje i to uglavnom u noćnim satima kako bi se minimizirao utjecaj na civilni saobraćaj. Ipak, neki manevri će se obavljati i tokom dana, a od stanovništva je zatraženo da ne snima vojne kolone.

    “Apelujemo na javnost, dopustite nam da zaštitimo podatke, posebno u trenutnoj situaciji. Molimo vas da ne objavljujete informacije i fotografije kretanja vojske, lokacije, datume i vrijeme prolaska vojnih kolina, kao ni podatke o odlascima i slijetanjima vojnih aviona”, poručila je vojska građanima dodavši da bi takvi podaci na internetu mogli imati negativan utjecaj na sigurnost i odbranu zemlje.

    Ove informacije dolaze nakon što je direktor ruske obavještajne službe SVR Serger Nariškin opružio Varšavu da se priprema za okupaciju zapadnog dijela Ukrajine za koji Poljska smatra da joj historijski pripada. Nariškin je kazao da potencijalno ujedinjenje Poljske sa zapadnom Ukrajinom dolazi pod krinkom slanja mirovne misije u ovu zemlju i zaštite Kijeva od ruske agresije.

    Direktor SVR-a tvrdi da Varšava trenutno “dogovara detalje operacije s američkom vladom” te da će ona biti izvršena bez NATO-a. Prema njegovim riječima, Poljska “traži partnere za svoj poduhvat, ali ih nije našla”.

    Poljske vlasti su jasno odbacile tvrdnju da namjeravaju izvršiti aneksiju zapadnih dijelova Ukrajine te su optužbe nazvale “informativnom operacijom protiv Poljske i SAD.a” kako bi se “posijalo nepovjerenje između Varšave i Kijeva”.

    “Laži o navodnim planovima Poljske za napad na zapadni dio Ukrajine se ponavljaju nekoliko godina. Kampanja je intenzivirana nakon ruske invazije na Ukrajinu”, rekao je poljski zvaničnik Stanislaw Zaryn.

    Poljska pruža podršku Ukrajini od samog početka ruske invazije u februaru.

  • Njemci poklekli pred ruskim zahjtevima

    Njemci poklekli pred ruskim zahjtevima

    Jedna od najvećih nemačkih energetskih kompanija najavila je da se sprema da kupi ruski gas koristeći sistem plaćanja u ruskoj nacionalnoj valuti.

    Iako kritičari kažu da će time potkopati sankcije EU, kompanija Uniper će za ruski gas plaćati u evrima koji će onda biti pretvoreni u rublje.

    Uniper na taj način ispunjava zahteve Kremlja da se sve transakcije obavljaju u ruskoj valuti.

    Druge evropske energetske kompanije navodno se spremaju da učine isto usred zabrinutosti oko smanjenja isporuke.

    Iz kompanije Uniper navode da nemaju izbora, ali da je njihova namera da se i dalje pridržavaju sankcija EU.

    “Smatramo da je moguća konverzija plaćanja u skladu sa zakonom o sankcijama i ruskom uredbom”, rekao je portparol kompanije za BBC.

    On smatra i da za ovu kompaniju i generalno za Nemačku nije moguće da ostanu bez ruskog gasa pa da bi obustava isporuke za njih imala dramatične posledice.

  • Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci zahtijevaju od Vlade Bugarske da nastavi dijalog sa “Gaspromom” i snabdijevanje ruskim gasom, izjavila je zamjenik bugarskog premijera Kornelija Ninova.

    Ninova je govorila na brifingu nakon sastanka sa organizacijama poslodavaca u Sofiji.

    Ninova, koja je i ministar ekonomije i industrije, istakla je da više od 25.000 preduzeća, čiji su predstavnici učestvovali na sastanku, obezbjeđuju 86 odsto bruto domaćeg proizvoda Bugarske, proizvode robu u vrijednosti većoj od 20 milijardi evra i zapošljavaju oko 82 odsto radne snage u državi.

