VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Biden: Nećemo poslati Ukrajini rakete kojima može napasti Rusiju

    Biden: Nećemo poslati Ukrajini rakete kojima može napasti Rusiju

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da ne planira slati rakete u Ukrajinu koje bi mogle doseći rusku teritoriju.

    “Neću poslati ništa što može biti ispaljeno na Rusiju”, rekao je Biden u Bijeloj kući u ponedjeljak na pitanje planira li poslati rakete dugog dometa u Ukrajinu.

    CNN je prošle sedmice izvijestio da se Bidenova administracija sprema pojačati vrstu isporuke Ukrajini, slanjem naprednih raketnih sistema dugog dometa koji su sada glavni zahtjev ukrajinskih dužnosnika.

    Administracija naginje slanju takvih sistema kao dijela većeg paketa vojne i sigurnosne pomoći Ukrajini, što bi moglo biti objavljeno već sljedeće sedmice, objavila je ta mreža.

    Administracija se dvoumila hoće li poslati sisteme zbog zabrinutosti iznesene unutar Vijeća za nacionalnu sigurnost da bi Ukrajina mogla upotrijebiti novo oružje za izvođenje ofanzivnih napada na Rusiju, prema dužnosnicima.

    U petak, nakon što je CNN prvi put izvijestio o toj vijesti, Rusi su upozorili da će Sjedinjene Države “preći crvenu liniju” ako isporuče takve sisteme Ukrajini.

  • Zaharova reagovala na izjavu Tras o pogubnom uticaju Rusije na Balkan

    Zaharova reagovala na izjavu Tras o pogubnom uticaju Rusije na Balkan

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova reagovala je na izjavu šefice britanske diplomatije Liz Tras o “pogubnom uticaju Rusije na Balkan”, podsjetivši na to kako je zapadna koalicija zajedno s Londonom trgovala organima i švercovala oružje na Kosovo i Metohiju 90-ih godina prošlog vijeka.

    “Tokom svoje posjete Balkanu Liz Tras je pozvala građane Bosne i Hercegovine da ne vjeruju Rusiji, koja ima poguban uticaj na taj region. Stručnjaci šapuću: tokom britansko-bosanskih razgovora dotaknuta je tema ulaska zemlje u jedinstveni evropski dom i integracije u NATO. Nekako je čudno govoriti o razornom i neprincipijelnom uticaju NATO na Balkan, ali ipak podsjećam: Sjevernoatlantski savez 1999. godine bombardovao je Jugoslaviju koristeći osiromašeni uranijum,” poručila je Zaharova na Telegramu, prenosi agencija RIA Novosti.

    Ona je takođe podsjetila da je “London tokom čitavog perioda zavisnog boravka Slovena na Balkanu doprinosio njihovom podređenom položaju, na svaki mogući način potkopavajući potencijal nacionalno-oslobodilačkih pokreta”.

    “Ne Britanija, već Rusija pomogla je ostvarivanje nezavisnosti Grčke u 19. veku, a kada je to bilo korisno za London Engleska je direktno ušla u sukob protiv Rusije i njenih slovenskih saveznika na Balkanu, kao što je bio slučaj tokom Krimskog rata i takozvane istočne krize u drugoj polovini 1870-ih”, istakla je Zaharova.

    Portparolka ruskog Ministarstva napomenula je da je “Balkan dugo bio smatran buretom baruta Evrope”, a zaoštravanje protivrječnosti na jugoistoku Evrope podržavala je Velika Britanija, jer je to prvenstveno štetilo i interesima austrijsko-nemačke koalicije i Rusije u regionu, a što je rezultiralo Prvim svjetskim ratom.

    Kako je navela još u 20. vijeku, u prvom periodu Drugog svjetskog rata, jugoslovenska vlada je molila Britance da pomognu Slovenima pred Trećim rajhom, da spasu zemlju od okupacije i propasti, ali su Britanci ignorisali poziv rukovodstva južnoslovenske države.

    “Štaviše, oni su to zločinački iskoristili, vjerujući da će Berlin povlačenjem snaga Vermahta u Jugoslaviju olakšati Britaniji da vodi rat u Evropi”, navela je Zaharova.

    Takođe je navela da je “Britanija u drugoj polovini 20. vijeka uspostavila normalne odnose sa socijalističkom Jugoslavijom isključivo zbog neslaganja Beograda sa politikom Moskve.

