Kategorija: Svijet

  • Borelj istakao da će EU nastaviti da podržava Ukrajinu i da je uloga Turske u pregovorima jako bitna

    Borelj istakao da će EU nastaviti da podržava Ukrajinu i da je uloga Turske u pregovorima jako bitna

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Žozep Borelj boravi u Antaliji gdje prisustvuje Diplomatskom forumu. Borelj je dao intervju za CNN Turska, gdje je rekao da će sankcije Evropske unije znatno oštetiti Rusiju.

    Putin krši ljudska prava. Čak bombarduje bolnice. Ruska vojska nije mogla slomiti otpor. Ukrajinci i dalje pružaju otpor – rekao je Borelj.

    – Želimo da budemo sa Ukrajincima u EU, ali su potrebne neke procedure. Ovaj proces može potrajati dugo – dodao je on.

    Borelj je dodao da Evropska unija želi izbjeći pokretanje većeg rata.

    – Nećemo se vojno miješati. Ne želimo da se rat širi, ali moramo da podržavamo Kijev. Moramo da nanesemo štetu ruskoj ekonomiji, da oni ne bi mogli da nastave rat.

    Niko ne treba da se pravda pred Putinom, jer on može da proširi svoje vojne akcije. To može biti protiv neke od zemalja NATO. Postoje ozbiljni strahovi. Putin će nastaviti da napada i mi moramo da ograničimo te napade – rekao je Borelj.

    Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku je rekao da Turska ima važnu ulogu u postizanju mira.

    – Očekujem da će Turska nastaviti da igra ovu ulogu. Prvi korak je bio da se ministri okupe ovdje. Znam da nije bilo rezultata. Ionako nismo očekivali da će se završiti na prvom sastanku. Ovo je bio prvi korak.

    Turska je regionalna sila i više od toga. Ima uticaj i u Rusiji i u Ukrajini. To je zemlja kandidat za članstvo u EU. Ima veoma jake veze sa EU. Sada se mora postići prekid vatre. Ljudi umiru od gladi, hladnoće, bombi. Ovaj prekid vatre mora biti postignut što je prije moguće – poručio je Borelj za CNN Turska.

  • Iz kancelarija Zelenskog poručili da Moskva i Kijev idu ka kompromisu

    Iz kancelarija Zelenskog poručili da Moskva i Kijev idu ka kompromisu

    Moskva i Kijev se približavaju kompromisu u pregovorima, rekao je za “Komersant” Mihail Podoljak, savjetnik šefa kabineta predsjednika Ukrajine.

    Prema riječima člana ukrajinske pregovaračke grupe, strane u dijalogu su počele da sastavljaju sporazume čiji detalji još nisu otkriveni, prenijela je RIA Novosti.

    Čim budu razrađeni pravni formati biće zakazan sastanak, odnosno, četvrta runda pregovora.

    – To može biti sutra, prekosutra. Razgovarali smo o svim pitanjima, sada pokušavamo da upakujemo ta pitanja u neke pravne formate – rekao je Podoljak.

    On je napomenuo da bi u razgovore trebalo da se “uzmu u obzir bezbjednosne garancije koje želi da dobije i Ruska Federacija, koja ima svoje strahove u vezi sa nizom globalnih vojnih saveza”.

  • “Svaka pomoć ima svoju cijenu”

    “Svaka pomoć ima svoju cijenu”

    Zapadne države pomažu Ukrajini, ali će Kijev tek da plati za tu pomoć, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski .

    Novac koji su Evropa i druge države odvojile za Ukrajinu ide samo na humanitarnu pomoć ili naoružanje. Ponekad dobijemo oružje direktno, ali se mora shvatiti da sve ima svoju cijenu. Kad god se pomene novac koji dobijamo, sve to ima cijenu i nije besplatno – naglasio je Zelenski.

    On je naveo da im NATO nije pružio nikakvu zapštitu, a da Rusija i Zapad treba da daju bezbjednosne garancije, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Zelenski je dodao da se nastavljaju rusko-ukrajinski pregovori.

