Kategorija: Svijet

  • Lavrov: Strpljenje Moskve nije neograničeno

    Lavrov: Strpljenje Moskve nije neograničeno

    Oni koji govore jezikom sankcija sa Rusijom treba da imaju na umu da je Moskva do sada uzdržano odgovarala na dela ekonomske agresije, ali strpljenje Moskve nije neograničeno, poručio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “Naravno, imamo sve mogućnosti da zaštitimo naše nacionalne interese. Ako bude potrebno, koristićemo ih u najvećoj meri. Oni koji govore jezikom sankcija sa Rusijom treba da imaju na umu da, iako smo mi dovoljno uzdržani u odgovoru na akte ekonomske agresije, naše strpljenje neće biti bezgranično“, rekao je Lavrov u intervjuu listu „Argumenti i fakti“, prenosi agencija RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, „iscepkati rusku ekonomiju na komadiće, kako je Barak Obama strastveno želeo, nije uspelo i nikada neće uspeti“.

    “Sve ono što su hteli da izazovu kod nas počinje da se dešava u njihovim domovima. U nizu evropskih zemalja dolazi do naglog rasta cena, pada prihoda, manjka energenata. Politikolozi su počeli da govore o rastućoj opasnost od socijalnih nemira. Uobičajene prednosti civilizacije postaju privilegija za Evropljane. To je ce

  • Surovikin komandant Združenih snaga Rusije u Ukrajini

    Surovikin komandant Združenih snaga Rusije u Ukrajini

    Komandant Vazdušno-kosmičkih snaga (VKS) Ruske Federacije Sergej Surovikin imenovan je za komandanta Združene grupe snaga u zoni specijalne operacije u Ukrajini, izjavio je portparol Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov.

    “Odlukom ministra odbrane Ruske Federacije, general armije Sergej Surovikin imenovan je za komandanta Združene grupe trupa (snaga) u zoni specijalne vojne operacije“, rekao je Konašenkov na brifingu, prenosi Interfaks.

    Surovikin je od 24. juna komandovao Južnom grupom ruskih trupa u “zoni specijalne operacije” u Ukrajini.

    Ranije je komandovao ruskom grupom u Siriji, a učestvovao je i u drugom čečenskom ratu.

    Surovikin je postavljen za komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije u novembru 2017.

    Prethodno je od oktobra 2013. godine komandovao trupama Istočnog vojnog okruga.

  • Kremlj: Putin potpisao ukaz o jačim merama zaštite Krimskog mosta

    Kremlj: Putin potpisao ukaz o jačim merama zaštite Krimskog mosta

    “Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz ‘O jačim merama zaštite transporta kroz Kerčenski moreuz, energetskog mosta Ruska Federacija- poluostrvo Krim i magistralnog gasovoda Krasnodarska oblast-Krim tokom njihovog rada”, navodi se u saopštenju.

  • Zaharova komentarisala Boreljovu izjavu o izborima u BiH

    Zaharova komentarisala Boreljovu izjavu o izborima u BiH

    Iz Ministarstva inostranih poslova Rusije ističu da izjava visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja o izborima u BiH predstavlja još jednu manifestaciju arogantnog odnosa Brisela prema suverenoj zemlji.

    Slijedeći potpuno jezuitsku logiku, Borelj, na osnovu izborne volje birača, privodi vlasti BiH nekoj odgovornosti za sprovođenje evropske perspektive, obećavajući zemlji ekonomski procvat. Pri tome, faktički prisiljava nezavisnu državu da se pridruži antiruskom taboru istakla je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

    Ona je navela da se još jednom vidi kako EU grubo narušava principe Povelje UN i helsinškog završnog akta iz 1975. godine o suverenoj jednakosti država, poštovanju prava suvereniteta, saopšteno je iz ruskog Ministarstva inostranih poslova.

    Prema njenim riječima, kandidati za EU se tjeraju na odluke i pristupe koji ne odgovaraju uvijek njihovim nacionalnim interesima.

    – I to je na fonu toga da proces približavanja tih država EU ne obezbjeđuje očekivanu stabilnost i ekonomski rast. Višedecenijska dominacija EU u ekonomskoj sferi u BiH nije spriječila industrijski pad, zatvaranje velikih industrija, posebno onih koje su bile u stanju da konkurišu poslovima EU, padu nivoa životnog standarda stanovništva i globalnom odlivu radne snage u zemlje EU – rekla je Zaharova.

    Zaharova je istakla da evrointegracija nije postala i ne može postati lijek za sve bolesti.

    – Borelj cinično govori o nepovjerenju stanovništva u institucije BiH, iako je nesuglasice u zemlji isprovocirao upravo Zapad – navela je ona.

