VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Žena i dijete ranjeni u školi u Njemačkoj

    Žena i dijete ranjeni u školi u Njemačkoj

    Žena i dijete ranjeni su danas u još uvijek nerazjašnjenom incidentu u osnovnoj školi u gradu Eslingenu na jugozapadu Njemačke, saopštila je policija te zemlje.
    Policija je navela da i dalje traga za osumnjičenim počiniocem ovog napada u gradu u blizini Štutgarta, a u potrazi se koristi i helikopter, prenosi AP.

    Do sada nije jasno da li su žrtve ranjene u školi ili van nje, a nije utvrđen ni motiv napada.

    Njemački list Bild javio je da je napadač muškarac naoružan nožem, ali policija do sada nije potvrdila tu informaciju, navodi AP.

  • Na sjeveru Italije nestao helikopter sa sedam osoba

    Na sjeveru Italije nestao helikopter sa sedam osoba

    Helikopter u kome je bilo sedam osoba, uključujući četiri turska državljanina, nestao je na sjeveru Italije, javljaju turski mediji.
    Televizija NTV javila je danas da je helikopter poletio iz mjesta Luka u pravcu Treviza, ali je nestao sa radara u regionu Modene.

    Italijanske vlasti tragaju za helikopterom.

    NTV javlja da su turski državljani u letjelici radnici kompanije “Edžzadžibaši” i da su u Italiji učestvovali na sajmu trgovine.

    Isti izvor navodi da se radi o helikopteru italijanske kompanije za proizvodnju sredstava za higijenu i kućnu hemiju i korišten je za prebacivanje klijenata u fabriku, navodi AP.

  • Bitka za Donbas

    Bitka za Donbas

    Samo nekoliko sedmica nakon što su se posljednji ukrajinski vojnici u lučkom gradu Mariupolju predali ruskoj vojsci u nadi da će biti zamjenjeni, Ukrajina bi mogla izgubiti još jedan veliki centar u Donbasu, grad Sjeverodonjeck, piše Deutsche Welle.

    Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk su posljednji veliki gradovi u oblasti Luganska, regije Donjeck i Lugansk poznate su zajedno kao Donbas, sada su djelimično pod kontrolom Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je “žestoka bitka” za Sjeverodonjeck jedna od najtežih u cijelom ratu i da će odrediti sudbinu regije Donbas.

    Nakon što su ruske snage preuzele kontrolu nad Mariupoljom, Ukrajinci strahuju da bi još jedna takva opsada mogla da se dogodi u Sjeverodonjecku, gdje je, po tvrdnjama gradonačelnika, ostalo oko 10.000 civila uprkos tome što su postali fokus ofanzive ruskih snaga u Ukrajini.

    Centar hemijske industrije

    Prije rata u gradu je živjelo oko 100.000 stanovnika. U sovjetsko doba, naselje u blizini hemijske fabrike Azot, najveće u Ukrajini, izraslo je u novi grad. Nedaleko od Luganska, Donjecka i Harkova, 1950-ih je nazvan Sjeverodonjeck po rijeci Siverski Donec.

    Dmytro Firtasch, oligarh i medijski magnat koji se nastanio u Austriji 2014. i kojem prijeti izručenje Sjedinjenim Američkim Državama zbog sumnje za korupciju, vlasnik je fabrike Azot, koja je uglavnom proizvodila gnojiva koja se izvoze u mnoge dijelove svijeta.

    Kao i mnoge druge fabrike u regionu, fabrika Azot se poslednjih godina borila sa obustavljenom proizvodnjom zbog sukoba u Donbasu. U Sijerodonjecku se nalazi i nekoliko drugih hemijskih fabrika, dok je Lisičansk bio dom rafinerije nafte u ruskom vlasništvu koja je odavno prestala sa radom.

    Separatizam Donbasa počeo je u Sjeverodonjecku

    Sjeverodonjeck je poznat i po tome što je tu prije skoro 20 godina napravljen prvi pokušaj podjele Ukrajine. U gradu je 28. novembra 2004. održan takozvani Sveukrajinski kongres poslanika svih nivoa, kojem su prisustvovali uglavnom predstavnici proruske Partije regiona.

    Partija, formirana u Donbasu, dominirala je regionom. Dok su se na ulicama glavnog grada Kijeva održavali protesti prozapadne Narandžaste revolucije, stranka je zaprijetila da će proglasiti autonomiju, sa Harkovom kao centrom, uključujući osam istočnih i južnih ukrajinskih regija, kao i Krim i Sevastopolj.