    On je nešto ranije rekao da svi prethodno usaglašeni humanitarni koridori funkcionišu i da ih je iskoristilo 12.729 osoba da bi pobjegli iz zona sukoba.

  • Plaćenici se traže preko oglasa: Rat u Ukrajini novi dom za legiju stranaca

    Plaćenici se traže preko oglasa: Rat u Ukrajini novi dom za legiju stranaca

    Uporedo sa ruskom invazijom, otpočela je potražnja za plaćenicima, a pojedine zapadne firme za obezbjeđenje oglašavaju nevjerovatne sume. U bukvalnom prevodu za “izvođače radova” u Ukrajini u oglasima se navode cifre koje bude sumnju da će ikada biti i isplaćene, a cijena krvavog posla kreće se i do 2.000 dolara po danu, plus bonus.

    Minimalne i poželjne kvalifikacije za plaćenika
    U oglasu na američkom sajtu se navode minimalne i poželjne kvalifikacije:

    – pet plus godina kombinovanog iskustva vojnog ili privatnog sa najmanje godinom borbenog iskustva

    – posjedovanje velikog radnog znanja o primjeni malokalibarskog oružja iz sovjetske ere i NATO

    – posjedovanje vještine kritičkog mišljenja sa sposobnošću da brzo i efikasno rješavaju složene probleme radi očuvanja života

    – sposobnost navigacije pomoću karte i kompasa

    – kandidat mora biti veoma fizički spreman

    – mora imati visok stepen profesionalizma, odgovornosti, odlučnosti i zrelosti

    – mora biti u stanju da informiše, uvjeri i uputi druge

    – posjedovati važeći pasoš SAD, UK, CAN, AUS, NZ, UKR, POL ili sa dvojnim državljanstvom sa državom EU ili Šengena

    Ruska vojska
    Među poželjnim kvalifikacijama su oni koji trenutno borave u Ukrajini ili pograničnoj zemlji ili unutar zemlje EU ili Šengena, iskustvo i znanje sa vještinama prepoznavanja vozila, aviona i pomorskih plovila vojnog naoružanja iz sovjetske ere i NATO-a, ali i prethodno iskustvo vozača obezbjeđenja – posebno vožnja u niskim kapacitetima kroz neprijateljsku teritoriju – solo ili kao dio veoma malog konvoja.

    Ukrajinska “legija stranaca”
    Ukrajinska firma s druge strane poziva strance i navodi da i lica bez državljanstva mogu biti primljena na vojnu službu. Na kraju obavještenja navodi se da je ova firma “privremeno obustavila rad”, ali sudeći po koracima koje treba ispuniti nije ni potrebna. Iskorištena je praktično samo za oglas u kome se potom precizno objašnjava sedam koraka – kako do ukrajinske vojske. Prvi korak je kontaktiranje ambasade Ukrajine i obraćanje vojnom atašeu ili konzulu… I u ovom slučaju moraju se priložiti dokumenta koja potvrđuju vojno iskustvo ili u službi očivanja javnog reda.

    Kod koraka pod rednim brojem pet, kandidat kreće put Ukrajine: dobija uputstva kako da stigne u Ukrajinu, potrebna dokumenta i opremu. Preporučuje se da sa sobom ima vojnu uniformu ili njene elemente, opremu, šljem, pancire i drugo, ako je dostupno.

    Korak šest; “Pređite u Ukrajinu na predviđen način. Predstavnici ukrajinskih ambasada, konzulata i snaga teritorijalne odbrane u Ukrajini pružiće pomoć u raspoređivanju. Njihovi kontakti će biti obezbjeđeni u ambasadi Ukrajine u vašoj zemlji.”

    Korak sedam: po dolasku na zborno mjesto u Ukrajini, pridružite se Legiji stranaca teritorijalne odbrane i zajedno sa vojnicima iz drugih zemalja i ukrajinskim vojnicima uključite se u borbu protiv ruskih osvajača.

