VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusija sprema odgovor na ekonomske sankcije: Biće brza, promišljena i bolna reakcija

    Rusija sprema odgovor na ekonomske sankcije: Biće brza, promišljena i bolna reakcija

    Rusija je upozorila da radi na velikom i žestokom odgovoru na zapadne sankcije, za koji tvrdi da će biti brz i da će se osjetiti u najosjetljivijim područjima.

    Kako prenosi Reuters, Dmitrij Biričevski, direktor odjela za ekonomsku saradnju ministarstva vanjskih poslova, kazao je kako će ruska reakcija biti brza, promišljena i bolna za one kojima je namijenjena.

    “Suočena s pritiskom sankcija, Rusija ulaže značajne napore u podršku ekonomiji”, rekao je Biričevski.

    Kako je naveo, radi se o smanjenju upotrebe dolara kako u domaćim međunarodnim rezervama tako i u vanjskim obračunima, pomjeranju pažnje na tržišta kapitala koja su alternativa zapadnom pružanju pouzdanih i sigurnih kanala za prijenos finansijskih informacija – povećanju udjela međusobnih plaćanja u nacionalnim valutama, uspostavljanju direktnih međubankovnih korespondentskih odnosa s glavnim trgovinskim partnerima…

    “Ruska ekonomija gotovo trajno postoji u uslovima povećanih sankcija. Polazimo od činjenice da se domaće tržište i međunarodni ekonomski odnosi zemlje postupno prilagođavaju promjenjivim okolnostima. Imamo potrebnu marginu sigurnosti za provedbu odgovarajuće transformacije modela ekonomskog razvoja i prilagodbu finansijske politike”, rekao je.

  • Austrija obustavlja obaveznu vakcinaciju

    Austrija obustavlja obaveznu vakcinaciju

    Vlada Austrije donijela odluku da privremeno obustavi primjenu Zakona o obaveznoj vakcinaciji protiv virusa korona.

    ORF navodi da Komisija za sprovođenje obavezne vakcinacije traži, u svom izvještaju koji će danas biti saopšten, zadržavanje obavezne vakcinacije, ali i neprimjenjivanje kazni od sredine marta, kako je to bilo planirano.

    Komisija ukazuje da sredinom juna treba ponovo analizirati situaciju i odlučiti o daljem djelovanju u vezi obavezne vakcinacije i mjera primjene.

    Izvještaj Komisije biće danas proslijeđen istovremeno Vladi i parlamentu.

    Austrijska vlada održaće sjednicu ujutru, nakon koje će novi ministar zdravlja Johanes Rauh, zajedno sa ministarkom zadužena za ustavna pitanja Karoline Edštadler izaći pred novinare i objasniti dalje djelovanje.

    Postepeni plan Vlade predvidjao je da nevakcinisani od 15.marta budu kažnjavani novčano.

    Policija je trebalo, prilikom svake kontrole, da provjerava vakcinalni status i prijavi svako kršenje zakona o obaveznoj vakcinaciji.

  • Ambasada Rusije u SAD: Moskva ima gdje da preusmjeri energente

    Ambasada Rusije u SAD: Moskva ima gdje da preusmjeri energente

    Ruski energenti su visokog kvaliteta i konkurentni su, i Moskva ima gdje da ih preusmjeri poslije američke zabrane uvoza ruskih energenata, saopštila je danas ruska ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama.

    “Rusija ima gdje da preusmeri svoje visoko-kvalitetne i konkurentne proizvode. Vrijeme je da američka strana shvati iluzornnost svojih pokušaja da diktira svoju volju i tjera nas da odustanemo od zaštite svojih nacionalnih interesa uz pomoć svog kluba sankcija”, navela je ruska ambasada, prenosi TAS S.

    Kako se još objašnjava u saopštenju ambasade na Fejsbuku, pritisak usljed sankcija Vašingtona na Moskvu je već odavno prešao sve granice političkog i ekonomskog smisla, a posljednjih nekoliko nedjelja to je više nego jasno.

    “Odbijanje naših resursa prouzrokovaće znatne fluktuacije i na svjetskim energetskim tržištima. To će negativno uticati na interese kompanija i potrošača, prije svega u samim Sjedinjenim Američkim Državama”, naglašava se u saopštenju ruskog diplomatskog predstavništva.

