VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • EU uvela sankcije Rusiji, Donjecku i Lugansku

    EU uvela sankcije Rusiji, Donjecku i Lugansku

    Evropska unija uvela je danas prvi paket sankcija protiv Rusije i oblasti Donjeck i Lugansk.

    Savjet EU naveo je u saopštenju da se uvodi paket sankcija protiv 351 predstavnika ruske Dume i 27 pojedinaca i entiteta umiješanih u “nezakonito priznanje otcijepljnih ukrajinskih regiona”, odnosno onih koji su ih finasirali, imali ulogu u invaziji i destabilizaciji i vodili rat dezinformacijama protiv Ukrajine, uključujući i trgovinske sankcije protiv Donjecka i Luganska.

    Ambasadori država članica EU prethodno su odobrili prvi paket sankcija protiv Rusije i oblasti Donjeck i Lugansk, nakon što je paket sankcija u utorak odobrio i Savjet ministara spoljnih poslova.

    EU zvaničnici naglašavaju da su u ovom slučaju, koji karakterišu kao nastavak podrivanja ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta od strane Rusije” i kao “kršenje međunarodnog prava”, djelovali brzo i jedinstveno na usvajanju sankcija koje će “zaboljeti Rusiju”.

    U Briselu dodaju i da je u pitanju prvi paket sankcija, a da su EU i njeni međunaroni partneri spremni za uvođenje novih mjera protiv Moskve u zavisnosti od razvoja situacije na terenu.

    Na vrhu liste sankcija je Sergej Šojgu, ministar odbrane Rusije, jer je on “u krajnjoj liniji odgovoran za vojnu akciju protiv Ukrajine”, prema nacrtu liste u koju je Gardijan imao uvid. Njemu se pridružuju Anton Vaino, Putinov načelnik štaba, koji “igra aktivnu ulogu u donošenju odluka”, kao i Igor Osipov, glavnokomandujući Crnomorske flote, i Sergej Surovikin, glavnokomandujući Vazdušno-kosmičke snage Rusije.

    Među ostalim najvišim zvaničnicima su zamjenik premijera i predsjednik državne banke VTB Dmitrij Grigorenko i Igor Šuvalov, predsjednik ruske državne razvojne banke VEB, koja igra važnu ulogu u finansiranju svog sektora odbrane.

    EU takođe cilja na ruske “propagandiste”, uključujući portparolku ministarstva spoljnih poslova Mariju Zaharovu i šeficu kanala RT Margaritu Simonjan, obje poznate po svojoj oštroj antizapadnoj retorici. Na listi je i Vladimir Solovjov, prokremljovski voditelj kanala Russia One.

    Druge značajne ličnosti uključuju Jevgenija Prigožina, koji je poznat kao Putinov kuvar. Prigožin finansira Agenciju za internet istraživanje (IRA), koja je takođe dodata na listu sankcija EU.

    Sa sjedištem u Sankt Peterburgu, IRA je poznatija kao “fabrika trolova”, gdje blogeri rade danonoćno kako bi preplavili globalni internet proputinovskim i antizapadnim stavovima.

    Veliki hakerski napad na Ukrajinu
    Web stranice brojnih ukrajinskih institucija našle su se na udaru velikog hakerskog napada, javlja BBC.

    Napadnute su web stranice ukrajinskog parlamenta (Rade), ministarstva spoljnih poslova te niza bezbjednosnih agencija. Nedostupne su stranice ministarstva zdravstva, odbrane i spoljnih poslova. Prema prvim informacijama, radi se o tzv. DDoS napadu.

    Ukrajinski ministar rekao je za agenciju Interfax da hakerski napad uticao i na rad nekoliko banaka. DDoS napadi (Distributed Denial of Service) funkcionišu na način da se web stranice opterete lažno kreiranom saobraćajem te sprečavanju njihovo normalo funkcionisanje.

    Ukrajinske vlasti ove sedmice su objavile kako su vidjele online upozorenja da hakeri pripemaju velike napade na vladine agencije, banke i obrambeni sektor.

