VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Proglašena vanredna situacija

    Proglašena vanredna situacija

    Raspletu ukrajinskog čvora i dalje se ne nazire kraj. Vlasti samoproglašene Narodne Republike Lugansk (LNR) saopštile su danas da su dva civila poginula u pokušaju oružanih snaga Ukrajine da se probiju kod sela Pionerskoje, nedaleko od granice s Rusijom, a u Voronješkoj oblasti u Rusiji proglašena je vanredna situacija zbog priliva građana koji se evakuišu iz oblasti u kojima su tenzije najizraženije.

    Za to vrijeme nastavljaju se optužbe Vašingtona da se Moskva sprema za rat, uprkos konstantnim odgovorima da to nije istina.

    Britanski premijer Boris Džonson otišao je danas i korak dalje, navodeći da Rusija planira nešto što bi mogao biti po obimu najveći rat u Evropi od 1945. godine. Zaprijetio je da će SAD i Velika Britanija onemogućiti ruskim kompanijama pristup američkim dolarima i britanskim funtama ukoliko Kremlj naredi invaziju na Ukrajinu.

    S druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je juče da je Rusija, koja je preživjela toliko ratova, posljednja država u Evropi koja uopšte želi da izgovori riječ “rat”.

    “Moskva poziva Zapad na razum. Pozivamo vas da se zapitate koja je svrha da Rusija nekoga napada? Pozivamo vas da se sjetite istorije. Pa, tako da kažem, neki na Zapadu ne stoje baš dobro sa isto-rijom, kao što smo se nedavno uvjerili. Ali podsjećamo vas da Rusija nikada tokom svoje istorije nije nikoga napala”, rekao je on za TV Rusija 1. Dodao je da predsjednik Rusije Vladimir Putin ne obraća pažnju na zapadne izjave o datumima na-vodne ruske invazije na Ukrajinu, ali je istakao da je to element provokacije i da dovodi do eskalacije tenzija.

    Upozorio je da su tenzije na liniji dodira u Donbasu eskalirale do maksimuma i da svaka varnica ili manja planirana provokacija može dovesti do nepopravljivih posljedica.

    Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, smatra da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ne shvata da Zapadu nije potrebna jaka Ukrajina.

    “Nerazumijevanje predsjednika Ukrajine da Zapadu nije potrebna jaka njegova zemlja i diskusije o tome zašto se novac daje samo pod uslovima da Kijev sprovede reforme, katastrofa je državnosti”, napisala je juče Zaharova na Telegramu.

    Kako bi dokazao da je spreman da sarađuje s ciljem rješavanja krize, Zelenski je u subotu pozvao Putina da se sastanu i razgovaraju.

    “Ne znam šta predsjednik Ruske Federacije želi, tako da predlažem sastanak”, kazao je Zelenski na minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, gdje se sastao i s američkom potpredsjednicom Kamalom Haris, prenijela je agencija AP.

    Ukrajinski predsjednik je dodao da Rusija može da izabere lokaciju sastanka.

    “Ukrajina će nastaviti da slijedi samo diplomatski put radi mirnog rješenja”, naveo je Zelenski, koji je na toj konferenciji kazao da bi Ukrajina mogla da odustane od svog višedecenijskog statusa nenuklearne nacije i anulira odluku koju je donijela kada se odrekla svog atomskog oružja poslije raspada Sovjetskog Saveza.

    Istakao je da se Ukrajina 1994. godine pridružila Budimpeštanskom memorandumu i odrekla se svog nuklearnog naoružanja u zamjenu za bezbjednosne garancije, sugerišući da bi taj potez mogao biti poništen u slučaju prijetnje od susjedne Rusije, prenila je “Russia Today”.

    Stoltenberg: Ako hoćete manje NATO-a, dobićete više
    Ako Rusija želi da nas podijeli, dobiće, zapravo, potpuno suprotno, dobiće kohezivniju Sjevernoa-tlantsku alijansu, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg proteklog vikenda na minhenskoj konferenciji o bezbjednosti.

