Ukrajina nema programe biološkog, nuklearnog ili hemijskog oružja, saopštio je Pentagon.
U saopštenju sa navodi i da su SAD u poslednjih 20 godina podržale 46 različitih civilnih laboratorija i zdravstvenih centara u Ukrajini u okviru mirovnih programa.
SAD su, takođe, sarađivale na poboljšanju ukrajinske biološke bezbednosti i nadzoru bolesti vezanih za zdravlje ljudi i životinja.
Transport prirodnog gasa za Evropu biće odložen.
Razlog je to što je jedna od vodećih američkih kompanija za proizvodnju tečnog prirodnog gasa Friport LNG obustavila rad najmanje tri nedelje.
Prestanak rada fabrike, koja obezbeđuje oko 20 odsto kapaciteta za preradu LNG u SAD, usledio je nakon jučerašnje ekplozije u njenom postrojenju u Meksičkom zalivu, preneo je Rojters.
Fabrika je u prošlosti veći deo gasa slala u Japan i Koreju, ali će prekid u radu uticati i na Evropu.
Tronedeljno zatvaranje značiće gubitak oko 13-15 pošiljki, iako bi Evropa trebalo da bude u stanju da nadoknadi gubitke iz svojih skladišta gasa.
Rizik, međutim, ostaje ako se zatvaranje produži na duži period, kažu analitičari.
Prekid rada Friport LNG se poklapa sa održavanjem Severnog toka 1 i norveškim merama za održavanja gasa, međutim, tržište bi moglo da se izbori sa time potencijalnim povlačenjem nekih količina iz skladišta, izjavila je osoba upoznata sa tržištem.
Papa Franja sjedi u invalidskim kolicima, putuje u Lakvilu, imenuje nove kardinale u neuobičajenom terminu. To su činjenice. Mnogi na osnovu njih donose neke dalekosežne zaključke, recimo o mogućoj ostavci pape.
Sprema li se velika promjena u Vatikanu? Ovoga puta se ne radi o raznoraznim skandalima, već o jednoj glasini ogromnih razmjera: da li papa Franja planira da se povuče? Da li je njegovo zdravstveno stanje toliko loše da svoju dužnost više ne može i ne želi da obavlja?
I dok neki tvrde da bi “u tome moglo nešto da bude”, pa dolijevaju ulje na vatru na društvenim mrežama, drugi, vatikanski novinari, tvrde da to nije istina.
“Totalna glupost”, prokomentarisao je jedan dugogodišnji dopisnik, prenosi DW.
I hrvatski novinar i teolog Drago Pilsel na Twitteru je komentarisao: “Papa Franja ovog ljeta podnosi ostavku? Ne, ne vjerujem. Koliko ga poznajem i koliko shvatam, čak i po cijenu da ostane u kolicama, premda oporavak ide dobro, o mogućem odlasku ne treba nagađati dok Benedikt bude živ i dok ne završi Velik crkveni sinod (oktobar, 2023).”
Ipak, i dalje ostaje otvoreno pitanje: odakle dolazi ta glasina i zašto baš sada? Inače, sam papa ne podnosi glasine i tračeve, i stalno poziva novinare da svoje informacije dobro provjere i da tragaju za istinom. Svaka vijest ne mora da bude “revolucionarna”, rekao je svojevremeno papa.
Istina, vijest o ostavci pape Franje bila bi revolucionarna. Pogotovo zato što je njegov prethodnik Benedikt XVI godine 2013. donio takvu istorijsku odluku i sada živi iza vatikanskih zidina. Dvojica bivših papa u Vatikanu – to bi takoreći bila revolucija nad revolucijama.
Papino zdravlje i imenovanje kardinala
Kada spekulacije jednom krenu, teško ih je zaustaviti. Razlog je možda i tzv. “doba kiselih krastavaca”, kada se veoma malo toga događa, pa novinari očajnički tragaju za novim temama. Osim toga, tu je i zdravlje 85-godišnjeg pape. Ne može se poreći da je ono narušeno. On ima bolove u desnom koljenu, i to toliko jake da većinu termina mora da obavi u invalidskim kolicima. I inače povremeno djeluje umornije i manje je prisutan nego ranije.
No, ono što mu ne nedostaje, jeste želja za radom. Početkom jula papa Franja planira šestodnevno putovanje u Demokratsku Republiku Kongo i Južni Sudan, a krajem tog mjeseca u Kanadu. U septembru bi trebalo da posjeti Kazahstan. To baš ne djeluje kao namjera da se povuče ili kao rezignacija. Osim toga, on ne bi bio prvi papa koji putuje u invalidskim kolicima. Invalidska kolica nisu ništa drugo nego pomoćno sredstvo, i to za veoma mnogo ljudi.
