VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Pronađena tijela svih 22 nastradalih u Nepalu

    Pronađena tijela svih 22 nastradalih u Nepalu

    Tijela svih 22 nastradalih ljudi, među kojima je 19 putnika i troje članova posade, pronađena su na mjestu pada aviona na Himalajima u Nepalu, saopštili su danas zvaničnici.

    U avionu tipa “DHC-6-300” bilo je dvoje Nijemaca, četvoro Indijaca i 16 državljana Nepala. Avion je pao u nedjelju, 29. maja, 15 minuta nakon polijetanja iz turističkog centra Pokara, 125 kilometara zapadno od Katmandua.

    Avion je letio prema DŽomsomu, popularnom turističkom mjestu i svetilištu, 80 kilometara sjeverozapadno od Pokare. To je trebao da bude dvadesetominutni let.

    Nepalski vojnici izvukli su juče 21 tijelo iz olupine, a jutros je pronađeno i 22, izjavio je Deo Čandra Lal Karna, portparol Administracije za civilnu avijaciju Nepala.

    Tijela deset žrtava prebačena su u Katmandu juče, a ostala će biti transportovana danas.

    Vlada Nepala osnovala je petočlanu komisiju za utvrđivanje uzroka pada aviona i sugerisala prevntivne mjere u sektoru avijacije.

  • Borel: EU treba da postane vojna sila

    Borel: EU treba da postane vojna sila

    Sukob u Ukrajini jasno je stavio do znanja da meka moć nije dovoljna, tako da Evropska unija treba da postane vojna sila, izjavio je danas šef diplomatije EU Žozep Borel po dolasku na drugi dana samita lidera EU u Briselu.

    “Ono što smo naučili iz ukrajinskog rata je da trgovina nije dovoljna, vladavina prava nije dovoljna, nije dovoljno biti dobra civilna sila, moramo biti i vojna sila”, istakao je Borel, prenosi agencija TASS.

  • Erdoan: Turska očekuje akciju od Švedske i Finske

    Ankara neće promijeniti stav o prijemu Švedske i Finske u NATO, dok te dvije zemlje ne preduzmu neophodne korake, poručio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, prenosi TASS.

    “Turska želi da zemlje kandidati obuzdaju aktivnosti svih terorističkih organizacija i izruče članove tih organizacija. Vlastima u ovim zemljama pružili smo jasne dokaze i čekamo njihovu akciju. Turska takođe želi da ove zemlje podrže antiterorističke operacije članica NATO-a. Terorizam je prijetnja za sve članice i zemlje kandidati treba da prepoznaju tu realnost prije pridruživanja. Ako ne preduzmu neophodne korake, Turska neće promijeniti svoje stav po ovom pitanju”, istakao je Erdoan u tekstu za Ekonomist.

    On je naveo da “prigovor Turske na prijem Švedske i Finske, koje su ostale neutralne do najnovijih dešavanja, predstavlja odlučujući korak preduzet u ime svih država koje su do sada bile na meti terorističkih organizacija”.

    “Terorizam nema religiju, naciju ili boju. Jedan od osnovnih ciljeva NATO je da se svaka država članica odlučno suprotstavi bilo kojoj organizaciji koja ima za cilj da nanese štetu civilnom stanovništvu. Nijedna zemlja nema nikakve privilegije u tom pogledu”, rekao je turski predsjednik.

    Turska se protivi zahtjevu Finske i Švedske da se pridruže Sjevernoatlantskoj alijansi navodeći da te dvije države pružaju utočište za osobe povezane s militantnom grupom Radničkom partijom Kurdistana (PKK) i druge koje smatraju teroristima, a Ankari smeta i što su te dvije države zabranile 2019. izvoz oružja u Tursku.

    Ankara je 25. maja bila domaćin razgovora između Turske, Švedske i Finske, gdje su skandinavskim zemljama dostavljeni materijali o djelovanju terorističkih organizacija na njihovom tlu i turski zahtjevi u tom pogledu, navodi TASS.

  • Otvaraju se prodavnice, ljudi se vraćaju na posao

    Otvaraju se prodavnice, ljudi se vraćaju na posao

    Šangaj će od sutra preći u novu fazu kontrole epidemije kovid-19, koja podrazumijeva postupnu normalizaciju života, a vlasti će dozvoliti da se tržni centri i prodavnice ponovo otvore i da se ljudi u oblastima “niskog rizika” vrate na posao, najavili su gradski zvaničnici.

    Železnički saobraćaj će takođe nastaviti sa normalnim radom, a broj domaćih letova za grad će se povećati, saopštio je danas zamjenik gradonačelnika Zong Ming na onlajn konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Kako je rečeno, na javnim mjestima će i dalje morati da se ograničava broj ljudi na 75 odsto kapaciteta i svi će oni morati da prilože negativan PCR test, ne stariji od 72 sata, da bi ušli, piše Telegraf.

    Zatvaranje u Šangaju od početka aprila zadalo je težak ekonomski udarac tom najmnogoljudnijem kineskom gradu, pokrenulo debatu o održivosti nacionalne politike nulte tolerancije na kovid-19 i podstaklo strah od budućih zatvaranja i poremećaja, navodi britanska agencija.