    U Srbiji plaćenicima i do 10 godina zatvora
    Krivični zakonik Srbije veoma je precizan i jasan u dijelu koji se odnosi na plaćenike.

    – Državljani Srbije koji učestvuju u ratovima i oružanim sukobima u drugim državama ili za odlazak organiziraju i vrbuju građane Srbije suočavaju se s kaznom zatvora od šest mjeseci do deset godina. Teži oblik tog krivičnog djela odnosi se na učešće u okviru grupe i u tom je slučaju predviđena kazna je od jedne do osam godina zatvora. Vrbovanje, poticanje ili organiziranje drugih osoba da počine ova krivična djela, organizuju grupu, provode obuku, osiguravaju opremu ili omogućuju logistiku i finansijsku pomoć ili finansiranje tih krivičnih djela kazna je od dve do deset godina zatvora. Ove odredbe važe i za strane državljane koji ta krivična djela počine na teritoriji Srbije, piše u Zakoniku.

  • Rusija pokrenula zračni napad na ukrajinsku vojnu bazu nedaleko od poljske granice

    Rusija pokrenula zračni napad na ukrajinsku vojnu bazu nedaleko od poljske granice

    Rusija je jutros pokrenula zračni napad na ukrajinsku vojnu bazu Javoriv na zapadu zemlje u blizini granice sa Poljskom, rekli su lokalni zvaničnici u nedjelju, što je izgleda bio najzapadniji napad u ratu.

    Napad je izveden na vojnu jedinicu u tom objektu, prenijela je novinska agencija “Interfaks Ukrajina” riječi Antona Mironoviča, portparola Akademije kopnenih snaga ukrajinskih oružanih snaga.

    Nema informacija o povrijeđenim i poginulim.

    Inače, vojni objekat za obuku se nalazi na oko 25 kilometara od poljske granice.

  • Nastavljaju se pregovori Moskve i Kijeva

    Nastavljaju se pregovori Moskve i Kijeva

    Najmanje šest civila je poginulo u napadu ukrajinskih snaga na bolnicu sa pacijentima prilikom povlačenja iz Volnovahe. Prema riječima glavnog ljekara Viktora Saranova, oni su minirali odjeljenje reanimacije i porodilište. Na licu mjesta pronađene su i mine sa bugarskim oznakama.

    Ukrajinske snage su i tokom noći gađale naselja u Donjecku i Lugansku.

    Ruska avijacija napala je Svjatogorsku lavru, manastir u Donjeckoj obalsti, saopštio je pres centar Državne granične službe Ukrajine.

    Moskva i Kijev nastavljaju pregovore o sukobu u Ukrajini putem video-veze, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski predložio je premijeru Izraela Naftaliju Benetu da se pregovori održe u Јerusalimu.

    Izrael je spreman da organizuje pregovore Rusije i Ukrajine pod uslovom da nisu osuđeni na propast.

  • Oglasio se Iran – otkrili metu raketnih napada

    Oglasio se Iran – otkrili metu raketnih napada

    Raketni napad na severni regionalni kurdski grad u Iraku, Erbil, bio je usmeren ka “izraelskim tajnim bazama”.

    To je objavila danas državna iranska televizija u izveštaju iz Iraka.

    Američki zvaničnik naveo je da vojska SAD nije pretrpela gubitke u tom napadu.

    Drugi neimenovani zvaničnik je naveo da su rakete lansirane sa teritorije Irana.

  • “Vladimir Putin, ministar odbrane i bezbednosne službe. Samo su oni znali”

    “Vladimir Putin, ministar odbrane i bezbednosne službe. Samo su oni znali”

    Konsultacije ruskog predsednika za dugim stolovima i beskonačni sastanci putem video veze non-stop su na državnoj televiziji.

    Ali, kada je u pitanju rat u Ukrajini, Vladimir Putin verovatno ima malo ljudi od poverenja.

    Ruski mediji neprestano prikazuju Putina na sastancima s mnoštvom saradnika. Ali kako se čini, sve je manje ljudi kojima ruski predsjednik uopće otkriva što namjerava učiniti.

