VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Orban: NATO na stolu ima opasne prijedloge, protiv smo slanja oružja i vojnika u Ukrajinu

    Orban: NATO na stolu ima opasne prijedloge, protiv smo slanja oružja i vojnika u Ukrajinu

    Premijer Mađarske Viktor Orban komentirao je posljednja dešavanja unutar EU i NATO saveza u kontekstu rata u Ukrajini te je naglasio kako Mađarska nikada neće pristati na prijedloge koji bi potencijalno mogli ugroziti njenu poziciju.

    Govoreći o sastanku s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, Orban je naglasio kako su pregovori okončani, ali da za Mađarsku i druge države tek slijedi težak period.

    “Ni prethodna sedmica nije bila laka, ali ova će biti još teža”, rekao je mađarski premijer.

    Također, on se osvrnuo na vanredni sastanak zemalja NATO saveza koji je zakazan za 24. mart, a na kojem će se razgovarati o ratu u Ukrajini i drugim problemima u odnosima s Ruskom Federacijom.

    “Na stolu NATO-a su opasni prijedlozi. Neke države članice su još jednom pozvale na blokadu zračnog prostora iznad Ukrajine. NATO je odbrambeni savez. Imamo sposobnost da branimo jedni druge, ali nije posao NATO-a da se angažuje u vojnim akcijama van saveza”, rekao je Orban.

    Mađarski premijer ističe kako je stav Mađarske o učešću NATO saveza u Ukrajini jasan.

    “Stav Mađarske je jasan. Ne želimo da šaljemo vojnike ili oružje izvan NATO saveza”, poručio je Orban.

    Između ostalog, mađarski premijer ističe kako su tokom sastanka s visokim zvaničnicima Evropske unije premijeri država razgovarali i o pitanju isporuke ruskog gasa i nafte.

    “To pitanje smo riješili prije deset dana. Jasno smo stavili do znanja da sankcije ne mogu biti proširene na uvoz ruskog plina i nafte. To bi nanijelo veću štetu nama nego Rusiji koja je inače na meti sankcija. Djelovat ćemo zajedno s nekim zemljama i još jednom ćemo zaštititi snabdijevanje Mađarske energijom zbog sigurnosti države”, zaključio je premijer Mađarske Viktor Orban.

  • Borel: Putin koristi izbjeglice kao oružje

    Borel: Putin koristi izbjeglice kao oružje

    Šef diplomatije EU Žosep Borel kaže da je ruska vojna operacija na Ukrajinu bila glavna tema Savjeta ministra spoljnih poslova EU koji su se danas satali u Briselu, ali da nisu donijete i konkretne odluke o sljedećim potezima EU uključujuci i pitanje novih sankcijama prema Rusiji.

    Borel nagalašava da će restriktivne mjere i dalje biti “važan dio pristupa EU” i napominje da je EU spremna da u koordinaciji sa pratnerima nastavi da pritiska Rusiju.

    Istovremeno EU će, prema riječima Borela, nastaviti da politički, finansijski, humanitarno pomaže Ukrajinu ukljucujući i pomoć vojnim snagama Ukrajine.

    “Došli smo do političkog dogovora o izdvajanju dodatnih 500 miliona evra iz Evropskog instrumenta za mir. Smatramo da je ono što se dešava u Ukrajini ratni zločin počinjen od strane ruskih vojnih snaga nad ukrajinskim civilima i to ne može proći bez odgovora”, kaže Borel.

    Šef diplomatije EU kaže i da je zbog ruskog uništavanja gradova trenutno 3,3 miliona izbjeglih iz Ukrajine i ocjenjuje da predsjednik Rusije Vladimir Putin koristi izbjeglice kao oružje.

    “Mi smo spremni da pomognemo svima”, kaže Borel, te zaključuje da će EU tražiti da se Rusija osudi zbog ratnih zločina i kršenje humnatirnog i međunarodnog prava.

  • Zaharova s podsmijehom na izjavu Psakijeve: ‘Sjeverni tok dva’ sam donio odluku da ne propušta gas

    Zaharova s podsmijehom na izjavu Psakijeve: ‘Sjeverni tok dva’ sam donio odluku da ne propušta gas

    Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova sa podsmijehom je reagovala na izjavu portparola Bijele kuće Džen Psaki o povlačenju američkih kompanija iz Rusije, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

    Psakijeva je nešto ranije izjavila da američke vlasti nisu tražile od kompanija da napuste rusko tržište, već da je to bila nezavisna poslovna odluka.