  • Prvi brod isplovio iz Mariupolja

    Prvi brod isplovio iz Mariupolja

    Brod natovaren metalom isplovio je iz luke u Mariupolju, saopštila je danas pres-služba Južne vojne oblasti ruske vojske.

    Ovo je prvi brod koji je koristio luku od kada su završene borbe u Mariupolju.

    – Brod je napustio luku – navodi se u saopštenju.

    Plovilo natovareno metalom ima pratnju patrolnih čamaca Crnomorske flote, a teret će biti prebačen u Rostov na Donu, dodaje se u saopštenju.

    Prvi brod ušao je u oslobođenu luku u Mariupolju 27. maja, rekao je TASS predstavnik luke, koja je sada otvorena i spremna da prima brodove.

  • Pronađen kombi pun tijela militanata iz Azovstala

    Rusko ministartsvo odbrane saopštilo je da je ruska vojska pronašla kombi sa telima ukrajinskih militanata u podrumima Azovstalja, ispod kojeg su bile četiri mine. Napominje se da su u kombiju bila 152 tela. Ministarstvo odbrane je naglasilo da je na osnovu rezultata ispitivanja zarobljenih azovskih militanata utvrđeno da su tela poginulih minirana po direktnom naređenju Kijeva kako bi se optužila Rusija da namerno uništava posmrtne ostatke i sprečava njihovo odnošenje radi predavanja rođacima i na taj način spasiti političku “reputaciju” kijevskog režima i lično ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog. Rusko ministarstvo odbrane je dodalo da će u bliskoj budućnosti tela ukrajinskih militanata i vojnika pronađena na Azovstalu biti predata predstavnicima Ukrajine.

  • KIna poslala 30 aviona u zonu zračne odbrane Tajvana

    KIna poslala 30 aviona u zonu zračne odbrane Tajvana

    Nakon što je Kina poslala 30 aviona u zonu zračne odbrane Tajvana, Taipei je odgovorio podizanjem svojih borbenih aviona.

    Incident se dogodio u ponedjeljak i najveći je od januara. Uslijedio je nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Joe Biden upozorio Kinu da se ne upusti u invaziju na Tajvan, odnosno na dan kada je američka senatorka Tammy Duckworth posjetila otok kako bi s tajvanskim liderima razgovarala o sigurnosti.

    Kina je povećala frekvenciju svojih zračnih misija u proteklim mjesecima tvrdeći da obavlja vježbe, a takvi potezi su izazvali bijes Tajvana te povećali tenzije u regiji.

    Kina vidi Tajvan kao otcijepljenu provinciju, koja može biti zauzeta silom ukoliko to bude potrebno.

    U najnovijem incidentu su učestvovala 22 borbena aviona, sredstva za elektronsko ratovanje te avion za rano upozorenje i otkrivanje podmornica, saopćilo je ministarstvo odbrane Tajvana. Avion je letio u zoni sjeveroistočno od otoka Pratas koji su dio identifikacione zone protuzračne odbrane Tajvana (ADIZ). Međutim, avioni nisu ušli direktno u tajvanski zračni prostor, a to bi se smatralo neprijateljskim činom.

    ADIZ je zona izvan teritorija jedne zemlje i njenog zračnog prostora u kojoj se ipak identificiraju i prate strani avioni u svrhu nacionalne sigurnosti. Ta zona je tehnički i dalje međunarodni zračni prostor.

    Kineski avioni već godinu dana lete u tajvanskom ADIZ-u, a analitičari su ranije rekli da je to upozorenje za Tajvan da zvanično ne proglasi nezavisnost.

    Peking je u prošlosti tvrdio da su vježbe fokusirane na zaštitu suvereniteta Kine.

    Biden je rekao da Kina “flertuje s opasnošću leteći blizu Tajvana” te je upozorio ovu zemlju rekavši da su SAD spremne na vojni odgovor ako Peking izvrši invaziju.

  • Medvedev: Bajdenova odluka da ne šalje nove raketne sisteme Ukrajini – razumna

    Medvedev: Bajdenova odluka da ne šalje nove raketne sisteme Ukrajini – razumna

    Dmitrij Medvedev pozdravio je odluku američkog presednika Džozefa Bajdena da ne pošalje Ukrajini raketne sisteme nove generacije dalekog dometa i ocijenio da je ona “razumna”.
    Medvedev je rekao da bi u slučaju napada ukrajinske vojske na ciljeve na teritoriji Rusije Moskva ostvarila „prijetnju da će gađati centre u kojima se donose te kriminalne odluke“, prenosi BBC.

    „Neki od tih centara uopšte nisu u Kijevu, a mislim da nema potrebe da se objašnjava šta bi uslijedilo nakon toga“, kazao je Medvedev.

    Ukrajina od Sjedinjenih Država traži višecevne raketne sisteme MLRS koji mogu da pogađaju ciljeve udaljene do 300 kilometara, kako bi zaustavila ofanzivu ruske vojske u Donbasu.