    Zaharova je dodala da je dovoljno podsjetiti na odluku bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, koji je bez konsultacija sa Upravnim odborom Savjeta za sprovođenje mira u BiH uveo krivično djelo za poricanje “genocida” u BiH, kao i pokušaj postavljanja, bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN, Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika.

    – Sve to dovelo je do zaoštravanja unutrašnje političke situacije u zemlji i paralize rada institucija BiH u neviđenim razmjerama za cijeli postkonfliktni period – dodala je ona.

    Zaharova je poručila da EU, umjesto mentorskih poziva vlastima BiH i pokušaja da održe spoljnu kontrolu nad zemljom, treba da se prisjeti potrebe da pokažu poštovanje ka suverenitetu balkanskih zemalja, njihovo pravo na nezavisnu unutrašnju i spoljnu politiku.

    Borelj je pozdravio održavanje opštih izbora u BiH 2. oktobra i poručio vlastima, između ostalog, da “ispune težnje naroda, uključujući integraciju u EU i ekonomski prosperitet i suočavanje s negativnim globalnim uticajem ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine”.

  • Ukrajina potvrdila da je odgovorna za napad na Krimski most

    Ukrajina potvrdila da je odgovorna za napad na Krimski most

    Zvaničnik ukrajinske Vlade rekao je za list “Vašington post” da su specijalne snage te zemlje odgovorne za napad na Krimski most.

    Kamion je eksplodirao rano jutros na Krimskom mostu, a snažna eksplozija izazvala je veliki požar i urušavanje dijela sobraćajnice na drumskom dijelu mosta.

    – Kamion je eksplodirao na drumskom dijelu mosta, a eksplozija je izazvala požar na cisternama sa gorivom na teretnom vozu koji je prolazio”, rekli su ruski zvaničnici, dodajući da su tri lica poginula.

    Uzrok eksplozije za sada nije poznat.

    U međuvremenu saobraćaj se ponovo obavlja na neoštećenom dijelu mosta, a autobusi i automobili kreću se jednom trakom, saopštilo je rusko Ministarstvo saobraćaja.

    “Vašington post” piše da zvaničnici u Kijevu proslavljaju eksploziju.

    Portal “Ukrajinska pravda” prvi je javio da je eksplozija djelo ukrajinske službe bezbjednosti.

    Poslanik u ruskoj Dumi Leonid Slucki rekao je da nema sumnje da je Kijev odgovoran za eksploziju, a drugi poslanik Oleg Morozov rekao je da je riječ o objavi rata bez pravila.

  • Eksplozija i požar na Krimskom mostu

    Eksplozija i požar na Krimskom mostu

    Na Krimskom mostu eksplodirao je jutros kamion, zbog čega se zapalilo sedam cisterni sa gorivom na vozu koji je u tom trenutku tuda prolazio, saopštio je ruski Nacionalni antiteroristički komitet, prenosi TASS.

    “Kamion koji je dolazio sa Tamanskog poluostrva eksplodirao je danas u 6:07 sati na drumskom dijelu Krimskog mosta, usljed čega su se zapalile cisterne sa gorivom na vozu koji je saobraćao u pravcu Krimskog poluostrva“, precizira se u saopštenju.

    Usljed eksplozije kamiona došlo je do obrušavanja dva kolovozna dijela Krimskog mosta, dok plovni lukovi nisu pretrpjeli nikakva oštećenja.

    Prethodno su lokalne ruske vlasti saopštile da u incidentu nema povrijeđenih.

    “Cisterna za gorivo u zadnjem dijelu teretnog voza se zapalila, lokomotiva i nekoliko automobila iza nje odvezeni su do željezničke stanice u Kerču. Procedura za reagovanje u vanrednim situacijama je u toku. Uzroci incidenta se utvrđuju”, navodi se u saopštenju pres službe Krimske željeznice.

  • Јoš nemoguće govoriti o krivcu za napade na Sjeverni tok

    Јoš nemoguće govoriti o krivcu za napade na Sjeverni tok

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da su lideri nordijskih zemalja rekli svojim evropskim partnerima da je u ovoj fazi još nemoguće reći ko je odgovoran za napade na gasovod Sjeverni tok.
    Makron je rekao da je Francuska predložila zemljama sa gasnom infrastrukturom u Sjevernom i Baltičkom moru da pokrenu koordinisane operacije sa francuskom mornaricom kako bi osigurali i nadzirali infrastrukturu.

    Prema njegovim riječima, infrastruktura poput gasovoda, kablova i satelita slabe su tačke i potrebno je da budu ojačane u trenutnom kontekstu geopolitičkih tenzija.

