VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Borel: Ako Putin prizna nezavisnost DNR i LNR, reagovaćemo

    Borel: Ako Putin prizna nezavisnost DNR i LNR, reagovaćemo

    Šef diplomatije EU Žozep Borel izjavio je večeras da je Rusija u Ukrajini stvorila njaveću prijetnju miru u Evropi od Drugog svjetskog rata i da je sve više kršenja prekida vatre i provokacija od, kako je naveo, ruskih separatista u istočnoj Ukrajini.

    ”Na kritičnom smo raskršću. Sve ono u šta smo vjerovali, međunarodno pravo, napredak poslije Hladnog rata, sve je to stavljeno pod znak pitanja”, kaže Borel.

    Šef diplomatije EU je poslije sastanka Savjeta EU, na kojem je fokus bio na ukrajinskoj krizi, osudio “manipulacije i dezinformacije” u cilju stvaranja preduslova za vojnu eskalaciju protiv Ukrajine, ocjenivši da je u pitanju “klasično” provociranje sukoba.

    Istovremeno, Borel je pohvalio “suzdržanost” Ukrajine u kriznoj situaciji.

    On je predsjednika Rusije Vladimira Putina pozvao da “poštuje međunarodno pravo i Dogovor iz Minska i ne prizna nezavisnost oblasti Donjecka i Luganska”.

    “Spremni smo da reagujemo jako i zajedno ukoliko on to učini. Očekujemo da neće biti potrebno, ali ako učini regaovaćemo”, nagalsio je Borel.

    Savjet EU je još jednom potvrdio solidarnost EU sa Ukrajinom kako kroz finasijsku pomoć od 1,2 miljarde evra, tako i kroz profesionalnu obuku ukrajinske vojske i podršku u borbi protiv demonstracija i sajber napada.

    Žozep Borel je najavio mogući zajednički sastanak Savjeta ministra spoljnih poslova u Kijevu i potvrdio da EU i 26 zemlja članica neće zatvarati svoje amabasade u Kijevu.

    “Uskoro je osam godina od invazije i nelegalne aneksije Krima. Svaka dalja agresija izazvaće snažan odgovor EU. To se takođe odnosi na eventualni napad sa teritorije Bjelorusije”, kaže Borelj.

    On ocjenjuje da je Bjelorusija “uvučena u ovu krizu” i da gubi suverenitet kroz netrasparentno raspoređivanje ruskih snaga na njenoj teritoriji.

  • EU JE spremna koristiti sve instrumente u BiH, ali preferiramo dijalog

    EU JE spremna koristiti sve instrumente u BiH, ali preferiramo dijalog

    Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj obratio se medijima nakon sjednice Savjeta ministara spoljnih poslova Evropske Unije te između ostalog govorio o situaciji u BiH.

    Kada se radi o BiH razgovarali smo o tome kako očuvati jedinstvo zemlje, pozivamo političke lidere da osiguraju puno funkcioniranje Ustava BiH. U Evropi nema mjesta za podijeljenu BiH. Ministri izražavaju punu podršku visokom predstavniku i ALTEA i specijalnom predstavniku EU u naporima da olakšaju to posredovanja kao i posebni predstavnik SAD koji pokušavaju da provedu izbornu reformu i amandmane na Ustav koji bi mogli popraviti funkcionisanje država. Spremni smo na sve mjere i instrumente koje situacija zatraži to uključuje finansijsku pomoć i restriktivne mjere, no te su mjere posljednje. Nadamo se u dogovor između strana kako bi se mogli održati izbori – kazao je između ostalog Borrell.

    Podsjetimo, očekivalo se da bi se na današnjoj sjednici moglo raspravljati i o evropskim sankcijama Miloradu Dodiku ali kako javlja reporter N1 Nikola Radišić preovladalo je mišljenje da za to nije vrijeme.

    Najviše se, govorilo o izmjeni izbornog zakona. Ministri su upoznati sa situacijom i čini se da će se na reformi insistirati kako bi izbori u oktobru bili održani.

  • Putin: Uskoro ću potpisati dekret o priznanju DNR i LNR

    Putin: Uskoro ću potpisati dekret o priznanju DNR i LNR

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je večeras telefonom s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, kojima je rekao da “u bliskoj budućnosti” namjerava da potpiše dekret o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, saopštila je pres-služba Kremlja.

    Putin je obavijestio lidere Francuske i Njemačke o rezultatima proširenog sastanka Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, koji je razmatrao aktuelnu situaciju oko Donbasa u kontekstu odluke Državne dume o priznanju DNR i LNR, navedeno je u saopštenju koje je prenio TASS.