    Amerika im je do sada poslala samo raketni sistem stare generacije, čiji je domet 25 kilometara.

    Raketni sistem MLRS posjeduje i Velika Britanija, čiji premijer Boris Džonson je rekao da bi Ukrajinci trebalo da dobiju rakete, kako bi mogli da se odbrane “od brutalne ruske artiljerije”, ali nije nagovijestio da bi on mogao da ih pošalje.

  • Teheran povećava zalihe obogaćenog uranija i pored upozorenja

    Teheran povećava zalihe obogaćenog uranija i pored upozorenja

    Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) osvrnula se na nuklearni program Irana te su naglasili kako je ova država ponovno povećala akumuliranje obogaćenog uranija što je protivno ranijim pravilima i dogovoru.

    Prema tvrdnjama IAEA-e, Iran je akumulirao 43 kilograma uranija obogaćenog za 60 posto čime je povećao zalihe koje su ranije iznosile 20 kilograma.

    “Bez ograničenja, Iran je uskladištio 43 kilograma 60 posto obogaćenog uranija. To je povećanje od 30 posto u posljednja tri mjeseca”, navodi se u izvještaju.

    Zapadni mediji također su naveli kako su zalihe obogaćenog uranija u Iranu sada 18 puta veće od granice koja je postavljena 2015. godine.

    “Do 15. maja 2022. godine Iran je raspolagao sa preko 3,8 hiljada kilograma obogaćenog uranija. Istovremeno, Iran nastavlja da obogaćuje uranij do nivoa koji premašuje granicu od 3,67 posto koja je predviđena prvobitnim sporazumom”, prenosi Interfax.

    U drugom dokumentu koji je objavio Bloomberg, a koji se oslanja na izvještaj IAEA-e, navodi se kako stručnjaci izvještavaju da vlasti Irana nastavljaju blokirati istragu o porijeklu tragova uranija koji su pronađeni u brojnim iranskm objektima.

    “Iran nije dao objašnjenje koje bi ulijevalo povjerenje sa tehničke tačke gledišta. Agencija ne može potvrditi ispravnost i potpunost iranskih izjava u skladu sa Sporazumom o sveobuhvatnim zaštitnim mjerama”, rekao je šef IAEA-e Rafael Grossi.

    Podsjetimo, Iran i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, kao i Njemačka 2015. godine zaključile su Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), nuklearni sporazum prema kojem se Teheran obavezuje da će ograničiti razvoj nuklearnog programa isključive u miroljubive svrhe.

    Bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano se povukao iz sporazuma 2018. godine, da bi nakon toga isto učinio i Iran.

    Od aprila pa do decembra 2021. godine Iran i svjetske sile vodile su niz pregovora u Beču s ciljem obnove sporazuma, ali uslijed novih geopolitičkih kretanja i rata u Ukrajini, realizacija ovog dogovora i dalje je na čekanju kao i sama obnova sporazuma.

  • NATO u junu organizuje veliku vježbu u Baltičkom moru

    NATO u junu organizuje veliku vježbu u Baltičkom moru

    Četrnaest zemalja NATO-a i dvije partnerske zemlje saveza trebale bi od 5. do 17. juna održati veliku pomorsku vježbu u Baltičkom moru pod nazivom BALTOPS.

    Prema najavama, u vježbi bi trebalo učestvovati preko 45 brodova, više od 75 aviona i 7.000 vojnika članica NATO saveza.

    “BALTOPS 22 pruža jedinstvenu priliku za obuku koja jača sposobnost kombinovanog odgovora koji je kritičan za očuvanje slobode plovidbe i sigurnosti u regiji Baltičkog mora”, navodi se u saopćenju NATO saveza.

    Kako se navodi, vojnici koji će učestvovati u vježbama obavit će niz aktivnosti koje uključuju kako vojni tako i medicinski dio vježbe.

    “Oni će koristiti mnoštvo sposobnosti demonstrirajući fleksibilnost pomorskih snaga uključujući amfibijske operacije, streljaštvo, vježbe protiv podmornica i protivzračne odbrane kao i operacije čišćenja mina, uklanjanje eksplozivnih ubojitih sredstava”, ističu iz NATO-a.

    Također, iz NATO-a su naglasili kako će domaćin ovogodišnje vježbe biti Švedska čime će se na neki način odati i priznanje povodom 500 godina osnivanja mornarice ove države koja je nedavno uputila zahtjev za članstvo u NATO-u.

    “Zahvalni smo Švedskoj na njihovoj sposobnosti da vode i budu domaćini ove vježbe. Ovo je velika vježba, puno toga trebamo uraditi i znam da se raduju ovome”, rekao je glasnogovornik Pentagona.

    Pomorsku vježbu BALTOPS članice NATO saveza izvode još od 1972. godine te kroz nju pokazuju posvećenosti očuvanju mira i sigurnosti u regiji Baltika.

    Zemlje koje učestvuju u ovogodišnjoj vježbi su Belgija, Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Latvija, Litvanija, Nizozemska, Norveška, Poljska, Švedska, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.