    “Isto tako je gasovod Sjeverni tok dva sam donio odluku da ne propušta gas”, napisala je Zaharova na društvenoj mreži “Telegram”.

    Nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, veliki broj zapadnih država objavio je uvođenje sankcija Rusiji, prevenstveno protiv bankarskog sektora i isporuke visokotehnoloških proizvoda.

    Veliki broj kompanija objavio je da se povlači iz Rusije.

  • SAD ograničavaju vize kineskim zvanicnicima zbog premiještanja etničkih manjina

    SAD ograničavaju vize kineskim zvanicnicima zbog premiještanja etničkih manjina

    SAD ograničavaju vize kineskim zvaničnicima zbog njihove umiješanosti u “represivne akte” protiv etničkih i vjerskih manjinskih grupa, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken, prenio je Rojters.

    Kineska politika prebacivanja stotina hiljada Ujgura i drugih etničkih manjina iz pokrajine Šinđjang na nova radna mjesta koja se često nalaze veoma daleko od njihove kuće dovodi do proređivanja njihove populacije, tvrdi kineska studija u koju je BBC imao uvid.

    Vlada negira da pokušava da promijeni demografiju u oblasti na krajnjem zapadu i kaže da je cilj premještanja na nove poslove podizanje visine prihoda i ublažavanje hronične ruralne nezaposlenosti i siromaštva.

    U najmnogoljudnijoj zemlji svijeta postoji 56 različitih etničkih grupa.

    Osim “Han Kineza”, neke od poznatijih etničkih grupacija su Tibetanci, Ujguri, Mongoli, Hui (koji su kineski muslimani), ali postoje i malo poznate etničke grupe koje potiču iz Centralne Azije, sa Sibira i Južne Azije.

  • Strateški kompas EU obuhvata i Zapadni Balkan, poseban osvrt na BiH

    Strateški kompas EU obuhvata i Zapadni Balkan, poseban osvrt na BiH

    Zapadni Balkan dobio je mjesto u Strateškom kompasu Evropske unije (EU) koji je jučer dobio zeleno svjetlo šefova diplomatija Unije na sastanku u Briselu, a u dokumentu se BiH i dijalog Beograda i Prištine posebno spominju.

    U dokumentu EU navodi se da proces pregovora o normalizaciji odnosa Prištine i Beograda „treba unaprijediti“, prenio je večeras Radio slobodna Evrope (RSE).

    Kada je reč o BiH navodi se da je od posebnog interesa da se podrži suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet BiH, „zasnovan na principima ravnopravnosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda“, kao što je propisano Ustavom BiH, kao i reformski proces na svom evropskom putu.

    Ministri su dali danas zeleno svjetlo Starteškom kompasu, a na samitu lidera EU u četvrtak i petak biće zvanično potvrđen.

    “Bezbjednost i stabilnost na cijelom Zapadnom Balkanu još uvijek nije potpuna, takođe zbog sve većeg stranog miješanja, uključujući kampanje manipulacije informacijama, kao i zbog potencijalnog prelivanja iz trenutnog pogoršanja evropske bezbjednosne situacije”, dodaje se u dokumentu.

    Strateški kompas je buduća vojna strategija Evropske unije.

    Sa njim se države članice dogovaraju oko zajedničke strateške vizije o ulozi Unije u bezbjednosti i odbrani, i obavezuju se na niz konkretnih i širokih smjernica za postizanje tih ciljeva u narednih pet do deset godina.

    Kako se navodi, imajući taj cilj na umu, “EU prvo treba da procijeni svoje specifično strateško okruženje i prioritete”.

  • Zašto je bitan Mariupolj i šta će se desiti ako ga Rusi osvoje

    Zašto je bitan Mariupolj i šta će se desiti ako ga Rusi osvoje

    Trenutno najžešće borbe između ruske i ukrajinske vojske se vode za kontrolu Mariupolja, grada na ukrajinskoj obali Azovskog mora. Ruska vojska drži grad u potpunoj blokadi i svakodnevno ga granatira.

