Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je 498 ruskih vojnika poginulo tokom specijalne operacije u Ukrajini.
U saopštenju se navodi da je 1.597 ruskih vojnika ranjeno u operaciji koja je počela 24. februara, u skladu sa naređenjem predsjednika Rusije Vladimira Putina, prenosi “Sputnjik”.
Objavljeni ciljevi operacije su demilitarizacija Ukrajine i odbrana republika u Donbasu.
Na hitnoj sjednici Ujedinjenih nacija, izglasana je rezolucija kojom se osuđuje ruska agresija nad Ukrajinom, ZA su glasale Srbija i BiH.
Među uzdržanim je Kina.
FOTO: SCREENSHOTFOTO: SCREENSHOT
Za je glasala 141 država, protiv je bilo pet država, a uzdržano 35, prenosi Blic.
Stalni predstavnici država članica EU postigli su dogovor o tome da sedam ruskih banaka bude isključeno iz platnog sistema SVIFT.
Kako javlja “Blumberg” među njima su VTB i Banka Rusija, ali spisak nije obuhvatio Sberbanku i Gasprom banku.
Na listi su i Banka otkritije, Novikombanka, Promsvjazbanka, Sovkombanka i VEB.RF.
Neke zemlje, uključujući Poljsku, tražile su da više banaka bude obuhvaćeno mjerama, rekli su izvori.
ina i Rusija će nastaviti normalno uzajamno korisnu trgovinsku saradnju, rekao je danas portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin odgovarajući na pitanje o sankcijama uvedenim protiv Moskve.
“Mi smo više puta razmotrili svoju poziciju. Vjerujemo da sankcije nikada nisu bile efikasan način rješavanja problema”, rekao je diplomata i dodao da se “kineska strana uvijek protivila bilo kakvim nelegalnim sankcijama”, prenio je TASS.
Vang je rekao da će “Kina i Rusija nastaviti normalnu trgovinsku saradnju zbog uzajamnog poštovanja, jednakosti i uzajamne koristi”.
Diplomate EU odobrile su nove sankcije protiv Bjelorusije zbog podrške Rusiji u specijalnoj operaciji u Ukrajini, rekao je danas viši neimenovani diplomata Rojtersu.
Drugi zvaničnik rekao je da je cilj novih sankcija protiv Minska da se prekine izvoz svih roba iz Bjelorusije u EU, pored već postojećih mjera.
Sankcije će, takođe, pogoditi oligarhe, centralnu banku i isključiće bjeloruske banke iz programa SVIFT.
Evropska unija nije u ratu sa Rusijom, ali podržava Ukrajinu u trenutnoj situaciji, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel za špansku radio stanicu “Kadena SER”.
“Sankcije su neophodne, ali sankcije same po sebi nisu politika, one su reakcija na okolnosti, potrebna su nam rješenja problema koji se pojavio, a ta rješenja treba da budu povezana sa diplomatijom”, rekao je Borel.
On je dodao da EU nije u ratu sa Rusijom, ali je “na strani napadnutih”, dodajući da je krajnje neodgovorno govoriti o nuklearnom ratu.
Borel je rekao da pitanje formiranja evropske vojske trenutno nije na dnevnom redu bloka. On je dodao da zemlje članice EU treba da poboljšaju koordinaciju između nacionalnih oružanih snaga i pojačaju zajedničku potrošnju na odbranu.
“Sankcije se uvode da bi se oštetila ekonomija zemlje pod sankcijama, ali štete i vama zauzvrat, tako da moramo biti spremni da platimo cijenu”, objasnio je šef evropske diplomatije, prenio je TASS.
Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je danas da ruska vojska ima najvažniji zadatak da civili i građanski objekti ostanu izvan vojne akcije u Ukraniji, te da završi rat koji su drugi poveli protiv Rusije prije osam godina.
Zapad koristi Ukrajinu. Završavamo napad koji je počeo prije osam godina protiv Rusije. To je bio početak rata protiv Rusa i Rusije. Mi sada završavamo ovaj rat – rekao je Bocan-Harčenko i naglasio da nema gađanja civilnih objekata.
Kada je riječ o izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne uvodi sankcije Rusiji, Bocan-Harčenko je rekao da ova odluka govori da Vučić dobro vodi računa o interesu Srbije i srpskog naroda.
– Nismo nikoga pritiskali, za nas je važno da svaka zemlja ima mogućnost da deluje sa nama u biletarnim odnosima – rekao je ruski ambasador.
On je istakao da Rusija poštuje teritorijalni integritet svake države, te ponovio da cilj specijalne vojne operacije Rusije nije okupacija Ukrajine, nego zaštita oblasti Donjeck i Lugansk.
Bocan-Harčenko navodi da je potrebno da se završi, kako je rekao, “genocid i uništavanje naroda u prethodnih osam godina”, koje su ove (novoproglašene) države zatražile od Rusije, te “denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine”.
Prema njegovim rečima, ovo je bitno i za stabilnost Evrope i dodao da “denacifikcija znači oslobođenje Ukrajine od nacista”.
Na pitanje o nuklearnom naoružanju, Bocan-Harčenko je odgovorio da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će do nuklearnog rata doći ukoliko dođe do miješanja treće strane.