    Ruska ambasada je pored toga dodala da će se Amerika zbog odluke o zabrani uvoza suočiti sa rastom cijena benzina, struje i grijanja.

  • Rusko Ministarstvo odbrane: Došli smo u posjed tajnih ukrajinskih dokumenata

    Rusko Ministarstvo odbrane: Došli smo u posjed tajnih ukrajinskih dokumenata

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je došlo u posjed ukrajinskih dokumenata o planu napada na Donbas.

    “Dokumenti Nacionalne garde Ukrajine koji potvrđuju pripremu Kijeva za ofanzivnu operaciju u Donbasu u martu došli su u posjed ruske vojske”, rekao je danas novinarima zvanični predstavnik ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov.

    Konašenkov tvrdi da ovi dokumenti “potvrđuju tajnu pripremu kijevskog režima za ofanzivnu operaciju u Donbasu u martu 2022. godine“.

    Konašenkov je naglasio da Ministarstvo odbrane “dobro pamti izjave rukovodstva kijevskog režima o navodnom odsustvu bilo kakvih planova za oružanu zauzimanje Luganske i Donjecke Narodne Republike i njihovoj želji da riješe sva pitanja navodno političkim i diplomatskim sredstvima”.

    “Međutim, originali tajnih vojnih dokumenata Nacionalne garde Ukrajine jasno dokazuju da su ove izjave lažne”, rekao je Konašenkov.

    On je rekao da naređenje komandanta Nacionalne garde Ukrajine, general-pukovnika Mikole Balana od 22. januara 2022. godine, stoji na raspolaganju ruskom Ministarstvu odbrane, te da je u tom dokumentu detaljno opisan plan za pripremu jedne od udarnih grupa za ofanzivna dejstva u zoni takozvane “operacije kombinovanih snaga” u Donbasu, prenosi TAS S.

    Portparol ruskog Ministarstva odbrane istakao da se u naredbi “poklanja značajna pažnja pitanjima odabira osoblja, pregleda svih od strane psihologa i obezbjeđivanja njihove visoke motivacije“.

  • Varhelji u Evropskom parlamentu poručio da je BiH mjesto u EU

    Varhelji u Evropskom parlamentu poručio da je BiH mjesto u EU

    BiH je ključna za zapadni Balkan i umjesto unutrašnjih sukoba treba da se fokusira na EU agendu, tu je Bosni i Hercegovini mjesto, rekao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji na današnjem zajsedanju Evropskog parlamenta.

    On je poručio da se rat vratio na evropsko tlo i da je potreba za mirom i stabilnosti nikad nije bilo važnije.

    – Sreo sam se političkim liderima BiH prvi put 2020. Nakon 12 godina blokade, izbori u Mostaru su dali svježi podsticaj za promjene. Nažalost, 2021. je bila izgubljena godina. Nismo vidjeli pravi napredak na 14 prioriteta EU – kazao je on.

    Naglasio je da dolazi do “dodatnih političkih podjela, nepriznavanja visokog predstavnika i bojkota državnih institucija”.

  • Premijerka Švedske: Ulazak naše države u NATO dodatno bi destabilizovao situaciju u Evropi

    Premijerka Švedske: Ulazak naše države u NATO dodatno bi destabilizovao situaciju u Evropi

    Premijerka Švedske Magdalena Andersson govorila je o mogućnosti pridruživanja ove države NATO savezu te je naglasila kako o ovoj odluci švedski parlament još uvijek neće odlučivati.

    Kada je riječ o odbrani države, Andersson je poručila kako je Švedska dogovorila s Finskom i Sjedinjenim Američkim Državama jačanje trilateralne saradnje u ovoj oblasti.

    “Razgovarala sam s predsjednicima SAD-a i Finske o tome kako dalje raditi na odbrani. U bliskoj budućnost imaćemo kontakte s ovim državama”, rekla je Andersson.

    Nakon toga se osvrnula na mogućnost ulaska Švedske u NATO.

    “Da budem jasna, ono što je najbolje za sigurnost Švedske je da vlada ima dugu i dosljednju političku liniju. Ako bi Švedska u ovoj situaciji podnijela aplikaciju za ulazak u NATO, situacija u Evropi bi se dodatno destabilizovala”, poručila je premijerka.