    “Ako Rusija želi manje snaga NATO-a kod svojih granica, dobiće suprotno – dobiće više NATO-a”, rekao je on.

    Ponovo je pozvao Rusiju da povuče svoje snage s granica Ukrajine i otpočne diplomatske pregovore u cilju rješavanja krize.

    Makron i Putin razgovarali skoro dva sata
    Predsjednik Francuske Emanuel Makron razgovarao je juče s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom o krizi u Ukrajini.

    “Telefonski razgovor s predsjednikom Putinom trajao je jedan sat i 45 minuta”, navela je Jelisejska palata.

    Poslije Putina, Makron je trebalo da telefonski razgovara i s predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim. Prema navodima francuskog predsjedništva, novi razgovor Putina i Makrona, poslije njihovog sastanka 7. februara u Moskvi, predstavlja posljednje moguće i neophodne napore da se izbjegne veliki sukob u Ukrajini, prenijeli su fran-cuski mediji.

  • Zelenski pozvao na hitan prekid vatre

    Zelenski pozvao na hitan prekid vatre

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je danas na hitan prekid vatre u istočnom dijelu zemlje, gdje su se sukobi između proruskih snaga i ukrajinskih snaga pojačali tokom posljednjih dana.

    On je takođe rekao da Ukrajina podržava mirovne pregovore u okviru Trilateralne kontakt grupe (TCG), gdje Ukrajina zajedno učestvuje sa Rusijom i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), prenosi agencija Rojters.

    “Zalažemo se za intenziviranje mirovnog procesa. Podržavamo trenutno sazivanje TCG”, napisao je Zelenski na Twitteru.

  • Josep Borrell na Minhenskoj konferenciji: Situacija u BiH je zabrinjavajuća više nego ikada prije

    Josep Borrell na Minhenskoj konferenciji: Situacija u BiH je zabrinjavajuća više nego ikada prije

    Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je govorio na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, a dotakao se i Bosne i Hercegovine kazavši da je duboko zabrinut zbog tenzija.

    “Situacija u BiH je sigurno zabrinjavajuća više nego ikada prije. Nikada nije bila laka, ali sada su centrifugalne sile zaista veoma zabrinjavajuće”, rekao je Borrell dodavši kako je pozvao Dodika da ga podsjeti na to da trebaju razgovarati o diskusiji.

    Također je naglasio da neće biti podjele Bosne i Hercegovine.

    “Mogu da vas uvjerim da smo, u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Državama, državni sekretar i ja smo izdali veoma ozbiljno upozorenje. Nećemo prihvatiti raspad i dezintegraciju Bosne i Hercegovine”, poručio je Borrell.

    On je apelovao i političke lidere u BiH i pozvao ih na odgovornost.

    “Apelujem na odgovornost političkih lidera Bosne i Hercegovine da izbjegnu raspad zemlje”, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku.

    Naveo je i da će proces ustavnih i izbornih promjena biti dug, ali je pozvao lidere na provođenje reformi.

  • Mađarski šef diplomatije: Politika sankcija je propala, ionako imamo dovoljno tenzija u regionu

    Mađarski šef diplomatije: Politika sankcija je propala, ionako imamo dovoljno tenzija u regionu

    Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto je nakon telefonskog razgovora s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradom Dodikom rekao da je politika sankcija propala jer je samo pokrenula konfrontaciju na Zapadnom Balkanu.

    On je razgovarao s Dodikom u sklopu priprema za sastanak ministara vanjskih poslova Evropske unije u ponedjeljak u Briselu na kojem će biti riječi o situaciji u Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da do sankcija neće doći zbog toga što ih, između ostalog, Mađari ne žele podržati.

    Szijjarto je tokom razgovora s Dodikom istakao da je jedino pravo rješenje za probleme na Zapadnom Balkanu “ubrzanje evropske integracije”.