    No, posle sastanka (u četvrtak u Turskoj) s ruskim ministrom Sergejem Lavrovom, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba požalio se – do sporazuma nije ni moglo doći, jer ruski ministar “uopštee nema mandat da pregovara. Čini se da o tome u Rusiji odlučuju drugi ljudi”.

    I mnogi analitičari se slažu da je ovo stvarno samo “Putinov rat” i da o gotovo svemu odlučuje sam.

    “Putinova uloga u donošenju odluka se promenila. Pre je bio nešto kao predsednik uprave ‘Rusija d.d.’ gde je slušao glavne deoničare, a sad je počeo da se ponaša kao car”, procena je Nikolaja Petrova iz instituta Chatham House.

    “Sve češće Putin donosi odluke potpuno sam, ne trudeći se oko kompromisa s ostalim važnim igračima u toj zemlji.”

    Ko je znao…
    Koga Putin još uopšte sluša? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, vredi se vratiti u rane sate 24. februara. Ko je zapravo znao da će invazija početi?

    U tom trenutku je Putin već javno objavio nezavisnost separatističkih pokrajina na istoku Ukrajine. Ali posmatrči kažu da je čak i elita Kremlja postavljena na čelo državnih medija u Rusiji bila potpuno iznenađena invazijom.

    Ali medijski posmatrači istakli su da je čak i kremaljsku elitu zaduženu za ruske državne medije iznenadila vest o invaziji, uključujući i one medije koji su direktno povezani sa predsedničkom administracijom.

    “Obično je naša propagandna mašina dobro pripremljena za sve velike događaje”, rekao je Roman Dobrohotov, osnivač renomiranog istraživačkog medija Insajder. “Svakog četvrtka u Kremlju se okupljaju direktori naših državnih TV kanala i drugih velikih državnih medija i dobijaju uputstva kako da izveštavaju o ovom ili onom. Ali niko im nije objasnio da će biti rata u Ukrajini. Svi su mislili da se radi samo o priznanju Donbasa kao nezavisne države”.

    On je istakao da je stav državnih medija bio da će se ruske trupe stacionirane na ukrajinskoj granici uskoro vratiti kući, a priče o mogućem ratu su tretirane kao “lažna histerija zapada”.

    “Vladimir Putin, ministar odbrane i bezbednosne službe. Samo su oni znali”, rekao je Dobrohotov za DW.

    Moćni ljudi Kremlja
    S tim se slaže i politički analitičar Nikolaj Petrov. On smatra da su među onima koji su definitivno znali za rat i takozvani “siloviki”, pripadnici ruskih agencija za sprovođenje zakona, za koje se navodi da poslednjih godina dobijaju sve veći uticaj u zemlji.

    U toj grupi su ministar odbrane Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije. Obojica verovatno sada vode neke od svakodnevnih operacija invazije. Krajem septembra Šojgu je sa Putinom otišao na izlet u sibirsku tajgu. Postoje izveštaji medija da je Putin svog ministra odbrane tada obavestio o svojim planovima da zauzme Kijev.

    Prema analitičaru, Aleksandar Bortnikov, šef Federalne službe bezbednosti (FSB), i Sergej Nariškin, šef Spoljne obaveštajne službe (SVR), verovatno su takođe znali da je na stolu invazija na Ukrajinu u punom obimu. Sam Putin je bivši oficir spoljne obaveštajne službe KGB i obojica su sa njim radili od 1970-ih. Ali analičar Petrov tvrdi da Bortnikov i Nariškin “ne deluju kao neko ko bi razvio bilo kakvu strategiju” kada je u pitanju invazija.

    Petrov je s tim u vezi ukazao na drugog čoveka koji je radio sa Putinom u KGB-u u sovjetsko vreme: Nikolaja Patruševa, poznatog po svojim antizapadnim stavovima. On je sekretar Saveta bezbednosti (SB), tela koje vodi lično Putin. On “prilično često komunicira sa Putinom jer se sastanci SB održavaju svake sedmice”, rekao je Petrov.