    “Pa su tada počele 90-te, a sadržaj i značenje britanskog (i NATO) uticaja na Balkanu postali su očigledni cijelom svijetu. Kao dio zapadne koalicije, London je patronizovao trgovinu organima na KiM i šverc svega u regionu, uključujući i oružje”, zaključila je Zaharova, prenosi Tanjug.

  • Razgovarali Erdoan i Putin

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan razgovarao je o planiranoj vojnoj operaciji Ankare na sjeveru Sirije i o sukobu u Ukrajini sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, saopšteno je danas iz Erdoganove kancelarije.

    Agencija AP podsjeća da, u proteklih nekoliko dana, Erdoan najavljuje da će Turaka pokrenuti prekograničnu operaciju protiv kurdskih militanata u Siriji kako bi formirali tampon zonu duboku 30 kilometara.

    U saopštenju se navodi da je Erdoan u razgovoru Putinu rekao da je tampon zona usaglašena 2019. godine, ali da nikad nije formirana.

    Erdoan je Putinu rekao da je Turska spremna da nastavi ulogu u okončanju rata u Ukrajini, uključujući učešće u “posmatračkom sistemu” između Ukrajine, Rusije i UN.

    Pregovorima u Istanbulu u martu nije ostvaren napredak, ali Turska koja ima dobre odnose sa Rusoijom i Kijevom, neprestano nudi da ima posredničku ulogu.

  • Ukrajina: Dobićemo najmoćnije oružje dosad

    Ukrajina: Dobićemo najmoćnije oružje dosad

    Mihail Podoljak, savetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, rekao je da bi Ukrajina uskoro trebalo da dobije dugo očekivane višecevne raketne bacače (Cs).

    Njihov domet veći je od sto kilometara.

    Ako se to desi, to će biti najmoćnije oružje koje je Ukrajina ikada dobila od Zapada.

    Podoljak je rekao da Rusija “histerično reaguje” na najave da će SAD poslati moderne MLRS u Ukrajinu, dodajući da je to “jedan od najvećih strahova Moskve”.

    Naime, ovo oružje ima mnogo veći domet od bilo kog oružja koje je trenutno dostupno ukrajinskoj vojsci.

    Podsetimo, Vašington post je krajem prošle nedelje objavio da se SAD spremaju da pošalju MLRS u Ukrajinu, a konačnu odluku trebalo bi da donese predsednik SAD Džo Bajden ove nedelje.

  • Muškarac bacio tortu na Mona Lizu u muzeju Luvr

    Muškarac u invalidskim kolicima pokušao je u nedelju da ošteti čuvenu sliku “Đokonda”, poznatiju kao Mona Liza, Leonarda da Vinčija, u muzeju Luvr u Parizu, ali je torta koju je bacio završila na zaštitnom staklu.

    Prema očevicima, muškarac je nosio periku, iznenada je ustao i prišao slici, bacio tortu na nju, na zaprepašćenje posetioca muzeja, preneo je “Tajm”.Čuvari su pohitali da izbace muškarca iz prostorije, a on je mirno izašao, dok su ostali posetioci nastavili da telefonima snimaju scene, koje su se pojavile i na društvenim mrežama

  • Zelenski razmatra prijedlog za razgovor s Erdoganom i Putinom

    Zelenski razmatra prijedlog za razgovor s Erdoganom i Putinom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razmotriće inicijativu da telefonom razgovara sa ruskim i turskim kolegom, Vladimirom Putinom i Redžepom Tajipom Erdoganom, ako Putin pristane na to, izjavio je danas pres sekretar ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov.

    Ne znam da li je tačno da postoji takav dogovor između turskog i ruskog predsjednika. Ako ruski predsjednik pristane, i ukrajinska strana će razmotriti tu inicijativu, rekao je Nikiforov, prenosi TASS.

    Erdogan je ranije rekao da želi da 30. maja održi telefonske razgovore sa Putinom i Zelenskim. Kremlj je kasnije potvrdio da će ruski i turski predsjednik 30. maja razgovarati telefonom.

  • Lavrov progovorio o Putinovom zdravstvenom stanju

    Lavrov progovorio o Putinovom zdravstvenom stanju

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov negirao je spekulacije da je predsjednik ove zemlje Vladimir Putin teško bolestan.

    Kako piše Guardian, Lavrov je za francuske medije rekao da misli da “normalni ljudi ne mogu vidjeti kod ove osobe znakove neke bolesti ili tegobe.”

