VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Blinken: SAD spremne pregovarati ako Rusija povuče vojnike

    Blinken: SAD spremne pregovarati ako Rusija povuče vojnike

    Sjedinjene Američke Države spremne su na diplomatiju o Ukrajini ako Rusija povuče vojnike i takođe uđe u pregovore, rekao je danas na konferenciji američki državni sektretar Entoni Blinken.

    “Ako Rusija povuče svoje trupe i bude spremna na pregovore, mi smo spremni učiniti isto”, rekao je.

    “Gotovo sam svakodnevno u kontaktu sa svojim prijateljem i kolegom ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrijem Kulebom. Jasno sam dao do znanja da ćemo podržati sve diplomatske napore ukrajinskih vlasti da postignu primirje i da se povuku ruske snage”, dodao je Blinken.

    Blinken je rekao da zapadne zemlje koordinišu akcije za ubrzanje isporuke sistema protivvazdušne odbrane, protivtenkovskog sistema i drugog oružja Ukrajini.

    “Tokom proteklih nekoliko dana odobrio sam ubrzani prenos najhitnije potrebne obrambene imovine od saveznika u Ukrajinu i koordinaciju svih napora da se ubrza isporuka te imovine, uključujući protivtenkovske, protivvazdušne, i municiju za malokalibarsko oružje, u ruke ukrajinskih boraca koji vješto i odlučno brane svoju zemlju”, rekao je Blinken.

    On je rekao da SAD dokumentuje smrt civila u ruskoj specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini i da će tražiti odgovornost za to.

    “Vrlo pomno pratimo što se sada događa u Ukrajini, uključujući i ono što se događa civilima. To bilježimo, dokumentujemo i, između ostalog, želimo biti sigurni da će uslijediti odgovornost”, rekao je BLinken.

    Odgovarajući na pitanje o američkim građanima koji su spremni sudjelovati u neprijateljstvima protiv Ruske Federacije, Blinken je rekao da američke vlasti pozivaju Amerikance da ne putuju u Ukrajinu.

    “Već neko vrijeme vrlo jasno govorimo Amerikancima koji bi možda razmišljali o tome da tamo ne idu”, rekao jeBlinken novinarima.

    “Za one koji žele pomoći Ukrajini i njezinom narodu, postoji mnogo načina da to učine, uključujući podršku i pomoć mnogim nevladinim organizacijama koje rade na pružanju humanitarne pomoći”, rekao je Blinken, prenosi TAS S.

  • U velikom padu isporuka gasa preko gasovoda “Jamal-Evropa”

    U velikom padu isporuka gasa preko gasovoda “Jamal-Evropa”

    Protok ruskog gasa preko gasovoda “Jamal-Evropa” ka Njemačkoj iz Poljske u velikom je padu, podaci su operatera gasovoda “Gaskejd”.

    Prema tim podacima, isporuke gasa su na mjernoj stanici “Malnov” pale su sa 17,5 miliona kilovat časova na čas na 598.712 kilovat časova na sat.

    Upućeno je preliminarnih zahtjeva za isporuku gasa sa istoka ka zapadu u narednih 24 časa za više od šest miliona kilovat časova na sat preko tog gasovoda.

    Ruski energetski gigant “Gasprom” rezerviše dodatni kapacitet na aukcijama za isporuku preko Ukrajine i ka NJemačkoj preko rute Jamal kada za to ima dovoljno zahtjeva.

    GASOVOD JAMAL-EVROPA

  • Rusija uvodi “ratno stanje”? Sazvana vanredna sjednica

    Rusija uvodi “ratno stanje”? Sazvana vanredna sjednica

    Savjet Ruske Federacije u petak bi trebalo da održi vanrednu sjednicu.

    Kako piše Gardijan, to je izazvalo niz spekulacija u Moskvi da će tzv. ratno stanje koje državnim organima daje ogromna ovlašćenja i značajno ograničava slobodu kretanja i govora građana.

    Ratno stanje u Rusiji je posljednji put uvedeno u nekoliko navrata tokom Drugog svijetskog rata.

    Gardijan je citirao uticajnu rusku političku analitičarku Tatjanu Stanovu koja je u sredu uveče na svom Tviter nalogu rekla da bi uvođenje vanrednog stanja bilo “logično”.