    Patrušev je bio vodeća ličnost iza nove bezbednosne strategije Rusije, objavljene u maju 2021. U njoj se navodi da Rusija može koristiti „metode sile” da odgovori na neprijateljske akcije stranih zemalja.

    Sve veća izolovanost
    Ako je krug ljudi sa kojima se Putin konsultuje mali, onda je broj ljudi koji lično razgovaraju sa ruskim liderom još manji. Poznato je da je Putin preduzeo ekstremne mere da se zaštiti od kovida. Od početka pandemije obično se na TV javlja iz svoje rezidencije u Novo-Ogarjevu u Moskovskoj oblasti koja je opremljena posebnim tunelom za dezinfekciju za posetioce.

    Opozicioni političar Aleksej Navaljni koji služi zatvorsku kaznu počeo je da podrugljivo naziva Putina „starcem u bunkeru”. Svi koji žele da se lično sretnu sa Putinom moraju se, navodno, prethodno izolovati na 14 dana — ili sedeti za veoma dugim stolom daleko od njega.

    Analitičar Petrov je rekao da zbog ovih mera predostrožnosti većina onih koji se bave državnim poslovima razgovaraju sa njim putem video-linka, jer nemaju toliko često vremena za karantin.

    Da li slede čistke?
    Zapadne bezbednosne službe su javno izjavljivale da se tempo napredovanja invazije ruske vojske naizgled usporava.

    Ako je to tačno, to bi moglo značiti da bi oni iz Putinovog užeg kruga na kraju mogli da postanu meta njegovog besa, smatra Abas Galjamov, politički analitičar i bivši pisac govora ruskog predsednika. “On definitivno želi da se reši čelnika Ministarstva odbrane, možda i FSB-a. Ljudi koji ga nisu upozorili da će ovo biti dug, krvav rat, a ne lak ‘blickrig'”, rekao je Galajmov za DW.

    “Ali on to neće uraditi sada, jer je u ratu. A kazniti, na primer, ministra odbrane ili načelnika Generalštaba značilo bi priznati neuspeh”, kaže Galajmov.

  • Ukrajina objavila nove podatke o ruskim vojnim padovima

    Ukrajina objavila nove podatke o ruskim vojnim padovima

    Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine objavio je nove informacije o ruskim vojnim gubicima.

    Kako navode, Rusi su od početka invazije izgubili više od 12.000 vojnika. Ruske snage izgubile su i 374 tenka, 1.226 oružanih borbenih vozila, 140 topničkih sustava, 62 MLRS-a, 34 sustava za protuzračno ratovanje, 74 zrakoplova i 86 helikoptera.

    Ukrajina tvrdi da su Rusi u proteklih 18 dana invazije izgubili i 600 jedinica automobilske opreme, 3 broda i 60 rezervoara za gorivo.

    Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je izjavio da ruske snage trpe ogromne gubitke.

    “Ruske snage trpe velike gubitke. Već sada možemo govoriti o najvećem udaru na ruske trupe u posljednjih nekoliko decenija”, poručio je Zelenski.

    Zelenski je u subotu iznio podatke i o ukrajinskim gubicima. “Dosad je ubijeno oko 1300 naših vojnika i više od 12.000 vojnika iz Rusije”, rekao je Zelenski.

  • U Kijevu srušen dron, nosio tri kile eksploziva

    U Kijevu srušen dron, nosio tri kile eksploziva

    Ukrajinske snage tvrde da su u subotu poslijepodne srušile dron u Kijevu. Navodi se da je dron nosio tri kilograma eksploziva.

    Geolokaciju slika objavljenih na Twitteru potvrdio je BBC.

    Podsjetimo, prije nekoliko dana u Zagrebu se srušio dron. Načelnik Odjela Vojne policije brigardir Vlado Kovačević sinoć je rekao da je fragmenti s drona sovjetske proizvodnje koji se u četvrtak navečer srušio upućuju na to da je letjelica nosila eksplozivnu napravu.