    Ranije tokom dana, lideri DNR i LNR pozvali su na priznavanje njihovih republika usljed ukrajinske agresije, intenzivnog granatiranja Donbasa, ubijanja i ranjavanja civilnog stanovništva. Predsednik Rusije je zbog svega toga rekao da planira da u bliskoj budućnosti potpiše odgovarajući ukaz, saopštio je Kremlj.

  • EU uvela sankcije za pet članove ruske Dume zbog učešća na izborima na Krimu

    EU uvela sankcije za pet članove ruske Dume zbog učešća na izborima na Krimu

    Evropska unija uvela je sankcije protiv pet članova ruske Dume koji su učestovali u parlamentarnim izborima na Krimu u septembru 2021. godine.

    Sankcionisani su članovi Dume koji u Donjem domu ruskog parlamenta predstavljaju Krim i Sevastopolj.

    Prema podacima evropskog bloka, sankcije EU povezane sa teritorijalnim integritetom Ukrajine, sada su primjenjene protiv 193 osobe i 48 firmi.

    Sankcionisanima su sredstva zamrznuta i ne mogu da putuju ili prolaze kroz evropski blok.

  • New York Times: Ruska invazija na Ukrajinu bila bi drugačija od svih u zadnjih 80 godina

    New York Times: Ruska invazija na Ukrajinu bila bi drugačija od svih u zadnjih 80 godina

    Otkako je prije skoro 80 godina završio Drugi svjetski rat, bilo je nekoliko desetaka ratova. No ako Rusija u narednim danima napadne Ukrajinu, ovaj će rat biti drugačiji od svih njih i mogao bi ukazivati na dolazak nove alarmantne ere u kojoj se na noge ponovno uspinje autoritarizam.

    New York Times je u svojoj analizi naveo dva ključna razloga zašto bi rat u Ukrajini izgledao drugačije od svih ostalih nakon 2. svjetskog rata.

    Prvi razlog: Regionalna dominacija
    U slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, radit će se o ničim izazvanoj invaziji jedne od najvećih svjetskih vojnih sila. Glavni cilj ruskih vlasti bi tada bio očigledan – širenje regionalne dominacije, bilo aneksijom ili uspostavom marionetske vlade.

    Nekoliko drugih sukoba nakon Drugog svjetskog rata također odgovara ovom opisu. Neke od najbližih analogija su sovjetska invazija na Afganistan 1970-ih, Čehoslovačku 1960-ih, Mađarsku 1950-ih, kao i aneksija Krima 2014. godine. SAD je napao Panamu 1980-ih i uz pomoć CIA-e srušio izabranu vladu u Gvatemali 1950-ih.

    Naravno, Sjedinjene Države su pokrenule i nekoliko “dalekih ratova” u Iraku, Vijetnamu i drugdje. No, najmoćnije zemlje svijeta rijetko su koristile silu kako bi proširile svoje granice. Umjesto toga, većinom su se pridržavale ugovora i međunarodnih pravila uspostavljenih 1940-ih.

    Relativni mir je imao ogromne koristi za globalnu ekonomiju i društvo. Životni standard je porastao, a ljudi su u prosjeku počeli živjeti duže, zdravije i udobnije od svojih predaka. Smanjenje broja ratnih sukoba imalo je u tome središnju ulogu – do početka ovog vijeka stopa po kojoj su ljudi umirali u oružanim sukobima pala je na najnižu razinu u pisanoj istoriji.

    Rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina
    Ruska invazija na Ukrajinu izgledala bi kao rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina i koji je nekoć bio uobičajen. Radilo bi se o moćnoj naciji koja želi proširiti svoju regionalnu dominaciju preuzimanjem susjednih teritorija. Ovakav rat bio bi znak da Putin vjeruje da je Pax Americana gotov i da su SAD, Evropska unija i njihovi saveznici postali preslabi za provedbu svojih prijetnji.

    Kao što je Anne Applebaum napisala za The Atlantic, Putin i njegov uži krug dio su nove vrste autokrata, zajedno s čelnicima Kine, Irana i Venecuele – to su “ljudi koje ne zanimaju ugovori i dokumenti, ljudi koji samo poštuju čvrstu moć”. Mnogi ljudi na Tajvanu su iz tog razloga u strahu zbog situacije u Ukrajini.

    • Ako zapadne sile ne uspiju odgovoriti Rusiji, one ohrabruju kinesko promišljanje o akciji na Tajvanu – rekao je Lai I-chung, tajvanski dužnosnik. Ako svijet ulazi u eru u kojoj zemlje ponovno donose odluke na temelju svoje vojne snage, čeka nas velika promjena.