    Dodao je da su mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu osnovni nacionalni interes Mađarske.

    “Imamo dovoljno tenzija u našem regionu, ne treba nam više”, rekao je Szijjarto, dodajući da će Mađarska nastaviti da poziva EU da vodi dijalog sa izabranim liderima Zapadnog Balkana umjesto da im prijeti sankcijama.

    Osim toga, naveo da je Dodika uvjerio u posvećenost Mađarske teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i poštovanju međunarodnih ugovora, uključujući Dejtonski mirovni sporazum.

  • Zaharova: Zelenski ne shvata da Zapadu nije potrebna jaka Ukrajina

    Zaharova: Zelenski ne shvata da Zapadu nije potrebna jaka Ukrajina

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova smatra da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ne shvata da Zapadu nije potrebna jaka Ukrajina i ocjenjuje da je to katastrofa državnosti.

    “Nerazumijevanje predsjednika Ukrajine da Zapadu nije potrebna jaka njegova zemlja i diskusije o tome zašto se novac daje samo pod uslovima da Kijev sprovede reforme, katastrofa je državnosti”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Tenzije u odnosima Zapada i Rusije eskalirale su zbog Ukrajine. Zapad tvrdi da Rusije priprema, kako se navodi “invaziju” na Ukrajinu, dok Moskva odbacuje te optužbe i ističe da je ugrožena njena bezbjednost jer je, kako ističe, NATO došao do njenih granica.

  • Kraljica Elizabeta pozitivna na virus korona

    Kraljica Elizabeta pozitivna na virus korona

    Britanska kraljica Elizabeta Druga pozitivna je na virus korona, potvrdila je Bakingemska palata.

    Kraljica (95) ima blage simptome slične prehladi, ali nastavlja da obavlja lakše dužnosti u Vindzoru.

    Ona će i dalje biti pod nadzorom ljekara i slijediće odgovarajuće instrukcije, piše “Dejli mejl”.

    Prije nekoliko dana zaraženi su i princ Čarls i Kamila.

  • Facebook pristao da plati 90 miliona dolara kazne: Pratio ljude i nakon odjave

    Facebook pristao da plati 90 miliona dolara kazne: Pratio ljude i nakon odjave

    Meta će morati da plati 90 miliona dolara jer je izgubila spor – optuženi su da su pratili korisnike čak i kada se odjave.

    Meta je izgubila poslije tužbe i pristala je da isplati 90 miliona dolara zbog tužbe u kojoj se tvrdi da je kompanija pratila korisnike čak i kad se odjave.

    U tužbi se navodi da je gigant prekršio smjernice o privatnosti tako što je pratio posjete svojih korisnika na spoljnim veb-stranicama koje su sadržale Fejsbuk dugme “sviđa mi se”

    Dugme “sviđa mi se” koje se koristi kao dodatak na drugim sajtovima može da prati aktivnosti korisnika van platforme čak i ako nisu imali interakciju sa dugmetom.

    Ovo je bilo moguće uz pomoć “kolačića”.

    Kao dio nagodbe, koju još uvijek mora da odobri sudija, Meta je pristala da obriše sve podatke koje je “slučajno” prikupljala tokom 2010. i 2011. godine.

    Kompanija će takođe isplatiti 90 miliona dolara korisnicima koji su podnijeli tužbu, nakon što se odbiju advokatski honorari.

    Sporazum je postignut u ponedjeljak u kalifornijskom sudu i, ako ga sudija odobri, obustaviće jednu od niza tužbi u kojima se Meta optužuje da izrabljuje privatnost svojih korisnika, prenosi Daily Mail.

    Nagodba je objavljena u utorak i predstavlja jednu od najvećih isplata u istoriji kompanije.

    Kompanija je negirala optužbe, ali je riješila da izbjegne dodatne troškove i rizike suđenja, navodi se u dokumentu o poravnanju.