  • Moskva najavila snažan odgovor Vašingtonu

    Moskva najavila snažan odgovor Vašingtonu

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će Rusija dati snažan i osjetljiv odgovor na sankcije SAD.

    “Ne treba sumnjati da će na sankcije biti dati snažan odgovor, ne nužno simetričan, već provjeren i osjetljiv za američku stranu”, navodi se u saopštenju.

    Ministarstvo je naglasilo da je Rusija dokazala da je, uz sve troškove sankcija, u stanju da minimizira štetu, prenosi B92.

    SAD su uvele novu rundu sankcija Rusiji nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin donio odluku o priznavanju republika u Donbasu.

  • Ambasadori EU odobrili sankcije, konačna odluka do 15 časova

    Ambasadori EU odobrili sankcije, konačna odluka do 15 časova

    Ambasadori država članica EU odobrili su danas prvi paket sankcija protiv Rusije i oblasti Donjeck i Lugansk, nakon što je paket sankcija u utorak odobrio i Savjet ministara spoljnih poslova.

    Ambasadori su pokrenuli pisani postupak s rokom danas do 15 sati, s kojim će odluka biti konačno usvojena, objavilo je francusko predsjedništvo Savjetom EU, prenosi Hina.

    Sankcije bi trebalo da stupe na snagu danas popodne nakon što budu objavljene u službenom glasniku EU, objašnjavaju u Briselu.

    Paket sankcija protiv 351 predstavnika ruske Dume i 27 pojedinaca i entiteta umiješanih u “nezakonito priznanje otcijepljnih ukrajinskih regiona” odnosno onih koji su ih finasirali, imali ulogu u invaziji i destabilizaciji i vodili rat dezinformacijama protiv Ukrajine, uključujući i trgovinske sankcije protiv Donjecka i Luganska, danas se opet našao pred ambasadorima zemlja članica koji su dali “zeleno svjetlo” na finalni tekst.

    Nakon toga slijedi izjašnjavanje zemalja članica “pisanom procedurom” koje bi trebalo da se okonča do 15 časova, nakon čega usvojeni dokumet o paketu sankcije ide na objavljivanje u EU službenom glasniku.

    EU zvaničnici naglašavaju da su u ovom slučaju, koji karakterišu kao nastavak podrivanja ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta od strane Rusije i kao “kršenje međunarodnog prava”, djelovali brzo i jedinstveno na usvajanju snakcija koje će “zaboljeti Rusiju”.

    U Briselu dodaju i da je u pitanju prvi paket snakcija, a da su EU i njeni međunaroni partneri spremni za uvođenje novih mjera protiv Moksve u zavisnosti od razvoja situacije na terenu.

  • Ukrajina na korak da dozvoli građanima da nose oružje

    Ukrajina na korak da dozvoli građanima da nose oružje

    Ukrajinski parlament usvojio je danas u prvom čitanju nacrt zakona kojim se dozvoljava Ukrajincima da nose vatreno oružje i reaguju u samoodbrani.

    “Usvajanje ovog zakona u potpunosti je u interesu države i društva”, naveli su autori nacrta zakona, a prenosi Rojters.

    Oni tvrde da je donošenje ovog zakona potrebno zbog, kako navode, pretnji i opasnosti s kojima se suočavaju građani Ukrajine.

    Ukrajina je danas počela regrutaciju pripadnika rezervnih odbrambenih snaga u uzrastu od 18 do 60 godina, a po ukazu predsednika Volodimira Zelenskog i nakon što je ruski predsednik Vladimir Putin priznao samoproglašene republike Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine i odobrio slanje trupa u tu oblast.

  • Savjet odlučio: Ukrajina uvodi vanredno stanje, čeka se odluka Rade

    Savjet odlučio: Ukrajina uvodi vanredno stanje, čeka se odluka Rade

    Savjet za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine donio je odluku da uvede vanredno stanje na cijeloj teritoriji zemlje, osim u samoproglašenim republikama Donjecka i Luganska, prenose mediji.

    Odluka će stupiti na snagu ako je potvrdi Vrhovna Rada Ukrajine, odnosno Parlament.

    Kako navodi, vanredno stanje trajaće 30 dana, a može da bude produženo do 60 dana.