    Vicemaršal britanskih zračnih snaga Sean Michael Bell je za Skynews uradio analizu zašto je Mariupolj tako bitan strateški grad.

    Prema mišljenju Bella, postoje dva razloga tolike važnosti ovog grada. Prvi je to što se grad nalazi na obali Azovskog mora, a Rusko carstvo je kontrolisalo njegovu obalu. Putin želi da obnovi slavne dane Carstva. Grad ima i taktički značaj jer bi njegovo osvajanje olakšalo komunikaciju između Krima i Donbasa.

    Ulične borbe su onemogućile Ruse da brzo zauzmu grad i ukrajinska vojska trenutno brani svaku ulicu, kuću i četvrt. Borba u Mariupolju je i dobar pokazatelj ukrajinskog otpora u čitavoj državi.

    Bell objašnjava kako postoje dvije opcije u slučaju da ruska vojska osvoji grad.

    U prvoj varijanti Putin bi sa pozicije moći pozvao Kijev da se preda. Druga opcija, opasnija za Putina jeste da da poveća ulog mobilizacijom dodatanih snaga iz Rusije. Ovo je opasnija opcija jer bi morao mobilisati rusku ekonomiju i pokrenuti sveobuhvatnu mobilizaciju vojnih obveznika. To bi značilo uključivanje ruskih snaga koje nije viđeno od Drugog svjetskog rata i imalo bi ozbiljne implikacije za Nato i Zapad.

  • Oglasila se Rusija: Pogođeni tržni centar služio kao skladište oružja

    Oglasila se Rusija: Pogođeni tržni centar služio kao skladište oružja

    Ruske trupe uništile su ukrajinsku bateriju višecjevnih raketnih bacača i skladište municije koje su nacionalisti postavili u tržnom centru u predgrađu Kijeva, koji nije bio u funkciji, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    U saopštenju se navodi da je ruska vojska koristila veoma precizno naoružanje za eliminaciju baze nacionalista 21. marta, javio je “Sputnjik”.

    Prethodno su na društvenim mrežama objavljeni video snimci na kojima je prkazano uništavanje parkinga u tržnom centru u Kijevu.

    Portparol Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je da je lokacija baze sa višecjevnim bacačima raketa otkrivena na osnovu obavještajnih podataka iz više izvora.

  • Bjelorusija bi mogla napasti, Putin će tamo postaviti atomske bombe

    Bjelorusija bi mogla napasti, Putin će tamo postaviti atomske bombe

    Visoki obavještajni dužnosnik iz NATO-a je izjavio da bi Bjelorusija koja je ruski saveznik, a čiji predsjednik Aleksandar Lukašenko za Vladimira Putina, predsjendika Rusije kaže da mu je veliki prijatelj, uskoro mogla napasti Ukrajinu.

    Navodno, prema izjavi dužnosnika koji je ovo izjavio pod uvjetom da ostane anoniman, Bjelorusi su spremni dopustiti Rusiji da postavi nuklearno oružje na bjelorusko tlo.

    • Bjeloruska vlada priprema okruženje kako bi opravdala ofanzivu na Ukrajinu i skoro raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji – rekao je ovaj dužnosnik.

    Ukrajinski dužnosnici javno su upozoravali da bi se Bjelorusija mogla pridružiti ratu. Dok je Bjelorusija dopustila ruskim snagama da koriste njezin teritorij za pokretanje kopnenih i zračnih operacija, NATO nije vidio nikakve čvrste dokaze da su bjeloruske trupe direktno sudjelovale u ratu u Ukrajini, rekao je dužnosnik.

    • Ne kažem vam da će sutra postaviti nuklearno oružje. Ono što mislim je da su poduzeli političke korake kako bi sada mogli primiti nuklearno oružje ako se donese takva odluka – rekao je.
  • NATO gomila vojne brodove kod “najslabije članice saveza”

    NATO gomila vojne brodove kod “najslabije članice saveza”

    Nekoliko sati nakon što su ruski projektili prvi put pogodili ukrajinske gradove 24. februara, zapovjednik njemačke mornarice Terje Schmitt-Eliassen dobio je obavijest da uputi pet ratnih brodova pod njegovim zapovjedništvom u bivšu sovjetsku republiku Latviju kako bi pomogao zaštititi najranjiviji dio istočnog krila NATO-a, piše Reuters.