    Lavrov je rekao da se Putin, koji će u oktobru napuniti 70 godina, pojavljivao u javnosti „svakog dana”.

    U komentarima koje je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova, Lavrov je ponovio ove stavove.

    “Možete ga gledati na ekranima, čitati i slušati njegove govore”, kazao je Lavrov.

    Komentirao je i brojne navode o tome da ruski predsjednik boluje od raka.

    “Ostavljam to na savjesti onih koji šire takve glasine”, dodao je ruski šef diplomatije.

    Putinovo zdravlje i privatni život su tabu teme u Rusiji i o njima se gotovo nikada ne govori u javnosti.

  • EU koči sredstva iz IPA programa za BiH

    EU koči sredstva iz IPA programa za BiH

    BiH bi se, po svemu sudeći, zbog loše političke situacije mogla naći pod neformalnim sankcijama EU, jer, nakon što su suspendovana dva projekta u RS, sredstva iz treće komponente iz Instrumenata pretpristupne pomoći EU i dalje nisu dostupna za implementaciju projekata, i to ne samo u RS, već i u cijeloj BiH.

    Iako nezvanično, u Direkciji za evropske integracije (DEI) BiH govore o neformalnim sankcijama protiv BiH od strane EU, zvanično su nam u odgovoru naglasili da zasad niko u EU u službenoj komunikaciji sa DEI sankcije ne spominje.

    Ipak, kako se čini, EU je odobrila znatno manje projekata od prijedloga koje je DEI uputila Delegaciji EU, a i ono što je odobreno do daljeg se nalazi na čekanju.

    “Prvi prijedlog IPA 2021. programa koji je upućen Evropskoj komisiji u martu 2021. godine iznosio je 157.500.000 evra. Nakon prvobitne procjene strateške relevantnosti, a potom i tehničke zrelosti, Evropska komisija je usvojila IPA 2021. državni akcioni plan za BiH u decembru 2021. godine u iznosu od 73 miliona evra. Sredstva mogu biti na raspolaganju Delegaciji EU za ugovaranje nakon što bude potpisan partnerski sporazum između EU i BiH o IPA III, te finansijski za IPA 2021. program”, objasnili su u DEI za “Nezavisne novine”.

    Napomene radi, DEI nema nadležnost da sprovodi IPA projekte, a njihove mogućnosti da pomognu u pripremi projekata su sistemski ograničene, dok je odgovornost uglavnom na ostalim nivoima vlasti.

    Slično ističu i u Delegaciji EU, koja je i dalje zadužena za implementaciju odobrenih projekata iz IPA.

    “U ovoj fazi nije moguće potpisati sporazum o finansiranju za IPA 2021. Preliminarni korak je usvajanje Sporazuma o finansijskom okvirnom partnerstvu (FFPA) između Evropske komisije i BiH, koji će definisati buduću saradnju i saradnju za period od 2021. do 2027. godine. Ovaj sporazum je već potpisan od strane Evropske komisije i BiH treba da ga takođe potpiše. Kada obje strane odobre FFPA, tada se mogu usvojiti sporazumi o finansiranju godišnjih programa”, objasnili su “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU.

    Dodatni problem za BiH predstavlja činjenica da bi se već trebalo ozbiljno raditi i na IPA III za narednu godinu, ali, zbog trenutne loše situacije, ni to nije slučaj.

    “Razgovori o aktivnostima programiranja IPA 2022. su počeli, ali u ovoj fazi ništa nije odobreno”, rekli su nam oni.

    Napomene radi, od ove godine za zemlje zapadnog Balkana je na raspolaganju IPA III, koji, za razliku od prve dvije komponente IPA, nema precizan iznos za svaku zemlju, već se novac dijeli prema kvalitetu projekata, a budžet je fiksno određen za svaki od sektora. To znači da svaka od zemalja u regionu konkuriše protiv drugih zemalja za projekte po sektorima, tako da kvalitet projekata presuđuje koja zemlja će uspjeti povući sredstva.

    Kako kažu u DEI, IPA III će za naredni sedmogodišnji period imati budžet od 14,2 milijarde evra i biće podijeljen u pet oblasti, odnosno sektora. Zemlje korisnice će se moći kandidovati za projekte iz oblasti vladavine prava i jačanja demokratije, dobre uprave, zelene agende i održivog razvoja, konkuretnost i inkluzivnost, te za teritorijalnu i prekograničnu saradnju. Najviše novca će, kako nam je rečeno, biti odvojeno za zelenu agendu, na koju će u narednom sedmogodišnjem periodu otići gotovo polovina novca od raspoloživih 14 milijardi, dok će po 15 odsto otići za dobro upravljanje i vladavinu prava.