    TAS S dodaje da će policijski čas biti uveden ako bude potrebno.

  • Ukrajina poručila Zapadu: Pojačati pritisak da se Putin zaustavi – udarite jače

    Ukrajina poručila Zapadu: Pojačati pritisak da se Putin zaustavi – udarite jače

    Ukrajina je danas pozvala Zapad da uvede dodatne sankcije Rusiji koje će biti usmjerene na ekonomiju i uži krug ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    “Prvi odlučni koraci preduzeti su juče i mi smo na tome zahvalni. Sada treba da se pojača pritisak kako bi se zaustavio Putin. Udarite po njegovoj ekonomiji i prijateljima. Udarite jače. Udarite snažno. Udarite odmah”, rekao je šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba, a prenosi Rojters.

    Više zapadnih država, kao i EU, Japan i Austalija, uveli su sankcije Rusiji nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao ukaze o priznanju samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LNR).

    Ruski parlament je predsjedniku Putinu dozvolio upotrebu vojne sile van Rusije, zbog čega Zapad strahuje da Moskva planira punu invaziju.

  • Biden ima plan kako da odsječe Rusiju od savremene svjetske tehnologije

    Biden ima plan kako da odsječe Rusiju od savremene svjetske tehnologije

    Ukoliko bi Rusija nastavila vršiti dodatnu invaziju na Ukrajinu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden ima u planu odsjeći ih od visoke američke tehnologije što bi moglo značajno uticati na razne sektore industrije u Rusiji.

    Rusi bi mogli ostati bez ogromnog dijela robe niske i visoke, američke i strane proizvodnje – od komercijalne elektronike i kompjutera do dijelova za avione. Plan Amerikanaca je oštetiti Ruse na tehnološkom području bez obzira na to da li je riječ o laserima, telekomunikacionim uslugama ili pomorskim artiklima.

    To bi Biden postigao proširenjem liste roba za koju su potrebne američke dozvole prije nego što je dobavljači mogu isporučiti u Rusiju, a nakon čega bi njegova administracija jednostavno uskratila te dozvole.

    Ove mjere su dio paketa kazni za kontrolu izvoza koje su SAD spremile kako bi naštetile ruskoj ekonomiji. One nisu objavljene kada i krug finansijskih sankcija, koje je objelodanio američki predsjednik, no kako tvrdi Reutersov izvor, bit će o objelodanjene ukoliko Rusija nastavi s invazijom.

    “Ako Putin dalje eskalira, mi ćemo dalje eskalirati koristeći i finansijske sankcije i kontrolu izvoza, koju tek treba da otkrijemo. Kontrole izvoza su zaista moćne jer govorimo o ključnim tehnološkim inputima koji su Rusima potrebni za diversifikaciju ekonomije”, rekao je to Reutersu neimenovani visoki zvaničnik u SAD-u.

    Cilj mjera kontrole izvoza je da se degradira sposobnost Rusije da ima industrijsku proizvodnju u nekoliko ključnih faktora, a među kojima je i visokotehnološki sektor.

  • Katar i druge države-proizvođači nemaju kapaciteta da Evropi zamijene ruski plin

    Katar i druge države-proizvođači nemaju kapaciteta da Evropi zamijene ruski plin

    Ni Katar ni druge države-proizvođači nemaju kapaciteta da Evropi zamijene ruski plin ukapljenim prirodnim plinom (LNG) ako snabdijevanje bude prekinuto zbog sukoba Rusije i Ukrajine, upozorio je ministar energetike Katara.

    Napetosti između Rusije i Ukrajine eskalirale su nakon što je Moskva priznala dvije proruske odmetnute regije na istoku Ukrajine i poslala jedinice na to područje u “mirovnu” misiju, prenosi Reuters.

    Sjedinjene Američke Države i evropski saveznici uvode nove sankcije Rusiji, koje bi mogle obuhvatiti i ruski plin i prekinuti opskrbu Evrope tim energentom.

    Washington se proteklih sedmica raspitivao kod velikih proizvođača mogu li Evropi zamijeniti ruski plin.