    Tadašnji gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov, koji je radio u fabrici Azot, bio je govornik na kongresu 2004. godine. Kasnije je Lužkov proglašen za počasnog građanina Sjeverodonjecka, u vrijeme kada su mu ukrajinske vlasti već zabranile ulazak u zemlju zbog davanja separatističkih izjava u vezi sa Sevastopoljem.

    Inicijatori Sveukrajinskog kongresa nisu otišli dalje od opštih izjava 2004. Za mnoge posmatrače, međutim, sastanak je bio prvi, iako neuspješan, pokušaj formalnog političkog odvajanja od Ukrajine.

    Sljedeći pokušaj uslijedio je 10 godina kasnije, u proljeće i ljeto 2014. Nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, naoružani lokalni separatisti iz Rusije zauzeli su tri istočna ukrajinska grada Sjeverodonjeck, Lisičansk i Rubišne.

    Ukrajinska vojska je oslobodila region u julu 2014. godine, a Sijerodonjeck je postao regionalni centar vojno-civilne administracije. Iz Luganska su se tamo preselile razne institucije i univerziteti. Godine 2022. ponovo su se preselili, ovaj put u zapadnu Ukrajinu.

    Strateški značaj

    Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk su od strateškog značaja jer povezuju ovaj dio Donbasa sa drugim regijama Ukrajine. Glavni fokus je na autoputu između Lisičanska i Bahmuta, jer se koristi za snabdevanje ukrajinske vojske. Također se koristio za evakuaciju civila prije nego što je granatiranje učinilo rutu preopasnom za civile.

    Zauzimanje Sjeverodonjecka i Lisičanska omogućilo bi ruskoj vojsci da dođe do administrativne granice regiona. Odatle bi ruska vojska mogla napredovati dalje na zapad prema Kramatorsku, drugom administrativnom centru u oblasti Donjeck. Kramatorsk je jedan od posljednjih velikih industrijskih gradova koji još uvijek u potpunosti kontrolira Kijev u Donbasu.

  • Kijev: Potrošili smo municiju

    Kijev: Potrošili smo municiju

    Portparol ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki rekao je danas da su ukrajinske snage potrošile skoro svu svoju artiljerijsku municiju i da se oslanjaju na oružje sa Zapada.

    “Ovo je sad artiljerijski rat, a mi gubimo kada je reč o artiljeriji”, rekao je Skibicki za Gardijan i naglasio da „sada sve zavisi od toga šta Zapad daje Ukrajini”.

  • Veliki požar u Španiji

    Veliki požar u Španiji

    Zbog šumskog požara u planinama na jugu Španije evakuisane su hiljade ljudi, a tri vatrogasca su povrijeđena, javlja Reuters.

    Požar je izbio juče poslijepodne na obroncima planine Pujerra u Sierra Bermeji. Radi se o zaleđu gradova Malage i Marbelle, poznatih turističkih središta.

    Hitne službe postavile su šatore u gradu Benahavisu, inače gradu sa oko osam hiljada stanovnika, te su evakuisane dvije hiljade. Međutim, većina evakuisanih našla je sklonište kod rodbine ili u hotelima.

  • Generalna skupština UN izabrala nestalne države članice Savjeta bezbjednosti

    Generalna skupština UN izabrala nestalne države članice Savjeta bezbjednosti

    Generalna skupština Ujedinjenih nacija održala je izbore za pet novih, nestalnih država članica Savjeta bezbjednosti kako bi zamijenila sadašnje predstavnike čiji mandat završava 31. decembra ove godine.

    Japan, Mozambik, Ekvador, Malta i Švajcarska izabrane su kao nestalne članice UN-ovog Savjeta bezbjedosti na glasanju održanom juče. Izabrane države svoje predstavnike će imati u periodu do 2024. godine, prenosi agencija Anadolija.

    Generalna skupština UN koja se sastoji od predstavnika 193 države članice, održala je izbore za nove članice Savjeta bezbjednosti koje se biraju na mandat od nekoliko godina, kako bi zamijenila postojeće nestalne članice čiji mandat ističe 31. decembra 2022. godine.

    Nove članice služiće u moćnom tijelu UN koji broji ukupno 15 država u periodu od dvije godine, a mandat im počinje 1. januara 2023. godine.

    Stalne članice Savjeta bezbjednosti su Velika Britanija, Kina, Rusija, SAD i Francuska.

    Pet izabranih država pridružiće se ostalim nestalnim članicama Savjeta kojega čine Indija, Irska, Kenija, Meksiko i Norveška, prenosi Klix.ba.