I šta još podstiče glasine? Činjenica da je papa imenovao 21 novog kardinala, među kojima je njih 16 mlađih od 80 godina i time imaju pravo glasa kod izbora sljedećeg pape. Ali, to nije ništa neuobičajeno, naročito zato što je, zbog smrtnih slučajeva mnogih usljed korone, znatno pao broj papinih senatora. Mnoge, međutim, zbunjuje i to što se Konzistorijum za imenovanje novih kardinala neće održati kao i obično 29. juna, nego tek krajem avgusta. Zašto?
Možda jednostavno zato što u julu papa ima mnogo obaveza. On u Afriku putuje već 2. jula. A nakon dvije godine pandemije, mnogi kardinali žele i lično da prisustvuju Konzistorijumu, što takođe iziskuje pažljivo planiranje.
Reforma, sinod i posjeta Lakvili
Kao još jedan razlog za spekulacije tu je i reforma kurije. Papa Franja je iznenada 19. marta objavio reformu koju je najavio još početkom svog pontifikata. Mnoge elemente već je postepeno sprovodio, a neki su i potpuno novi, kao što je davanje veće uloge laicima. No, time reforma još nije potpuno dovršena, jer sve te novine moraju biti ugrađene i u propise Rimske kurije i u statute svih drugih vatikanskih službi.
Dakle, taj reformski projekat još dugo neće biti okončan. Nakon Konzistorijuma, papa će o njemu dva dana diskutovati sa kardinalima. Jezgro reforme jeste da Kurija mora više da djeluje u službi lokalnih crkava. To prije svega igra veliku ulogu kod svjetskog sinoda. On je papi veoma važan i traje barem do kraja 2023. godine.
I još je jedan razlog za glasine o povlačenju pape: njegova posjeta Lakvili. On će 28. avgusta, dan nakon Konzistorijuma, da otputuje u taj grad u italijanskom regionu Abruco. Tamo će učestvovati na tradicionalnom hodočašću “Perdonanza Celestiniana”, koje je utemeljio Celestin V, prvi papa koji se svojom voljom povukao s dužnosti. Neki kažu da je Benedikt XVI odluku o svom povlačenju donio još 2009. u Lakvili. On je tada u taj grad otišao nakon razornog zemljotresa i tamo posjetio grob Celestina V.
Dakle, na osnovu toga neki vatikanski novinari sada spekulišu da bi i Franjo u Lakvili mogao da donese istu odluku.
No, sve u svemu, samo jedno je sigurno: papa uvijek zna da iznenadi.
Embargo EU na uvoz ruskog gasa uništiće evropsku privredu, koja se već bori sa rastućom inflacijom zbog povećanih cijena energenata, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Orban je u izjavi za državni radio rekao da će bez ograničenja cijena goriva, nekih osnovnih namirnica i maloprodajne energije, mađarska inflacija, koja je u maju dostigla 10,7 odsto, sigurno premašiti 15 ili 16 odsto.
Prema njegovim riječima, ograničenja cijena u Mađarskoj mogla bi ostati na snazi duži period ako potraje rat u Ukrajini.
“Sve zavisi od rata. Ako postoji rat, onda postoji i ratna inflacija. Ako se govori o miru, onda ove mjere možemo brzo da izmjenimo”, rekao je Orban.
Suočena sa porastom inflacije, Orbanova Vlada je sredinom novembra postavila ograničenje cijena goriva, a u februaru je postavila ograničenja na nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda. Ove mjere ističu u julu.
Ograničenja cijena goriva nedavno su sužena na automobile sa mađarskim registarskim tablicama, što je izazvalo sukob sa EU, dok je mađarska energetska grupacija “MOL” pozvala na postepeno ukidanje te mjere.
Najmanje tri osobe su ubijene, a jedna je teško ranjena kada je naoružani napadač otvorio vatru na svoje kolege u proizvodnom pogonu u sjevernom Merilendu u SAD.
Napadač star 23 godine, kojeg policija nije identifikovala, ranjen je kasnije u razmjeni vatre sa snagama reda dok je pokušavao da pobjegne automobilom, rekao je šerif okruga Vašington Daglas Mulendor na konferenciji za novinare.
Osumnjičeni je prebačen u lokalnu bolnicu zbog zadobijenih prostrejlnih rana u posljednjoj u nizu masovnih pucnjava koje su pogodile SAD.