    Drugi razlog: Demokratska recesija
    Politolozi već nekoliko godina upozoravaju da je provedba demokratije u padu diljem svijeta. Larry Diamond sa Univerziteta Stanford kazao je da se radi o “demokratskoj recesiji”.

    Neprofitna organizacija Freedom House izvještava da je razina globalne političke slobode u padu od 2006. godine. Rusko preuzimanje ukrajinskih teritorija pridonijelo bi ovoj demokratskoj recesiji na nov način: autokratija bi demokratiju preuzela silom, piše The New York Times.

    Ukrajina je uglavnom demokratska država s više od 40 miliona stanovnika, s prozapadnim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je 2019. osvojio 73 posto glasova u posljednjem krugu izbora. Ta pobjeda i nedavne ankete pokazuju da većina Ukrajinaca želi živjeti u zemlji koja više nalikuje evropskim nacijama na zapadu i SAD-u nego što nalikuje Rusiji.

    No Putin i njegov uži krug vjeruju da su liberalne demokratije u padu, čije mišljenje dijele i Xi Jinping i drugi visoki kineski dužnosnici. Oni znaju da se SAD i Evropa sada bore kako bi podigli životni standard za veći dio svog stanovništva. Putin i Xi također znaju da su mnoge zapadne zemlje polarizovane, zatrpane kulturnim sukobima između metropolitanskih i ruralnijih područja. Glavne političke stranke su slabe ili se i same ponašaju na antidemokratski način.

    “Stvara se novi multipolarni poredak”
    Zbog ovih problema su Putin i njegovi glavni saradnici dobili samopouzdanje i počeli koristiti agresivnu taktiku.

    • Stvara se novi multipolarni poredak koji odražava nezaustavljivu promjenu moći u korist autoritarnih režima koji podržavaju tradicionalne vrijednosti. Žestoka, uskrsnuta Rusija je, zajedno s Kinom, pionirska snaga koja stoji iza dolaska ovog novog poretka – napisao je Alexander Gabuev iz trusta Carnegie Moscow Center.

    Naravno, situacija u Ukrajini je još uvijek neizvjesna. Putin bi ipak mogao odlučiti da ne pokrene invaziju, s obzirom na mogućnost nastanka dugotrajnog rata, velikog broja ruskih žrtava i gospodarskih problema previranja. Napad na Ukrajinu bi bio primjer velikog političkog kockanja – što bi takođe bio znak da se svijet možda mijenja.

  • Analena Berbok uskoro stiže u Bosnu i Hercegovinu

    Analena Berbok uskoro stiže u Bosnu i Hercegovinu

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) narednih dana stiže u službenu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Ona je najavila posjetu regionu, obavljeni su određeni razgovori, ali je tačan datum njene posjete još uvijek nepoznat.

    Ovo će biti nastavak svojevrsne ofanzivne njemačke diplomatije u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini i regiji koju Njemačka ocjenjuje vrlo ozbiljnom.

    • Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Napori u pravcu otcjepljenja su neprihvatljivi. Prema mom mišljenju, to znači da bi se sada postojeći režim sankcija trebao primijeniti i protiv gospodina Dodika – izjavila je Berbok poslije susreta šefova diplomatija EU sredinom decembra prošle godine.

    Na nedavnom sastanku u Minhenu kojem je prisustvovala i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, se govorilo se, između ostalog, o ulozi Evropske unije te je istaknuta važnost konstruktivnog angažmana Njemačke u našoj regiji. Njemačka ministrica vanjskih poslova je poručila kako će ova država nastavljati podržavati države regije te ponovila da je budućnost zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

  • Šojgu raportirao Putinu: Oko 60.000 ukrajinskih vojnika blizu granica DNR

    Šojgu raportirao Putinu: Oko 60.000 ukrajinskih vojnika blizu granica DNR

    Skoro 60.000 ukrajinskih vojnika stacionirano je u blizini granica samoproglašenih Donjecke i Luganske narodne republike, izvijestio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Prema riječima ministra odbrane, Ukrajina priprema ozbiljnu provokaciju ili vojnu operaciju u Donbasu, prenio je Interfaks.

    On je istakao da je Ukrajina dovela svoje snage u region Donbasa “faktički na sam vrh borbene gotovosti”.

    Kako je naveo, situacija u Donbasu je izuzetno napeta i dodao da ruska vojska od 14. februara bilježi povećanje borbene gotovosti ukrajinske vojske u regionu Donbasa.

    “U blizini granica Luganske i Donjecke oblasti koncentrisano je ukupno 59,3 hiljade vojnog osoblja”, rekao je Šojgu na sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije.

    On je rekao i da se vojna oprema vraća na prethodne pozicije i naveo raketni sistem, kao i “345 tenkova, 2.160 borbenih oklopnih vozila, 820 artiljerijskih oruđa i minobacača, 160 višecijevnih raketnih sistema (MLRS), uključujući “Šmerc”.