    Brza depeša bila je dio njemačkog pokušaja da pošalje “sve što može ploviti na moru”, kako je to opisao glavni šef mornarice, u obranu područja koje vojni stratezi dugo smatraju najslabijom točkom saveza.

    Iznenadni odlazak plovila pokazao je kako je ruska invazija NATO i Njemačku vratila u novu stvarnost i suočila diplomate, obavještajne, političke i vojne dužnosnike s činjenicom koju sigurnosni izvori nazivaju najozbiljnijom prijetnjom sigurnosti saveza još od doba Hladnog rata, piše Reuters.

    ”Ova misija jasno pokazuje našu prisutnost na istočnom Baltiku”, kaže Schmitt-Eliassen. Ukupno 12 ratnih brodova s oko 600 mornara na brodu trebali bi započeti s operacijom čišćenja mina u narednim danima, prenosi Index.

    “Nova normalnost”
    Dana 16. veljače, kada su obavještajni podaci pokazali da je invazija neizbježna, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je sadašnju eru “novom normalnošću”.

    Cijela situacija na svijetu uvelike sliči na povratak u prošlost, piše Reuters. Osnovan 1949. za obranu od sovjetske prijetnje, NATO savez suočava se s povratkom na mehanizirano ratovanje, ogromnim povećanjem izdataka za obranu i potencijalno novom željeznom zavjesom koja pada diljem Europe.

    Nakon što se mučio pronaći novu ulogu nakon Hladnog rata, suprotstavljajući se terorizmu poslije napada 11. rujna na Sjedinjene Države 2001. i nakon ponižavajućeg povlačenja iz Afganistana 2021., NATO se vraća u obranu od svog izvornog neprijatelja.

    Ali postoji razlika. Kina, koja se razdvojila sa Sovjetskim Savezom tijekom Hladnog rata, odbila je osuditi rusku invaziju na Ukrajinu, koju Moskva naziva “posebnom vojnom operacijom”. A stari nacrti Hladnog rata više ne funkcioniraju jer se NATO širio na istok od 1990-ih, dovodeći bivše sovjetske države — uključujući baltičke države Latviju, Litvu i Estoniju 2004. godine.

    Početkom veljače Kina i Rusija izdale su snažnu zajedničku izjavu u kojoj odbacuju širenje NATO-a u Europi i dovode u pitanje međunarodni poredak predvođen Zapadom.

    “Došli smo do prekretnice”
    Izravna konfrontacija između NATO-a i Rusije mogla bi dovesti do globalnog sukoba.

    “Došli smo do prekretnice”, rekao je umirovljeni njemački general Hans-Lothar Domroese, koji je do 2016. vodio jedno od najviših NATO-ovih zapovjedništava u nizozemskom gradu Brunssumu.

    “Imamo Kinu i Rusiju koji sada djeluju zajedno, hrabro izazivajući Sjedinjene Države za globalno vodstvo. … U prošlosti smo govorili da odvraćanje djeluje. Sada se moramo zapitati: Je li dovoljno odvraćanje”, rekao je.

  • Kremlj upozorava: Na Ameriku takva odluka nema uticaj

    Kremlj upozorava: Na Ameriku takva odluka nema uticaj

    Zvanična Moskva je upozorila danas da će Evropa biti teško pogođena u slučaju embarga na rusku naftu, jer bi to urušilo energetsku ravnotežu kontinenta.

    Istovremeno ruski vrh ukazuje na to da na Sjedinjene Države takva odluka nema uticaj.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je pitanje bilo kakve zabrane uvoza ruske nafte veoma kompleksna tema, prenosi Rojters.

    Pojedini ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije zalažu se za uvođenje naftnog embarga u okviru daljih sankcija prema Rusiji, s ciljem da kazne Moskvu zbog događaja u Ukrajini, dodaje britanska agencija.

    Informacije da EU razmatra da se pridruži embargu Sjedinjenih Država na uvoz ruske naftne podstakle su danas rast cena “crnog zlata” za više od 3,0 posto.