    “Svrha sastanka je da se spasu bugarska ekonomija i industrija, da se sačuvaju radna mjesta i smanji inflacija. Na osnovu rezultata, pozivamo vlasti da nastave pregovore sa Gaspromom i snabdijevanje gasom na osnovu postojećih sporazuma”, rekla je Ninova.

    Ninova je naglasila da se predlaže da Vlada donese odluku i zamrzne cijenu gasa na trenutnom nivou.

    “Oni treba da uvedu dodatni porez na višak dobiti energetskih kompanija i da nastave da plaćaju odštetu za visoke cijene struje”, navela je Ninova, koja je predsjedavajuća bugarske Socijalističke partije.

    Ona je najavila da će predati prikladne prijedloge parlamentu na razmatranje, javio je TASS.

    Predstavnici organizacija poslodavaca naglasili su da ne postoji alternativa za ruski gas i insistiraju da Bugarska ispuni svoje obaveze iz ugovora sa “Gaspromom” o plaćanju prirodnog gasa u rubljama.

  • Poljska planira da preuzme kontrolu nad dijelom Ukrajine

    Poljska planira da preuzme kontrolu nad dijelom Ukrajine

    Direktor ruske spoljno-obaveštajne službe Sergej Nariškin optužio je danas Vašington i Varšavu da razrađuju planove za uspostavljanje vojno-političke kontrole Poljske nad njenim “istorijskim posedima“ u Ukrajini.

    Radi se, zapravo, o pokušaju da se ponovi istorijski “dogovor“ za Poljsku posle Prvog svetskog rata, kada je Zapad, predstavljen Antantom, priznao pravo Varšave da prvo okupira deo Ukrajine kako bi zaštitio stanovništvo od “boljševičke pretnje“, a zatim i uključi te teritorije u sastav poljske države, rekao je Nariškin

  • Izveden najteži napad na Azovstal

    Izveden najteži napad na Azovstal

    Ukrajinski zvaničnik u Mariupolju rekao je za CNN da je čeličana Azovstal pogođena najtežim ruskim vazdušnim udarima do sada.

    “Sinoć je fabrika pogođena najjačim udarom do sada. Prvo je došlo do masovnog vazdušnog udara sa sedam aviona Tu-22M3. Zatim je bilo više od 50 vazdušnih udara. Očigledno su radili Su-25 ili su Su-24. Ne mogu da identifikujem pošto smo bili u skloništu. Bombardovanje je izvršeno na mestu gde se nalaze teški ranjenici — u bolnici”, rekao je Mihail Veršinjin, načelnik patrolne policije Mariupolja, koji je bio u Azovstalu u toku vazdušnih udara.

  • Zašto Rusija traži plaćanje gasa u rubljama i ko je do sada prihvatio odluku

    Zašto Rusija traži plaćanje gasa u rubljama i ko je do sada prihvatio odluku

    Rusija je u srijedu otvorila novi front u ratu u Ukrajini presjekavši dotok gasa u dvije zemlje Evropske unije, što je dramatična eskalacija sukoba koji sve više postaje šira bitka sa Zapadom.

    Dan nakon što su Amerika i drugi zapadni saveznici obećali da će povećati vojnu podršku Ukrajini, Кremlj je povećao ulog koristeći svoj najvažniji izvoz.

    U memorandumu, ruski gigant Gasprom rekao je da više neće dostavljati prirodni gas Poljskoj i Bugarskoj jer aprilske uplate nisu obavile u ruskim rubljama, kao što je tražio predsjednik Vladimir Putin.

    Ruski lider je krajem marta donio odluku da “neprijateljske” zemlje gas moraju da plaćaju u rubljama, postavljajući rok do 31. marta. Međutim, taj datum je došao i prošao, a gas je nastavio da teče u normalnim količinama, pa su se pojavile razne teorije – od tvrdnji da Putin čeka paravi trenutak da “zavrne slavinu”, do toga da je sve bio blef.