    “Uvođenje vanrednog stanja omogućiće nadležnima da uvedu vojnu cenzuru kao i veću tajnost svih aktivnosti države i lokalne vlasti”, napisala je Stanova.

    Ako Kremlj zaista povuče ovaj potez, doći će do automatskog produženja mandata svim izabranim institucijama i zvaničnicima.

    Poslednji put kada je Savet Ruske Federacije sazvan, dao je odobrenje predsedniku Vladimiru Putinu da angažuje oružane snage u inostranstvu, dva dana pre početka invazije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara.

    Zvanično, na dnevnom redu vanredne sednice sazvane za petak je usvajanje paketa antikriznih mera kao odgovor na sankcije Zapada.

    Gardijan podseća da je do sada širom Rusije privedeno više od 6.500 građana zbog učešća u antiratnim demonstracijama. Državni organi se poslednjih dana sukobljavaju i sa ostacima ostatka nezavisnih ili opozicionih medija. U utorak je javno tužilaštvo naložilo medijskom regulatoru da blokira emitovanje liberalne moskovske radio stanice Eho Moskve i opozicionog TV kanala Dožd.

    Duma je sazvana u petak kako bi se raspravljalo o predlogu novog zakona kojim bi se kaznilo “širenje dezinformacija o oružanim snagama Ruske Federacije u vojnim sukobima”. Prekršiocima bi pretila kazna do 15 godina zatvora.

  • Ukrajina tvrdi da poseduje ruski ratni plan

    Ukrajina tvrdi da poseduje ruski ratni plan

    Zauzimanje cijele Ukrajine trebalo je biti završeno u roku od 15 dana, od 20. februara do 6. marta, saopšteno je iz Generalštaba ukrajinske vojske.

    Generalštab ukrajinske vojske saopštio je u sredu da vojska poseduje dokumente ruskog ratnog plana, javlja Agencija Anadolija.”Nakon uspešnih operacija ukrajinske vojske, ruski vojnici su se uspaničili i za sobom ostavili neke tajne dokumente”, navodi se u saopštenju Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.

    Navodi se da je “ratni plan s Ukrajinom” odobren 18. januara 2022. godine.

    “Zauzimanje cijele Ukrajine trebalo je biti završeno u roku od 15 dana, od 20. februara do 6. marta”, navodi se u dokumentu.

    Sukob Rusije na Ukrajinu koji je počeo 24. februara izazvao je bes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD) Moskvi su uvele ekonomske sankcije.

    Mnoge zemlje snabdevaju Ukrajinu oružjem, zatvorile su vazdušni prostor za ruske avione i zabranjuju ruske državne medije.​​​​​​

    Druga runda mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine zakazana je za danas..

  • Kina tražila od Rusije da odloži invaziju na Ukrajinu do završetka Olimpijade?

    Kina tražila od Rusije da odloži invaziju na Ukrajinu do završetka Olimpijade?

    Izvještaj zapadnih obavještajnih službi ukazuje da su kineski zvaničnici početkom februara zatražili od visokih ruskih zvaničnika da sačekaju do završetka Olimpijskih igara u Pekingu prije nego što započnu invaziju na Ukrajinu, rekli su američki zvaničnici.

    Američki zvaničnici uglavnom smatraju da je izvještaj vjerodostojan, ali njegovi detalji su otvoreni za tumačenje, prema jednom izvoru upoznatom s obavještajnim službama. Iako je zahtjev upućen otprilike u vrijeme kada je predsjednik Vladimir Putin posjetio Peking na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara – gdje se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom – iz izvještaja nije jasno da li je Putin direktno razgovarao o tome sa Xijem, rekao je izvor .

    Zvaničnici zapadnih obavještajnih službi koji su u to vrijeme oprezno promatrali Putinovo nagomilavanje na ukrajinskoj granici, očekivali su da bi Putin mogao odgoditi bilo kakvu vojnu akciju do završetka Olimpijskih igara kako ne bi pokvario odnose s Kinom.

    Nakon sastanka Putina i Xija, Moskva i Peking objavili su zajedničku izjavu o njihovom partnerstvu “bez granica” i osudili širenje NATO-a – ključni stub Putinovog opravdanja za napad na Ukrajinu.