Mulendor je odbio da iznese okolnosti ili moguće motive napada, ali je rekao da su napadač i sve njegove žrtve zaposleni kompanije “Kolambija mašin” u Smitsburgu, u sjevernom Merilendu, u blizini državne granice Pensilvanije.
On je rekao da je napadač koristio poluautomatski pištolj.
Kompanija isporučuje opremu za proizvodnju betona kupcima u preko 100 zemalja.
Kancelarije Federalnog istražnog biroa (FBI) u Baltimoru i američkog Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksploziv saopštile su da su uputile agente na lice mjesta.
Krajem prošlog mjeseca, 18-godišnji mladić otvorio je vatru u osnovnoj školi u mjestu Juvaldi u Teksasu, ubivši 19 učenika i dvoje nastavnika.
Ubistva u Juvaldiju i masovna pucnjava u prodavnici u Bafalu u NJujorku u kojoj je poginulo 10 ljudi, podstakli su nove napore u američkom Kongresu u cilju donošenja strožih saveznih zakona o kontroli oružja.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da na Zapadu inflaciju već zovu njegovim imenom i dodao da je rast cijena na Zapadu rezultat “njihovih grešaka i to dugotrajnih.”
“Ako neko pokušava da nas na neki način ograniči – ograničava sam sebe. Pokušavaju, uslovno, da ograniče izvoz našeg đubriva, a cijene su kod njih više skočile nego kod nas. Pokušavaju da ograniče naše energente – ponovo su cijene skočile u nebesa. Tamo već zovu inflaciju mojim imenom, a mi s tim apsolutno nemamo nikakve veze”, poručio je ruski predsednik, preneo je Sputnjik.
Dodao je da je rast cijena na Zapadu rezultat njihovih grešaka.
Dvojica državljana Velike Britanije i jedan državljanin Maroka koji su se borili na strani ukrajinskih oružanih snaga, a koje je Vrhovni sud samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) osudio na smrt, mogu da se žale na tu odluku, rekao je danas predsjednik sudskog odbora, javlja RIA Novosti.
Prilikom objavljivanja presude, predsjednik sudskog odbora u slučaju plaćenika je pročitao da optuženi mogu da se žale na smrtnu kaznu u roku od mjesec dana.
Vrhovni sud samoproglašene DNR osudio je ranije danas na smrt dvojicu britanskih državljana i jednog Marokanca zbog, kako navode, učešća u neprijateljstvima na strani ukrajinskih oružanih snaga u svojstvu plaćenika.
Kako se navodi u presudi, u svjetlu počinjenih zločina Ejden Aslin, Šon Piner i Sadun Bragim osuđeni su na smrt.
Britanski ministar pravde i zamjenik premijera Dominik Rab izjavio je u utorak da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da “pripremi sve predstavke” odbrane u vezi sa mogućom smrtnom presudom koju bi sud samoproglašene DNR mogao da izrekne dvojici britanskih državljana optuženih da su na strani Ukrajine učestvovali u sukobima u Donbasu.
Vrhovni sud DNR juče je objavio da su Britanci Piner i Aslin i državljanim Maroka Bragim, koji su ratovali na strani Ukrajine, djelimično priznali krivicu.
Istraga je utvrdila da su Britanci i Marokanac za novčanu naknadu učestvovali u “oružanoj agresiji Ukrajine u cilju nasilnog preuzimanja vlasti u DNR”.
Osim toga, Piner i Bragim su se izjasnili krivim za akcije usmjerene na nasilno preuzimanje vlasti, što je krivično djelo iz člana 323 Krivičnog zakona DNR i za koje je propisana zatvorska kazna od 12 do 20 godina, a u slučaju otežavajućih okolnosti ili u ratno vrijeme smrtna kazna uz oduzimanje imovine.
Međutim, oni nisu priznali krivicu koja predviđa dio člana 430 – “Učešće plaćenika u oružanom sukobu ili vojnim akcijama”.
Britanci Šon Piner i Ejden Aslin i Marokanac Sadun Bragum predali su se u Marijupolju sredinom aprila.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je danas ukaz o uvođenju sankcija pojedincima među kojima je i ruski predsjednik Vladimir Putin.
U ukazu je, naime, naveden spisak lica protiv kojih se uvode sankcije, a na prvom je ruski predsjednik.
Na listi su se našli i ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, premijer Rusije Mihail Mišustin, ministar unutrašnjih poslova Rusije Vladimir Kolokoljcev i drugi ruski zvaničnici.
Kako je precizirano, sankcije se uvode na neodređeno vrijeme.