  • Objavljena ekonomska prognoza: Najteži udarac će pretrpeti Evropa

    Objavljena ekonomska prognoza: Najteži udarac će pretrpeti Evropa

    Kako su Rusija i Ukrajina vodeći dobavljači mnogih sirovina, njihove cene su naglo porasle zbog rata.

    Svetska ekonomija će ove godine naglo usporiti zbog rata u Ukrajini, koji je smanjio kupovnu moć građana, a Evropa će trpeti najteže posledice, upozorila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), prenosi Poslovni dnevnik.

    Svetska ekonomija će ove godine porasti za tri odsto, ocenjuje OECD, snizivši decembarsku prognozu za 1,5 procentnih poena.

    U 2023. rast bi trebalo da se malo uspori, na 2,75 odsto, izračunali su u izveštaju objavljenom u sredu.

    Najteže će biti pogođene evropske ekonomije, koje su najviše izložene ratu kroz uvoz energenata i prihvat izbeglica.

    Ekonomija evrozone ove godine će rasti 2,6 odsto, upola slabije nego 2021, procenjuje OECD, a sledeće godine aktivnost će usporiti na samo 1,6 odsto.

    Očekuje se da će inflacija ove godine dostići sedam odsto, a 2023. usporiti na 4,6 odsto, izračunali su.

    Nemačka najslabija
    Nemačka privreda porašće ove godine 1,9 odsto, a 2023. 1,7 odsto, pošto će oporavak od korona krize otežati rat u Ukrajini i embargo na rusku naftu.

    Francuskoj prognoziraju 2,4-odstotni rast u ovoj godini, koji bi u 2023. trebao da uspori na 1,4 odsto.

    Zbog rata će italijanski BDP ove godine porasti za samo 2,5 odsto, nakon skoka od 6,6 odsto u 2021. Usporiće na 1,2 odsto sledeće godine.

    Očekuje se da će Španija ove godine zabeležiti stopu rasta od 2,2 odsto zbog povećane neizvesnosti, visoke inflacije i slabije spoljne tražnje.

    Britanski BDP će ove godine porasti 3,6 odsto, a 2023. stagnirati, prema proračunima OECD-a.

    SAD uz Evrozonu
    Američka ekonomija će ove godine rasti 2,5 odsto, nakon rasta od 5,7 odsto u 2021, pošto će problemi sa snabdevanjem, više cene nafte i brži tempo normalizacije monetarne politike usporiti aktivnosti više nego što se očekivalo, saopštio je OECD.

    Procenjuje se da će u 2023. rast usporiti na 1,2 odsto.

    Japan je zaustavio talas zaraze omikronom korona virusom, tako da se očekuje da će ekonomija rasti 1,7 odsto i 1,8 odsto 2023. ove godine.

    Zbog pandemijskih ograničenja, kineska ekonomija je naglo usporila i ove godine će rasti za samo 4,4 odsto, a zatim će se ubrzati 2023. sa projektovanom stopom rasta od 4,9 odsto, procenjuje OECD.

    Na indijsku ekonomiju negativno utiče rat u Ukrajini, s obzirom na njenu zavisnost od uvoza energenata. Tako bi rast indijskog BDP-a u fiskalnoj 2022. godini trebalo da uspori na 6,9 odsto, a na 6,2 odsto u 2023. godini.

    “Postoji velika opasnost od krize u snabdevanju hranom”
    Istovremeno, sukob Rusije i Ukrajine umanjio je nade da bi visoka inflacija izazvana prekidima snabdevanja tokom pandemije Covida 19 širom sveta mogla uskoro da oslabi.

    Kako su Rusija i Ukrajina vodeći dobavljači mnogih sirovina, njihove cene su naglo porasle zbog rata.

    Ako se nešto ne preduzme, postoji velika opasnost od krize u snabdevanju hranom, upozorio je OECD.

  • Tramp optužen za pokušaj državnog udara

    Tramp optužen za pokušaj državnog udara

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp organizovao je prošlogodišnju pobunu na Kapitolu, prenosi BBC tvrdnje do kojih su došli istražioci Kongresa tokom saslušanja o napadu na Kapitol koje su javno emitovale američke televizije.
    Liz Činij, republikanska potpredsjednica odbora, rekla je da je Tramp zapalio fitilj napada, a Bennie Thompson, demokrata, rekao je da je pobuna ugrozila američku demokratiju.

    Tompson, predsjednik odbora i zastupnik iz Misisipija, rekao je na saslušanju:

    1. januara bio je kulminacija, bio je to pokušaj državnog udara, drski pokušaj, kako je neko rekao ubrzo nakon 6. januara, da se zbaci vlada. Nasilje nije bilo slučajno. To je bio posljednji Trampov pokušaj.