    Ipak, Putin je u srijedu ujutru ispunio svoju prijetnju, izazvavši pravi politički i ekonomski potres. Evropske vlade redom osuđuju taj potez kao “ucjenu”, a cijene gasa u Evropi su skočile za 23 odsto već sat vremena nakon vijesti iz Rusije.

    Zašto Rusija traži plaćenje u rublji

    Gardijan je prošlog mjeseca pokušao da odgovori na pitanje zašto je plaćanje ruskog izvoza u rubljama postalo glavno pitanje za Кremlj, i da li bi Putin mogao da proširi plan na izvoz nafte, žitarica, đubriva, uglja, metala i drugih ključnih roba.

    Od početka rata u Ukrajini vrijednost rublje je dramatično pala sa oko 85 evra na 110. Samo intervencijom ruske Centralne banke uspjela je da dođe do vrijednosti od 94,1 evro. Sa rubljom na tako niskom nivou, ruski izvoz je donosio značajno manje novca.

    Više vrednovana rublja ne samo da će donijeti više gotovine, već je i stvar ponosa Moskve da zemlje pristanu da plate ruski izvoz u ruskoj valuti. Veći fond rublje, generisan tražnjom stranih zemalja i kompanija za ruskom robom, omogućio bi Moskvi da ospori dominaciju američkog dolara na globalnim tržištima, mada nije jasno da li bi Кina podržala takav plan.

    Neki analitičari su takođe istakli da su dolar i evro manje korisni Moskvi u trenutku kada se suočava sa oštrim sankcijama. Na primjer, kada je ostala bez pristupa dolarima i evrima preko međunarodnih berzi, Rusija je takođe predložila da kamate na svoje dugove denominirane u evrima plaća rubljama.

    Sada Кremlj razmatra planove da sva izvozna prodaja bude u rubljama, iskorišćavajući svoj gotovo pa monopol u osnovnim sirovinama za proizvodne procese, od đubriva do automobila.

    Jedan primjer je paladijum, koji automobilske kompanije koriste za proizvodnju katalitičkih pretvarača. Oko 40 odsto svjetske ponude metala dolazi iz Rusije, a 90 odsto ruske proizvodnje ide u automobilsku industriju.

    Ako su proizvođači automobila primorani da biraju između kupovine paladijuma u ​​rubljama ili traženja zaliha negdje drugdje, vjerovatno će im političari, koji žele da izoluju Rusiju, reći da potraže na drugom mjestu. Međutim, taj potez bi skupo platili, jer bi najvjerovatnije došlo do racionalizacije i zatvaranja fabrika automobila.

    Ko je pristao da plaća gas u rubljama?

    Ruska lista “neprijateljskih“ zemalja sastavljena je od država koje su joj uvele sankcije. Poslove sa kompanijama i pojedincima iz tih zemalja mora da odobri specijalna vladina komisija.

    Među zemljama su Amerika, članice EU, Velika Britanija, Japan, Кanada, Norveška, Singapur, Južna Кoreja, Švajcarska i Ukrajina. Neke, uključujući Ameriku i Norvešku, ne kupuju ruski gas.

    Na Putinovu odluku krajem marta prvi su reagovali Berlin i Pariz. Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da ruski potez “nije u skladu sa onim što je potpisano i ne vidim zašto bismo ga primjenili”. Slično je ponovio i njemački kancelar Olaf Šolc, rekavši da postojeći ugovori to ne predviđaju i da Berlin neće plaćati gas u ruskoj valuti.

    Insistiranje Кremlja da se sadašnji ugovori u evrima i dolarima promijene u rublje su u suprotnosti sa međunarodnim protokolima. Gasprom se na to njije pozivao čak ni tokom Hladnog rata kada su tenzije između Sovjetskog Saveza i Zapada bile na vrhuncu.