    Šojgu je, takođe, rekao da je sinoć u Donbasu zabilježeno više od 40 granatiranja.

  • Medvedev: Možda ćemo morati priznati LNR i DNR ako se situacija ne poboljša

    Medvedev: Možda ćemo morati priznati LNR i DNR ako se situacija ne poboljša

    Bivši ruski predsjednik i potpredsjednik ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev rekao je danas da će Moskva možda morati da prizna samoproglašene Luganjsku i Donjecku narodnu republiku, ako se situacija ne poboljša, za šta, po njegovom mišljenju, nema izgleda.

    “Priznanje LNR i DNR će biti jedini izlaz za Moskvu ako situacija krene po negativnom scenariju. Znakova poboljšanja nema i u takvoj situaciji jedini izlaz će biti priznavanje pravnog subjektiviteta Donjecka, što je u potpunosti u nadležnosti predsjednika države”, rekao je Medvedev.

    Medvedev je na sjednici Savjeta rekao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da vjeruje da bi većina Rusa podržala nezavisnost LNR i DNR u kojima, kako je rekao, živi oko 800.000 Rusa, prenosi Rojters.

    Kako navodi RIA Novosti, on je ocijenio da će pritisak na Rusiju ako prizna dvije samoproglašene republike u Donbasu biti izuzetno jak, ali je dodao da Rusija zna kako da na to reaguje.

    Medvedev smatra da će, ako do tog priznanja dođe, situacija biti teška, ali da će se nakon nekog vremena tenzije oko Rusije stišati.

  • Verhelji ukazao na sve veće političke podjele: Protekla godina izgubljena za BiH

    Verhelji ukazao na sve veće političke podjele: Protekla godina izgubljena za BiH

    Visoki komesar EU za proširenje i dobrosusjedske odnose Oliver Varhelji napisao je u poruci objavljenoj na “Tviteru” da je tokom razgovora na sastanku šefova evropskih diplomatija navedeno da je protekla godina izgubljena za BiH i da je ostvaren veoma mali napredak oko 14 prioriteta na putu ka članstvu u Uniji.

    Varhelji je istakao da je tokom sastanka ukazano i na sve veće političke podjele u BiH.

    On je ukazao da je u toku rad na reformama Ustava i Izbornog zakona BiH kako bi se obezbijedila ravnopravna zastupljenost svih građana, ali da rješenje još nije pronađeno.

    Prema njegovim riječima, BiH su neophodne potpuno funkcionalne državne institucije kako bi imala koristi od pozitivne agende EU kada je riječ o reformama i sprovođenju ekonomskog i investicionog plana Unije za zapadni Balkan.

  • Putin: Razmatramo zahtjev da se Donjeck i Lugansk proglase nezavisnim

    Putin: Razmatramo zahtjev da se Donjeck i Lugansk proglase nezavisnim

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin predsjedava vanrednom sjednicom Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

    Putin je rekao da je Rusija učinila sve da tenzije u Donbasu završimo mirnim putem.

    Predsjednik Rusije je rekao da na sastanku Savjeta bezbjednosti treba da bude odlučeno šta sljedeće treba da se uradi u Donbasu, u skladu sa trenutnom situacijom.

    “Rusija je pojačala svoj rad sa Sjedinjenim Državama i NATO-om kako bi obezbijedila uspješan razvoj i bezbjednost bez konfrontacije. Posljednjih mjeseci intenzivirali smo rad sa našim glavnim partnerima u Vašingtonu i NATO-u kako bismo se konačno dogovorili oko ovih bezbjednosnih mjera i obezbijedili miran i prosperitetan razvoj zemlje u mirnim uslovima. Za nas to je zadatak broj jedan, prioritet naše zemlje, a ne konfrontacija, već obezbjeđivanje bezbjednosti i uslova za razvoj”, rekao je Putin na sjednici Savjeta bezbjednosti.

    Putin je napomenuo da je neophodno razumjeti realnost u kojoj živimo.

    Putin je rekao da mogući moratorijum na prijem Ukrajine u NATO nije ustupak, već “jednostavno sprovođenje planova Zapada da Kijev pripremi za predstojeći ulazak u alijansu”.

    Putin je rekao da razmatra zahtjev da se Narodna Republika Donjeck i Narodna Republika Lugansk proglase nezavisnim.

    “Svrha današnjeg sastanka je da saslušamo kolege i da odredimo naše dalje korake u tom pravcu, uključujući apel lidera Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike Rusiji da traže priznanje svog suvereniteta i rezoluciju Državne Dume”, rekao je Putin.