    “Predsjednik Tramp je pozvao rulju, okupio je i zapalio fitilj ovog napada”, rekla je Činij.

    Nakon skoro godinu dana istrage, izborni odbor američkog Zastupničkog doma pod vodstvom demokrata otvoren je prikazivanjem isječaka iz intervjua koje je vodio s ljudima iz najbližeg Trampovog kruga.

    Emitovan je video svjedočenja bivšeg američkog državnog advokata Bila Barija koji je rekao da su tvrdnje bivšeg predsjednika da su izbori ukradeni neutemeljeni.

    “Ne možemo živjeti u svijetu u kojem sadašnja administracija ostaje na vlasti na temelju svog stajališta, nepotkrijepljenog konkretnim dokazima, da je bilo prevare na izborima”, rekao je bivši glavni državni advokat.

    Na saslušanju je takođe prikazan video svjedočenja Ivanke Tramp, kćerke bivšeg predsjednika, koja je rekla da je prihvatala Barovo odbijanje teorije zavjere njezina oca.

    Tramp je istragu i saslušanje odbacio nazvavši sve političkom prevarom.

    Podsjetimo, juče je počelo saslušanje o napadu na Kapitol 6. januara nakon što Donald Tramp nije želio priznati izborni poraz.

    Izabrani odbor američkog Zastupničkog doma pod demokratskim vodstvom nastojaće preokrenuti napore republikanaca da umanje ili ospore nasilje 6. jula 2021., pet mjeseci prije međuizbora 8. decembra na kojima će se odrediti koja će stranka kontrolisati Kongres sljedeće dvije godine, prenosi Avaz.

    Sljedeće dvije sedmice očekuje se još pet saslušanja.

    Na dan napada smrtno je stradalo četvero ljudi. Četiri policajca izvršila su samoubistvo nakon tog događaja, a više od 100 je povrijeđeno u napadu.

  • “Gvozdena zavjesa neće pasti na našu ekonomiju”

    “Gvozdena zavjesa neće pasti na našu ekonomiju”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da nijedna “gvozdena zavjesa” neće pasti na rusku ekonomiju, i da će njeno tržište ostati otvoreno.
    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da nijedna gvozdena zavjesa neće pasti na rusku ekonomiju uprkos sankcijama koje je uveo Zapad. Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača prirodnih resursa, suočava se sa najvećom ekonomskom krizom od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

    Upitan o mogućim sporazumima sa partnerima kao što su Kina i Indija u jeku “zatvaranja” ruske ekonomije, Putin je na televizijskom sastanku sa mladim preduzetnicima rekao da će ruska ekonomija ostati otvorena.

    “Nećemo zatvarati ekonomiju, nismo je imali i nećemo je imati. Nismo imali zatvorenu ekonomiju – tačnije, u sovjetsko vrijeme, kada smo se isključili, napravili smo takozvanu gvozdenu zavjesu, mi smo stvorili ekonomiju svojim rukama. Budite otvoreni“, rekao je Putin.

    Nakon što su velike američke i evropske kompanije i investitori napustili Rusiju, Moskva je rekla da će se usredsrediti na razvoj sopstvene domaće industrije i razvoj partnerstava sa Kinom, Indijom i snagama na Bliskom istoku u pravcu okretanja od Zapada, prenosi Mondo.

    “Zemlja poput Rusije se ne može ograditi“, dodao je Putin.

  • Kongresmen: Nije Putin, nego Bajden

    Kongresmen: Nije Putin, nego Bajden

    Republikanski kongresmen Bajron Donalds razotkrio je neistine koje je američki predsednik Džozef Bajden izrekao o ruskom lideru Vladimiru Putinu.

    Naime, Bajden je više puta povezivao rekordnu inflaciju u SAD sa situacijom u Ukrajini i ruskim predsednikom.

    “Amerikanci će ove godine potrošiti 5.000 dolara na gorivo, što je 78 odsto više nego pre godinu dana. Za povećanje cena kriv je Bajden, a ne Putin”, napisao je Donalds na Tviteru.

    U SAD već mesecima rastu cene energenata i hrane. Galon benzina danas košta skoro pet dolara, dok je pre godinu dana koštao oko tri dolara. Inflacija obara četrdesetogodišnje rekorde i dostigla je 8,5 odsto.

    Pokušaji aktuelne vlasti da se odupru negativnim tendencijama u privredi nisu doneli vidljive rezultate.

    Situaciju u SAD pogoršalo je i uvođenje sankcija Rusiji nakon pokretanja specijalne vojne operacije u Ukrajini od 24. februara.