    Njemački javni radio Dojčlandfunk naziva Putinovo insistiranje na rubljama “pametnim šahovskim potezom“ jer stavlja Njemačku i druge zemlje EU pred izbor između “kuge i kolere”. Ako bi stvarno plaćale u rubljama, drastično bi ojačale rusku valutu i tamošnju Centralnu banku, čime bi podrili sopstvene ekonomske sankcije. U suprotnom, veliko je pitanje da li bi evropske ekonomije uspjele da prežive embargo na ruske energente.

    Do sada je u EU jedino Mađarska otvoreno pristala da plaća ruski gas u rubljama. Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto tvrdi da zemlja ima rješenje koje “neće narušiti EU sankcije”, ali je reakcija u Briselu svakako bila burna.

    Slovački ministar ekonomije Ručard Sulik rekao je nedavno da njegova zemlja “ne može da priušti” da ostane bez ruskog gasa i da će ga plaćati rubljama ako bude potrebno, ali se nakon toga oglasio premijer Edvard Heger rekavši da će Slovačka biti “jedinstvena” sa drugim EU članicama u odbacivanju ruskog zahtjeva.

    U srijedu su se pojavile vijesti da se Austrija povinovala uslovima Rusije u plaćanju gasa, ali je kancelar Karl Nehamer to kasnije demantovao kao lažne informacije. Nehamer tvrdi da Austrija, koja uvozi oko 80 odsto gasa iz Rusije, i dalje plaćanja vrši u evrima, piše Blic.

    Ipak, deset neimenovanih evropskih kupaca ruskog gasa otvorilo je račune kod Gasprom banke, a četiri su već platila gas u rubljama, piše u srijedu “Blumberg” pozivajući se na upućene izvore.

  • Lukašenko očekuje udruživanje zemalja bivšeg SSSR-a

    Lukašenko očekuje udruživanje zemalja bivšeg SSSR-a

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko vjeruje da bi Unija Bjelorusije i Rusije mogla privući druge zemlje.

    “Siguran sam da će se i druge republike bivšeg Sovjetskog Saveza pridružiti takvoj uniji”, rekao je u četvrtak na sastanku s guvernerom regije Voronjež Aleksandrom Gusevim, prenosi ruski TASS.

    Lukašenko je istaknuo da vidi veliki interes ruskih regija za razvoj suradnje s Bjelorusijom.

    Dodao je da pokušavaju “izgraditi jedinstvenu državu Unije temeljenu na novim principima, kako se nitko ne bi uvrijedio i kako bi se razvijale suverene i nezavisne države – Bjelorusija i Rusija”.

  • Rusija saziva sastanak Savjeta bezbednosti UN: Planira se nešto veliko

    Rusija saziva sastanak Savjeta bezbednosti UN: Planira se nešto veliko

    Rusija će 6. maja sazvati neformalni sastanak Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji na terenu u Ukrajini, najavio je Sergej Leonidčenko.

    “Ako želite da znate istinu o stvarnom stanju na terenu, dobrodošli ste na naš sastanak po Aria formuli 6. maja”, izjavio je Leonidičenko, prenosi Tas.

    On je najavio da će se na tom sastanku obratiti “nezavisni govornici sa prve linije fronta”, koji će, kako je naveo, “saopštiti činjenice, a ne lažne informacije”.

    Ruski diplomata je ovo izjavio na sastanku Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija po „Aria formuli”, koji su sazvale Francuska i Meksiko, navodi Tas.

    Ovo je prvi put da će se ključni igrači koji traže odgovornost za ratne zločine tokom vojne operacije u Ukrajini okupiti na neformalnom sastanku Saveta bezbednosti UN kako bi podstakli istrage o zloupotrebama za koje mnoge zapadne zemlje okrivljuju Rusiju.