    Takođe, Andersson ističe da švedska vlada pomno prati dešavanja u Finskoj, koja se takođe nalazi u sličnoj situaciji kada je riječ o ulasku u NATO savez.

    U kontekstu rata u Ukrajini Andersson je naglasila kako se u svakom sukobu moraju poštovati određena pravila, naročito u smislu zaštite civila.

    “Rusija vodi sve agresivniji rat protiv Ukrajine. Stav švedske vlade je kristalno jasan. Rusija mora poštovati zakone rata i međunarodno pravo. Civili moraju biti zaštićeni, a nasilje nad civilima mora prestati”, zaključila je premijerka Švedske.

  • Ruski pregovarač: Nadam se da ćemo postići dogovor s Ukrajinom o priznavanju Donbasa i Krima

    Ruski pregovarač: Nadam se da ćemo postići dogovor s Ukrajinom o priznavanju Donbasa i Krima

    Glavni član ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski izjavio je kako očekuje da pregovori između Rusije i Ukrajine urode plodom kako s političke strane tako i s aspekta uspostavljanja humanitarnih koridora.

    U intervjuu za Russia Today, Medinski je komentisao dosadašnje tri runde pregovora te je pojasnio kako su se obe strane dogovorile da ne objavljuju u javnosti detalje sastanaka.
    Na pitanje da li postoji realna šansa da pregovori urode plodom, Medinski je naglasio kako to ovisi o ukrajinskoj strani.

    “Ne bih da komentarišem šta ukrajinska strana govori tokom pregovora i nakon njih. Dogovorili smo se da to ne objavljujemo u javnosti. Prema dosadašnjim izjavama ukrajinskih zvaničnika, dogovor je gotovo pa nemoguć. Ipak, prema mom mišljenju, postoji velika razlika između ‘nemoguće’ i ‘praktično nemoguće’. Nadamo se da ćemo prije ili kasnije pronaći rješenje u vezi s pitanjem kao što je priznavanje Donbasa i Krima”, rekao je Medinski.

    Kada je riječ o uspostavljanju humanitarnih koridora, član ruske delegacije ističe kako je Ukrajina do sada nekoliko puta prekršila dogovore.

    “Obećali smo da ćemo otvoriti humanitarne koridore i to smo učinili. Recimo, juče smo držali oko 400 velikih autobusa potpuno praznih da bismo ljude izveli iz gradova i odvezli ih gdje god traže. Međutim, svih 400 autobusa stajalo je prazno i niko nije došao. Jedini način da se ovo objasni jeste da vlada Ukrajine ne kontroliše vojsku u okruženim gradovima i udaljenim regijama zemlje”, pojašnjava on.

    Na konstataciju da su Ukrajinci nezadovoljni rutama humanitarnih koridora, koji uglavnom vode ka Bjelorusiji i Rusiji, Medinski ističe kako su rute potpuno nebitne.

    “Kada je riječ o životima ljudi, žena, djece, tu se ne radi o ‘moralu’ ili ‘nemoralu’. To je pitanje života. Koga briga da li ljudi idu na zapad, istok, sjever ili jug?”, rekao je Medinski.

  • Baerbock: Njemačka neće slijediti sankcije SAD-a, mi se ne bi mogli kretati bez ruske energije

    Baerbock: Njemačka neće slijediti sankcije SAD-a, mi se ne bi mogli kretati bez ruske energije

    Dok su Velika Britanija i SAD donijele odluku o zabrani uvoza ruske nafte, Njemačka je previše oslonjena na istu da bi ih slijedila. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je u utorak da njena zemlja “ne bi mogla da se kreće” bez ruske nafte.

    “Trećina naše uvozne nafte dolazi iz Rusije. Ako bismo ovo odmah zaustavili, sutra se više ne bismo mogli kretati u Njemačkoj”, rekla je Baerbock.

    Dodala je da Njemačka pokušava uraditi sve što je moguće da zaustavi rat u Ukrajini, ipak ističući da je Putin trenutno nezaustavljiv.