    “Udio Rusije u snabdijevanju Evrope iznosi… 30 do 40 posto. Nijedna zemlja ne može zamijeniti takav obim (plina), za tako nešto nema kapaciteta u LNG-u. Većina LNG-a vezana je jasnim dugoročnim ugovorima i i odredištima. Zato je gotovo nemoguće u kratkom roku zamijeniti takvu količinu (plina)”, rekao je katarski ministar Saad al-Kaabi novinarima na konferenciji o plinu u Dohi.

    Katar spada među najveće proizvođače ukapljenog plina u svijetu i dugoročnim je ugovorima dogovorio prodaju većine plina kupcima u Aziji, iako dio prodaje i Evropi.

    Katarski ministar izjavio je da bi na Stari kontinent prema sklopljenim ugovorima mogli preusmjeriti samo 10 do 15 posto prodanog plina.

    “Ne radi se o tome da to nije ugovoreno, postavlja se pitanje može li se preusmjeriti. Većina plina vezana je uz dugoročne ugovore, a preusmjeriti bi se moglo vjerojatno 10 do 15 posto”, rekao je Kaabi.

    Dodatni su problem ograničeni kapaciteti evropskih terminala za prihvat ukapljenog plina iz SAD-a i drugih velikih proizvođača.

  • “SAD vjeruju da će Srbija stati rame uz rame sa EU”

    “SAD vjeruju da će Srbija stati rame uz rame sa EU”

    SAD vjeruju da će Srbija stajati rame uz rame sa Evropskom unijom u poštovanju međunarodnog prava da bi se štitili mir, prosperitet i stabilnost širom regiona, saopštio je portpatol Stejt departmenta.

    U odgovoru na pitanje Glasa Amerike o tome kakvu reakciju SAD očekuju od Srbije kada je riječ o tome da je Rusija priznala dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine, kao i da li bi Beograd trebalo da uskladi stavove sa Zapadom, između ostalog i u pogledu sankcija, neimenovani portparol Stejt departmenta naveo je da “Vašington pozdravlja nedavnu izjavu predsjednika (Srbije Aleksandra) Vučića da Srbija razumije značaj poštovanja teritorijalnog integriteta Ukrajine”.

    On je kazao da SAD ulažu ogromne napore da pronađu diplomatsko rješenje.

    “Ako Rusija zaista želi da pregovorima dođe do rješenja, kao što tvrdi, postoji put za to”, rekao je portparol Stejt departmenta.

    Prethodno je sinoć portparol EU Peter Stano rekao da će EU reagovati sankcijama na, kako tvrdi, rusko kršenje međunarodnog prava i poručio da od država u procesu pristupanja očekuje da se usklade sa odlukama Brisela, a to se odnosi i na Srbiju.

    Kriza između Rusija i Zapada, koja traje nekoliko mjeseci, dodatno je eskalirala kada je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao nezavisnost samoproglašenih narodnih republika Donjecka i Luganska, što je izazvalo burne reakcije zapadnih saveznika i uvođenje novog seta sankcija Rusiji, uključujući i zaustavljanje projekta Severni tok dva – koji je pokrenula ruska državna gasna kompanija Gasprom.

  • Blinken otkazao sastanak sa Lavrovom

    Blinken otkazao sastanak sa Lavrovom

    Američki državni sekretar Entoni Blinken kazao je da je otkazao susret, zakazan za četvrtak, s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao nezavisne države.

    Blinken je kazao da je pristao na susret s Lavrovom samo ako Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Sada kada vidimo da invazija počinje i da je Rusija jasno dala do znanja da odbacuje diplomaciju, nema smisla održati taj sastanak u ovom trenutku”, rekao je Blinken novinarima nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Vašingtonu.

    “Konsultovao sam se s našim saveznicima i partnerima. Svi su se složili”, dodao je Blinken, prenosi Index.

    Američki državni sekretar kazao je da je poslao Lavrovu u utorak pismo kojim ga je obavijestio da otkazuje sastanak.

    Takođe je istaknao da će SAD i saveznici uvesti oštrije sankcije Rusiji ako ona pojača “agresiju protiv Ukrajine”.