    Ta izjava je podigla zabrinutost Zapada oko rastućeg saveza između Kine i Rusije.

    Liu Pengyu,potparol kineske ambasade u Washingtonu, rekao je: “Tvrdnje spomenute u relevantnim izvještajima su špekulacije bez ikakve osnove i imaju za cilj prebacivanje krivice.”

    CNN je zatražio komentar od ruske ambasade u Washingtonu.

    New York Times je prvi objavio postojanje izvještaja.

  • Amerika poslala poruku Putinu

    Amerika poslala poruku Putinu

    Američki State Department pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da “odmah prekine ovo krvoproliće i povuče trupe s ukrajinske teritorije”.

    U saopštenjuSAD je takođe optužio Rusiju da je pokrenula “potpuni napad na slobodu medija i istinu blokiranjem pristupa nezavisnim novinskim kućama sprječavajući njihovu mogućnost emitovanja informacija o invaziji”.

    SAD je takođe poručio da Rusija pokušava ugušiti društvene mreže poput Twittera, Facebooka i Instagrama koje su, kaže State Department u saopštenj, milionima Rusa omogućili pristup nezavisnim informacijama i međusobno povezivanje diljem svijeta, prenosi Index.

  • Vojska zauzela Herson, grad od 280 hiljada stanovnika pao u ruske ruke

    Vojska zauzela Herson, grad od 280 hiljada stanovnika pao u ruske ruke

    Ruske snage preuzele su kontrolu nad ključnim lučkim gradom Hersonom, koji se nalazi na jugu Ukrajine, potvrdio je gradonačelnik ovog grada Igor Kolykhaev.

    Herson je prvi veći grad koji je Rusija zauzela, nakon teških borbi, otkako je počela invazija.
    Kolykhaev je rekao da su ruske trupe silom ušle u zgradu gradskog vijeća i uvele policijski sat za stanovnike.

    Kolihajev je u objavi na Facebooku rekao da ruske snage kontrolišu grad s populacijom od više od 280.000 ljudi.

    Pozvao je ruske vojnike da ne pucaju na civile, rekavši da u gradu nema ukrajinskih snaga.


    Kolykhaev je pozvao stanovnike da poštuju uslove koje su postavile ruske snage kako bi “i dalje vijorila ukrajinska zastava”.

    Oni uključuju izlazak samo u grupama od najviše dvoje ljudi, a dopušta se ulazak u grad samo automobilima koji prevoze hranu, lijekove i druge potrepštine, vozeći minimalnom brzinom.

    Lista pravila koje su, nakon zauzimanja grada, uveli Rusi:

    U grad se može ići samo tokom dana.
    Policijski sat od 20 do 6 sati se strogo poštuje.
    U grad ulaze samo automobili s hranom, lijekovima i drugim stvarima.
    Ponovo se pušta javni prijevoz kako bi zaposleni u pekarama, prodavnicama i apotekama mogli stići na posao.
    Pješaci hodaju jedan po jedan, najviše dva. Vojska neće biti provocirana. Zaustavljanje na prvi zahtjev. Oni se ne sukobljavaju.
    Automobili kojima je dozvoljeno da budu u gradu voze minimalnim brzinama i treba da budu spremni da u svakom trenutku pokažu sadržaj koji prevoze.


    Zauzimanje Hersona – koji se nalazi na obalama rijeke Dnjepar, gdje se ona ulijeva u Crno more značajno je jer bi moglo omogućiti Rusiji da tamo stvori bazu za vojsku dok pokušava proboj dalje u unutrašnjost.

  • Orban: Mađarska neće staviti veto na sankcije Rusiji, jedinstvo EU je najvažnije

    Orban: Mađarska neće staviti veto na sankcije Rusiji, jedinstvo EU je najvažnije

    Mađarska neće staviti veto na sankcije Evropske unije Rusiji, a jedinstvo 27-članog bloka je najvažnije usred rata u Ukrajini, rekao je premijer Viktor Orban.

    “Što se sankcija tiče, mi nećemo staviti veto. Nećemo spriječiti EU da uvede sankcije Rusiji. Jedinstvo EU je sada najvažnije”, kazao je Orban.

    Orban je dodao da su veze Mađarske s Rusijom bile “uravnotežene i poštene” sve donedavno, ali je rat stvorio novu situaciju.