    Problem za BiH predstavlja činjenica da je napravljen izuzetno mali napredak u reformama, posebno u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za dobijanje kandidature.

    Visoki zvaničnik EU nam je nedavno rekao da se sada ulažu napori da se stanje dalje ne pogorša, umjesto da se svi fokusiraju na to kako stvari popraviti.

  • Ništa od šestog paketa sankcija Moskvi

    Ništa od šestog paketa sankcija Moskvi

    Lideri Evropske unije sastaće se danas kako bi pružili stalnu podršku Ukrajini, međutim razgovori će biti zasjenjeni njihovim neuspjehom da se dogovore o novom paketu sankcija Moskvi.

    Tokom dva dana, čelnici 27-članog bloka treba da razgovaraju o tome kako najbolje pomoći Ukrajini četiri mjeseca nakon invazije Rusije i kako se nositi s posljedicama sukoba: visokim cijenama energije, predstojećom nestašicom hrane i odbrambenim potrebama EU.
    Ali nacrt zaključaka sastanka, piše Reuters, pokazao je da, iako će EU biti velikodušna sa verbalnom podrškom vladi u Kijevu, neće biti mnogo novih odluka o bilo kojoj od glavnih tema.

    “Nakon napada na Ukrajinu, vidjeli smo šta se može dogoditi kada Evropa bude ujedinjena. S obzirom na sutrašnji samit, nadajmo se da će se ovako nastaviti. Ali već počinje da se urušava i ruši”, rekao je juče njemački ministar ekonomije Robert Habeck.

    Najopipljivija će biti politička podrška lidera za paket EU zajmova od 9 milijardi evra, sa komponentom malih grantova za pokrivanje dijela kamata, tako da Ukrajina može održati svoju vladu i isplatiti plaće oko dva mjeseca.

    Ali i tu će odluka biti donesena tek naknadno, nakon što Evropska komisija da prijedlog kako prikupiti novac.

    Uprkos naporima od početka maja, vlade EU ne mogu da se dogovore oko šestog paketa sankcija Moskvi jer jedan od elemenata – embargo na kupovinu ruske nafte – nije prihvatljiv za Mađarsku i predstavlja veliki problem za Slovačku i Češku.

    Nacrt zaključaka samita pokazao je da će lideri EU podržati stvaranje međunarodnog fonda za obnovu Ukrajine nakon rata, bez detalja, i da žele da razmotre mogućnost konfiskacije zamrznute ruske imovine u tu svrhu.

    Ali pažljivo formulisanje je namjerno jer je pitanje pravno teško, rekli su zvaničnici.

    Lideri će se obavezati da će ubrzati rad na pomoći Ukrajini da premjesti svoje žito iz zemlje svjetskim kupcima putem željeznice i kamiona, jer ruska mornarica blokira uobičajene pomorske rute i da će poduzeti korake da brzo postane neovisna od ruske energije.

    Nacrt je pokazao da su lideri spremni da istraže načine za obuzdavanje rastućih cijena energije, uključujući izvodljivost uvođenja privremenih ograničenja cijena, da smanje birokratiju oko uvođenja obnovljivih izvora energije i ulažu u povezivanje nacionalnih energetskih mreža preko granica kako bi bolje pomogli jedni drugima.

  • Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck

    Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck

    Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck iz predgrađa, a u granatiranju je poginulo dvoje civila, saopštio je danas guverner ukrajinskog regiona Lugansk Sergij Gajdaj.
    “Nažalost, imamo razočaravajuće vijesti. Neprijatelj ulazi u grad”, rekao je Gajdaj na nacionalnoj televiziji.

    On je izjavio da je milion ljudi u ovoj oblasti ostalo bez snabdijevanja vodom i gasom i da nema mogućnosti za obnavljanje isporuka, ali da je i dalje moguće svakodnevno dostavljati humanitarnu pomoć u Sjeverodonjeck i Lisičansk.

    Gajdaj je dodao je je u toku evakuacija stanovništva iz Lisičanska i da glavni put prema ova dva grada nije blokiran, ali da je izložen granatiranju.

    On je napomenuo da je Lisičansk pod ukrajinskom kontrolom.

    Gajdaj je rekao da NJemačka i Mađarska usporavaju transportovanje oružja Ukrajini.