    “Postizanje nagodbe je u najboljem interesu naše zajednice i naših akcionara i drago nam je što konačno možemo da prevaziđemo ovo pitanje”, istakao je tim povodom portparol Mete Dru Pusateri za AFP.

    Vijest o nagodbi je stigla nakon što je Zakerberg unapredio bivšeg zamjenika britanskog premijera Nika Klera.

    On je dobio novu funkciju predsjednika globalnih poslova u Meti.

    To ga stavlja na isti nivo sa osnivačem kompanije.

  • Zelenski zaprijetio odustajanjem od ne-nuklearnog statusa

    Zelenski zaprijetio odustajanjem od ne-nuklearnog statusa

    Ukrajina bi mogla da odustane od svog višedecenijskog statusa ne-nuklearne nacije i anulira odluku koju je donijela kada se odrekla svog atomskog oružja poslije raspada Sovjetskog Saveza, upozorio je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

    Govoreći na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, Zelenski je istakao da se Ukrajina 1994. godine pridružila Budimpeštanskom memorandumu i odrekla se svog nuklearnog naoružanja u zamijenu za bezbjednosne garancije, sugerišući da bi taj potez mogao biti poništen u slučaju prijetnje od susjedne Rusije, prenosi Raša Tudej.

    -Danas nemamo ni oružje ni obezbjeđenje. Izgubili smo dio naše teritorije, koja je po površini veća od Švajcarske, Holandije, Belgije. Što je najvažnije, izgubili smo milione naših građana. Svega toga Ukrajina više nema – rekao je Zelenski u subotu.

    On je podsjetio da je Ukrajina tri puta pokušavala da pokrene konsultacije sa državama garantima Budimpeštanskog memoranduma u sklopu napora da se preispitaju uslovi tog dogovora, ali bez ikakvog uspjeha i stoga u Minhenu po četvrti, posljednji put “poziva na konsultacije”.

    -Ako se konsultacije ne održe ili ne budu donijete konkretne odluke u vezi sa bezbjednosnim garancijama za našu državu, Ukrajina će imati puno pravo da vjeruje da Budimpeštanski memorandum ne funkcioniše i da su sve odluke donijete 1994. godine dovedene pod znak pitanja – rekao je Zelenski.

    Prema njegovim riječima, “kolektivna osuda” zapadnih saveznika do sada se nije pretvorila u “kolektivne akcije”.

  • Bajden će održati sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost

    Bajden će održati sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost

    Bijela kuća saopštila je da bi Rusija mogla u svakom trenutku pokrenuti napad na Ukrajinu i da će američki predsjednik Džozef Bajden danas održati sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost, kako bi razmotrili trenutnu situaciju.

    Strateške nuklearne snage Rusije održale su juče vježbe koje je nadgledao predsjednik Vladimir Putin, a Vašington optužuje ruske trupe, grupisane duž ukrajinske granice, da se približavaju i da su spremne za neposredno dejstvovanje, prenio je Rojters.

    Tokom jučerašnjih vojnih manevara, Vazdušno-kosmičke snage Ruske Federacije uspešno su lansirale hipersonične aerobalističke rakete Kinžal, sapštio je Kremlj.

    Kako je navedeno na sajtu, pod rukovodstvom vrhovnog komandanta Oružanih snaga Vladimira Putina održana je planska vježba snaga strateškog odvraćanja, tokom koje su lansirane balističke i krstareće rakete Kinžal i Јars, prenijele su RIA Novosti.

  • Rusko državljanstvo traži 950.000 stanovnika Donbasa

    Rusko državljanstvo traži 950.000 stanovnika Donbasa

    Oko 950.000 stanovnika Donbasa podnijelo je zahtjev za dobijanje ruskog državljanstva, saopštio je poslanik Državne dume Viktor Vodolacki.

    U ovom trenutku, državljanstvo Rusije je dobilo već više od 770.000 stanovnika Donbasa, dodao je on.

    U Donbasu živi oko 2,2 miliona ljudi.