    Leonidčenko je rekao da Rusija prikuplja izjave svedoka i dokaze širom Ukrajine, uključujući i opkoljeni grad Marijupolj. On je rekao da Rusija planira da održi neformalni sastanak Saveta 6. maja kako bi predstavio ono što je tvrdio da će biti “činjenice, a ne lažne informacije”.

    Ostali članovi saveta – Meksiko, Gabon, Gana, Brazil, Indija, Kenija i Ujedinjeni Arapski Emirati – nisu pokušavali da okrive nijednu stranu. Oni su rekli da istraga treba da utvrdi činjenice.

    Kina, koja je bliska Rusiji, rekla je da treba utvrditi i potvrditi uzrok smrti civila.

    “Sve optužbe treba da budu zasnovane na činjenicama pre nego što bude formirana jasna celovita slika”, rekao je kineski diplomata.

  • Rusi na Krim poslali ratne delfine

    Rusi na Krim poslali ratne delfine

    Rusija je dovela obučene vojne delfine u svoju pomorsku bazu u Crnom moru, verovatno da bi zaštitila svoju flotu od podvodnog napada.

    Američki Pomorski institut (USNI) analizirao je satelitske snimke pomorske baze u luci Sevastopolj i zaključio da su dva skloništa za delfine premeštena u bazu u februaru kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu.

    Rusija ima dugu istoriju obučavanja delfina u vojne svrhe i koristi ove vodene sisare za izvlačenje predmeta ili odvraćanje neprijateljskih ronilaca.

    Pomorska baza u Sevastopolju je ključna za rusku vojsku, jer se nalazi u južnom delu Krima koji je Moskva okupirala 2014. Prema analizi USNI, mnogi ruski brodovi koji su tamo usidreni, iako su van dometa raketa, potencijalno su ranjivi na napadi podmornica.

    Ukrajina je takođe trenirala delfine u akvarijumu u blizini Sevastopolja, u programu koji datira još iz sovjetske ere, ali je napušten 1990-ih.

    Tokom Hladnog rata, i Sjedinjene Države i Sovjetski Savez razvili su upotrebu delfina čije su eholokacijske sposobnosti omogućile da otkriju podvodne objekte kao što su mine.

    SAD su potrošile najmanje 28 miliona dolara na održavanje sopstvenih trupa delfina i morskih lavova, koje takođe mogu biti obučene da pomognu u sukobima.

    Ukrajinska mornarica ponovo je pokrenula program u Sevastopolju 2012. godine, ali su delfini pali u ruke Rusije nakon aneksije Krima 2014. godine. Ukrajina je bezuspešno tražila povratak životinja, a RIA Novosti prenosi da Moskva planira da proširi šemu.

    “Naši stručnjaci su razvili nove uređaje koji pretvaraju otkrivanje ciljeva delfina pomoću sonara u signal na monitoru operatera. Ukrajinska mornarica nije imala dovoljno sredstava za razvoj takvog programa i neki projekti su morali biti ugašeni”, rekao je jedan izvor ruskoj novinskoj agenciji.

    Dve godine kasnije, ruska mornarica je objavila planove da kupi još pet delfina i raspisala tender za ugovor vredan 1,75 miliona rubalja – oko 21.000 dolara – za isporuku delfina u bazu u Sevastopolju do kraja leta. Nije poznato da li su delfini za koje se veruje da se danas nalaze u Sevastopolju isti oni za koje je raspisan tender.

    Satelitski snimci iz 2018. godine otkrili su da je Rusija takođe koristila delfine u svojoj pomorskoj bazi u Tartusu u Siriji tokom sirijskog rata.

    Delfini nisu jedine morske životinje koje je obučavala ruska vojska. Veruje se da je kit beluga primećen kod obala Norveške 2019. takođe obučen od strane ruske mornarice. Ribari su izvestili da je kit beluga nosio čudne pojaseve, na kojima su možda bile kamere, i da je gnjavio njihove čamce vukući ih za užad.