    “To je jedno od pitanja o kojima će biti govora u novom forumu pokrenutom u Pragu, Evropskoj političkoj zajednici, koja obuhvata zemlje članice EU i one izvan bloka”, dodao je Makron.

  • “Da je Tramp predsjednik SAD-a sukoba u Ukrajini ne bi bilo”

    Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro izjavio je da se vojna akcija u Ukrajini ne bi dogodio da je bivši američki predsjednik Donald Tramp ostao na toj funkciji.
    “Neki misle da do ovoga u Ukrajini ne bi došlo da je Tramp i dalje na vlasti. Slažem se sa tim”, rekao je on, prenio je Rojters, koji je Bolsonera označio kao bliskog Trampovog saveznika.

    Bolsonero je ovo rekao tokom nastojanja da pretekne ljevičarskog rivala Luiza Inasija Lulu da Silvu, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Brazilu, koji će biti održan 30. oktobra.

    Agencija konstatuje i da bi takvi komentari brazilskog predsjednika mogli da dovedu do tenzija sa Vašingtonom.

    Bolsonaro se, kažu, dugo divio Trampu, kao kolegi desničarskom populisti, i bio među posljednjim svjetskim liderima koji su priznali pobjedu aktuelnog američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

  • Rusija odbacuje rezoluciju Savjeta UN za ljudska prava

    Rusija odbacuje rezoluciju Savjeta UN za ljudska prava

    Rusija odlučno odbacuje rezoluciju koju je danas usvojio Savjet UN za ljudska prava /UNHRC/, ignorisaće ustanovljeni specijalni mehanizam i odbija da sarađuje sa njim, saopšteno je danas iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
    Na danas održanoj 51. sjednici UNHRC-a na inicijativu 26 članica EU odobren je nacrt rezolucije o situaciji u vezi sa ljudskim pravima u Ruskoj Federaciji.

    “Rusija odlučno odbacuje rezoluciju usvojenu danas i lažne optužbe koje su navedene, ignorisaće specijalni mehanizam Savjeta za ljudska prava i odbija da sarađuje sa njim”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da je rezolucija zasnovana na poznatim insinuacijama o “progonu” predstavnika civilnog društva, aktivista za zaštitu ljudskih prava i seksualnih manjina u Rusiji.

    U saopštenju se napominje da “zabrinutosti” iznesene u nacrtu ne odslikavaju realno stanje stvari i ne mogu služiti kao osnova za stvaranje položaja specijalnog izvjestioca za Rusiju, što je konačni proizvod u ovom antiruskom dokumentu.

    U saopštenju se dodaje da će istovremeno Rusija nastaviti da brani svoje prioritete u Savjetu za ljudska prava od kojih je uvijek bio i ostaje jačanje konstruktivnog, ravnopravnog međunarodnog dijaloga za unapređenje i zaštitu ljudskih prava.

  • Lajčak: Region zapadnog Balkana nije u dobrom stanju

    Lajčak: Region zapadnog Balkana nije u dobrom stanju

    Specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan Miroslav Lajčak izjavio je danas u Budvi da je situacija u Crnoj Gori i regionu „mnogo gora“ nego prije pet godina i da će ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore vjerovatno biti gori u odnosu na onaj od pre pet godina.
    Kao razlog za to on je na 2BS forumu naveo pad posvećenosti evropskim vrijednostima.

    Lajčak je ocijenio da je i regionalna saradnja gora nego tada, dodajući da svi indikatori pokazuju da su odlučnost i posvećenost reformama koje bi približile EU danas manje prisutne.

    -I ja snosim odgovornost. Ne radi se o krivici, već konstatujem ono što je očigledno, ovo je samo opservacija – naveo je Lajčak.

    On je rekao da je zamajac u politici proširenja, koji ranije nije bio prisutan, sada tu i poručio da EU čeka.
    Kako je istakao, Evropske političke zajednice ne treba se plašiti.

    -Rat u Ukrajini je promijenio mnogo toga, pravila, svjetsku arhitekturu. Postoji jedna mnogo dobra stvar, a to je da postoji buđenje kod EU . naveo je Lajčak, prenio je portal RTCG.

    On je rekao da su politički kriterijumi značajni jednako kao tehnički.

    -Region nije u dobrom stanju, a EU želi da pokaže da smo ozbiljni i želimo da pokažemo neki pozitivni primer zapadnog Balkana. Moj iskreni savjet regionu – hajde da manje razmišljamo šta želi EU, već da se fokusiramo na ispunjavanje svojih zadataka – naveo je Lajčak.

    On je istakao da članstvo nije poklon.

    -Morate izgraditi evropske standarde u zemljama, ali i rješavati bilateralna pitanja – naveo je Lajčak.