    Baerbock je član Zelene stranke i bila je pristalica gašenja preostale tri njemačke nuklearne elektrane, koje su predviđene za zatvaranje do kraja ove godine. Takođe se protivila certificiranju rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2 mjesecima prije nego što je Rusija pokrenula vojnu ofanzivu na Ukrajinu. Kada je prošlog mjeseca počeo otvoreni sukob, njena koaliciona vlada brzo je zamrznula certifikaciju naftovoda.

    Međutim, njemačka vlada pokušala je zaustaviti svako dalje sankcioniranje ruske energije. U ponedjeljak je kancelar Olaf Scholz izdao saopćenje u kojem je rusku naftu i gas opisao kao “neophodne” za evropsku energetsku sigurnost.

    “U ovom trenutku, snabdijevanje Evrope energijom za proizvodnju topline, mobilnost, snabdijevanje električnom energijom i industriju ne može se osigurati ni na koji drugi način, osim uvozom iz Rusije. Stoga je od suštinskog značaja za pružanje javnih usluga i svakodnevni život naših građana”, rekao je Scholz.

    Osim što na Rusiju računa za trećinu svoje uvezene nafte, Njemačka se na njih oslanja i za više od polovine svojih ukupnih zaliha gasa. Stoga je zabrana uvoza ruske energije daleko manje održiva u Njemačkoj nego u SAD-u ili Velikoj Britaniji.

    London je zabranio uvoz nafte, dok je Washington zabranio i naftu i gas. Međutim, obe zemlje nabavljaju samo oko osam posto nafte iz Rusije, pri čemu Velika Britanija uvozi četiri posto svojih zaliha gasa iz Rusije, a SAD uvozi minorne količine.

  • Putin zabranjuje uvoz i izvoz u određene zemlje kako bi osigurao rusku industriju

    Putin zabranjuje uvoz i izvoz u određene zemlje kako bi osigurao rusku industriju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao dekret o primjeni posebnih ekonomskih mjera u oblasti vanjske trgovine, a koji se odnosi na zabranu uvoza i izvoza proizvoda i sirovina u određene države.

    Ruska novinska agencija TASS javlja da je Putin naložio uvođenje zabrane državama koje se nađu na listi koju utvrdi Vlada Rusije. Ministrima je također naredio da u roku od dva dana utvrde koje zemlje će biti pogođene ovom zabranom.

    Putin je naveo kako ovu odluku o posebnim ekonomskim mjerama donosi da bi osigurao nesmetano funkcionisanje industrije.

    Zabrana izvoza i uvoza u Rusku Federaciju, kako se navodi u uredbi, neće utjecati na proizvode i sirovine koje građani prevoze za lične potrebe.

    Zapadne sankcije su snažno pogodile stanovnike, koji su sada u strahu od poskupljenja i gubitka poslova, dok se vlast u Rusiji trudi što više ublažiti posljedice kažnjavanja Putina. Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin pozvao je Vladu i donji dom ruskog parlamenta da nađu rješenje za očuvanje radnih mjesta u Rusiji nakon odlaska zapadnih komapanija.

  • Nakon McDonald'sa i Starbucksa iz Rusije se povukla i Coca-Cola

    Nakon McDonald'sa i Starbucksa iz Rusije se povukla i Coca-Cola

    Nakon McDonald'sa sa tržišta Rusije povlači se i kompanija Coca-Cola koja se tek danas odlučila na ovaj korak iako su ranije bili pri stavu da to ne trebaju činiti.

    Iako se i ranije očekivalo da Coca-Cola do okončanja invazije na Ukrajinu suspenduje svu saradnju sa Rusijom, to se nije dogodilo do danas nakon što su saopćenja javnosti o završetku poslovanja u Rusiji poslali Starbucks i McDonald's.

    “Naša srca su s ljudima koji trpe nesagledive posljedice tragičnih događaja u Ukrajini”, kazali su iz Coca-Cole.

    Njihova odluka vjerovatno je jednim dijelom rezultat i pritiska na društvenim mrežama Facebook i Twitter gdje su korisnici već ranije uz hashtag #BoycottCocaCola, koji je postao najviše korišten na Twitteru, tražili da se povuku iz Rusije.

    Coca-Cola, Starbucks i McDonald's su najpoznatiji zapadni brendovi koji su svoje poslovanje do daljnjeg završili na području Rusije.