    Dodao je, međutim, da nema razloga za prekid energetskih veza sa Moskvom.

    “Ako bismo ukinuli energetsku saradnju sa Rusima, režijski troškovi svih mađarskih porodica bi se utrostručili u jednom mjesecu. Stoga ne podržavam ovaj potez, neće mađarske porodice plaćati cijenu rata”, dodao je.

    Mađarski premijer je kazao da njegova zemlja osuđuje ruski napad koji je pokrenuo rat u Ukrajini, ali da se Budimpešta nudi kao strana mira.

    “Moramo da se vratimo za pregovarački sto što je prije moguće, zbog čega smo ponudili da započnemo mirovne pregovore u Budimpešti. Ali poenta je da počnemo. Sada bi cijela Evropa trebala raditi na miru”, rekao je.

    Naglasio je da Mađarska pruža humanitarnu pomoć Ukrajini kroz isporuke goriva, hrane i osnovnih potrepština dok istovremeno prihvataju izbjeglice koje pristižu.

  • Blinken: Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope

    Blinken: Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope

    Rusija poriče da je gađala civile, iako je bilo raširenih izvještaja o civilnim žrtvama i granatiranju stambenih područja. Svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom” koja nije osmišljena da okupira teritoriju, već da uništi vojne sposobnosti svog susjeda i zarobi ono što smatra opasnim nacionalistima.

    Istragu o mogućim ratnim zločinima odmah će pokrenuti Međunarodni kazneni sud (ICC), nakon zahtjeva 39 država članica suda, što je nezabilježen broj.

    Opća skupština UN-a prihvatila je sa 141 od 193 glasa neobvezujuću rezoluciju kojom se traži od Rusije da prekine napad na Ukrajinu, što je simbolična pobjeda Kijeva koja povećava međunarodnu izolaciju Moskve.

    • U igri je više čak i od sukoba u samoj Ukrajini. Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope i cjelokupnog poretka utemeljenog na pravilima, rekao je američki državni tajnik Entoni Blinken (Antony).
  • Bennett obavio razgovore s Putinom i Zelenskim

    Bennett obavio razgovore s Putinom i Zelenskim

    Premijer Izraela Naftali Bennett održao je danas razgovore s predsjednik Rusije Vladimirom Putinom, ali i liderom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, a kao što se i očekivalo tema razgovora bila je obustava rata u Ukrajini.

    Kada je riječ o razgovoru Putina i Bennetta, iz Kremlja su saopćili kako je razgovor inicirao Izrael, a agencija TASS prenosi kako je Putin tokom razgovora Bennettu objasnio svoje stavove kada je riječ o Ukrajini.

    “Vladimir Putin je pojasnio principijelni stav Rusije o rješavanju sukoba, uključujući potrebu da se uzmu u obzir sigurnosni interesi Rusije, demilitarizacija i denacifikacija ukrajinske države i osigura njen neutralni i nenuklearni status, kao i da se prizna suverenitet Rusije nad Krimom i nezavisnost Donjecka i Luganska”, saopćeno je iz Kremlja.

    S druge strane, iz Bennettovog kabineta su se oglasili s kratkom porukom te su izjavili kako je tokom razgovora izraelski premijer podijelio neke od svojih stavova o ratu u Ukrajini, a sve na osnovu nedavnih kontakata s liderima niza zemalja.

    U kontekstu razgovora sa Zelenskim, iz Bennettovog kabineta je saopćeno kako su Zelenski i premijer Izraela razgovarali prije svega o mogućnostima isporuke humanitarne pomoći Ukrajini iz Izraela, kao i o drugim potrebama ddržave.

    “Njih dvojica su se pozabavili i ruskim raketnim napadom koji je oštetio spomen-oblježje žrtvama holokausta. Izvori upućeni u razgovor ističu kako je Zelenski ponovio zahtjev Izraelu za slanjem vojne pomoći, a što je premijer Izraela ranije odbio”, pišu izraelski mediji.

    Pored razgovora sa Zelenskim i Putinom, premijer Izraela je danas ugostio i kancelara Njemačka Olafa Scholza s kojim je također podijelio razmišljanja o trenutnoj situaciji na istoku Evrope, a naročito u Ukrajini.