– Svijet je bio miran posljednjih osam godima, osim u Donjecku i Lugansku, niko nije poklanjao pažnju sukobima tamo. Zašto niko nije rekao ništa o tome, a sada samo čujemo prijetnje o nuklearnom oružju? – upitao je ruski ambasador.
On je dodao da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski počeo ucjene nuklearnim oružjem.
– To je ucjena i direktna prijetnja za Rusku Federaciju i po život naših ljudi – rekao je Bocan-Harčenko i upitao da li je normalno da se američko nuklearno oružje nalazi u Evropi.
Bocan-Harčenko je istakao da je vlast u Kijevu pod uticajem radikalnih snaga, koji drže narod Ukrajine kao kolektivne taoce.
Biće dovoljno energenata za Srbiju
Srbija nije podržala sankcije Zapada prema Rusiji i to joj omogućava da ide svojim putem u odnosima sa Rusijom i po pitanju cijena gasa u narednom periodu, rekao je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko.
Bocan-Harčenko je naglasio da će novi sporazum o isporuci gasa Srbiji biti stvar dogovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Rusije Vladimira Putina.
On je rekao da će biti dovoljno energenata za Srbiju i ponovio da postoji pricipijelan stav u odnosima dvije zemlje koji su izrazili Vučić i Putin u Sočiju.
S obzirom da ugovor o kupovini gasa po cijeni od 270 dolara za 1.000 metara kubnih ističe 1. juna, Bocan-Harčenko je, na pitanje da li Srbija može da očekuje od Rusije najpovoljnije cijene gasa u situaciji kada su cijene na berzama drastično povećane, napomenuo da ne može da govori o cijenama, i da je novi ugovor stvar kompanija “Gasprom” i “Srbijagas”.
– Rusija nema nikakvih pitanja i sumnji prema Srbiji u našim odnosima, bilo za cijenu gasa ili realizaciju projekata – sve će ići. Srbija nije podržala sankcije, što joj daje mogućnost da ide svojim putem. Što se tiče gasa, ako naš predsjednik kaže da je riješeno, onda je riješeno – naveo je on.
On je rekao da će zbog aktuelnih događaja u Ukrajini svakako biti teška situacija u Evropi i šire kada je riječ o cijenama energenata, i to zbog sankcija koje nije uvela Rusija.
Bocan-Harčenko je istakao da će Rusija preživjeti sankcije i dodao da Zapad još jednom pokazuje da ne razumije šta je Rusija.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da bi treći svjetski rat uključivao nuklearno oružje i da bi bio destruktivan, kao i da Rusija neće dozvoliti da Ukrajina dobije nuklearno oružje.
Lavrov je ocijenio da će se Rusija, koja je prošle nedjelje pokrenula specijalnu vojnu operaciju protiv Ukrajine, suočiti sa “stvarnom opasnošću” ako Kijev nabavi nuklearno oružje, navodi agencija Rojters pozivajući se na RIA Novosti.
“Ruska specijalna operacija u Ukrajini je bila pokrenuta s ciljem da se razoruža aktuelni režim u Kijevu i spriječi da nabavi nuklearno oružje”, izjavio je Lavrov u intervjuu za Al Džaziru, a prenosi ruska agencija TASS.
“Vojna operacija u Ukrajini, uključujući u Kijevu, ima za cilj razoružavanje Ukrajine. Rusija neće dozvoliti Ukrajini da dobije nuklearno oružje”, prenijela je Al Džazira citirajući Lavrova.
Nova runda pregovora delegacija Ukrajine i Rusije očekuje se danas na teritoriji Bjelorusije, u njenoj zapadnoj oblasti Bjelovješke šume, saznaje TASS.
Međutim, još uvijek ništa nije izvjesno u vezi sa ovim događajem, kao što je bio slučaj sa pregovorima 28. februara u Gomeljskoj oblasti Bjelorusije.
Od samog početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, brojne zemlje su ponudile da obezbjede mjesto za pregovore, a među prvima je to učinila Bjelorusija.
Ruska delegacija je doputovala u bjeloruski grad Gomelj na razgovore, ali su ukrajinske diplomate odbile da se sastanu u Bjelorusiji i insistirale su na drugoj državi.
Pitanje je rješeno nakon telefonskog razgovora predsjednika Bjelorusije i Ukrajine Aleksandra Lukašenka i Vladimira Zelenskog.
Međutim, mjesto održavanja je premješteno praktično na ukrajinsko-bjelorusku granicu, na rijeku Pripjat. Početak pregovora je nekoliko puta odlagan.
Njemačka od sutra briše sve zemlje sa svoje liste visikorizičnih epidemioloških država, saopštio je Institut “Robert Koh”.
Do skoro su na listi visokorizičnih bile 62 zemlje i regiona, koje će sada biti izbrisani.
Pokrajine i savezna država su na prošlom samitu o epidemiji sredinom februara odlučile da izmijene pravila za uvrštavanje na listu visokorizičnih zemalja.
Ta promjena olakšava putovanje i za Nijemce, jer se ukida karantin po povratku.
Ubuduće na listi visokorizičnih zemalja biće uvrštene one zemlje i regioni u kojima se širi soj virusa korona koji je opasniji, odnosno infektivniji od omikrona.
Iako su sada sve zemlje izbrisane sa liste visokorizičnih, Institut upozorava da se situacija može brzo promijeniti.