Na listi mjera su uskraćivanje i ukidanje viza, primjena drugih zabrana ulaska na teritoriju Ukrajine, oduzimanje državnih nagrada Ukrajine, blokiranje imovine na teritoriji Ukrajine, ukoliko takva postoji, ograničavanje trgovinskih operacija, sprečavanje povlačenja kapitala iz Ukrajine.
Sankcije se uvode i za 236 ruskih univerziteta.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da mu je izuzetno važno da njegov politički blok na parlamentarnim izborima ovog mjeseca osvoji “snažnu i jasnu” većinu glasova da bi mogao da unaprijedi privredu i izbjegne, kako je naveo, “francuski nered”.
Makron je istakao da bi dobar rezultat partija krajnje ljevice i krajnje desnice na izborima 12. i 19. juna unio neizvjesnost u politički život Francuske koji je već uzdrman dešavanjima u Ukrajini i rastućom inflacijom.
“Ništa ne bi bilo opasnije od toga da se ‘francuski nered’ doda ‘svjetskom neredu’, kako to predlažu ekstremisti”, izjavio je danas Makron, prenosi Rojters.
Dvije ankete su ranije ove nedjelje pokazale da nije sigurno da će Makronov tabor osvojiti apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima.
Ukoliko ne dobije apsolutnu većinu, bio bi to veliki neuspjeh za Makrona, koji bi u tom slučaju morao da proširi svoju koaliciju, što bi zauzvrat moglo da mu oteža realizaciju reformi koje želi da ostvari.
Manjinska ili koaliciona vlada bila bi neobičan scenario za savremenu Francusku, jer je Peta republika dizajnirana tako da u njoj ne bi trebalo da postoje nezgrapne koalicije, ocjenjuje Rojters.
Makron je ponovo izabran za predsjednika Francuske u aprilu ove godine, ali neće moći da sprovede reforme usmjerene na jačanje privrede, kao što su smanjenje poreza i promjena penzionog sistema, ukoliko njegova stranka ne osvoji većinu u Donjem domu francuskog parlamenta.
Šef Delegacije EU u BiH ambasador Johan Satler izjavio je da se u BiH gomila posao koji treba da se uradi na jačanju vladavine prava i vraćanja povjerenja građana u pravosuđe, a da vrijeme ističe.
Satler je tokom javne debate “Pravo na pravdu” u Sarajevu istakao da nije srećan što mora reći da u proteklim godinama nije završena nijedna prioritetna reforma u oblasti vladavine prava.
On je podsjetio da je u decembru 2019. godine EU objavila izvještaj nezavisnog stručnjaka Rajnharda Pribea o vladavini prava u BiH u kojem je naveden niz veoma konkretnih preporuka i mjera koje treba preduzeti čime bi BiH potvrdila neupitnu opredijeljenost evropskom putu.
– U nedavnom istraživanju koje smo proveli, 81 odsto građana u BiH kaže kako u posljednjih pet godina nije bilo poboljšanja u pravosudnom sistemu. Nadležni u BiH treba da hitnije rješavaju pitanja s ciljem jačanja vladavine prava – dodao je Satler.
Američki ambasador Majkl Marfi istakao je podršku međunarodne zajednice budućnosti BiH u evroatlantskoj porodici nacija, kao i naglasio da žele da vide efikasne institucije na BiH, entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou, kao i jaku privredu utemeljenu na privatnom sektoru.
Sve je to nemoguće bez vladavine prava – rekao je ambasador SAD-a.
Ministar pravosuđa Austrije Alma Zadić pozvala je građane BiH da se aktivno uključe u proces reformi. Ona je dodala da su javne debate važne za podsticanje i jačanje angažmana javnosti, a time i naših demokratija.
Treća po redu javna debata “Pravo na pravdu”, koju je danas u Sarajevu organizovala EU u BiH u saradnji sa Generalnim direktoratom Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, okupila je predstavnike pravosuđa, javnih institucija, lokalnih vlasti, medija i civilnog društva.
Razgovarano je o jačanju integriteta institucija i borbi protiv korupcije kao preduslovima za uspješne EU integracije.
Treća debata “Pravo na pravdu” stavila je poseban naglasak na važnu ulogu organizacija civilnog društva u nepristrasnom praćenju aktivnosti državnih službenika i rada pravosuđa, te objektivnom izvještavanju o svojim nalazima.
Važan ishod ove javne debate jeste opšti dogovor da će organizacije civilnog društva zajednički aktivnije raditi na promociji promjena i reformi u korist građana.