VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Rusija je spremna

    Putin: Rusija je spremna

    Putin je izjavio danas da je Rusija spremna da vodi dijalog o strateškoj stabilnosti i očuvanju načina neširenja oružja za masovno uništenje.

    “Rusija je otvorena za dijalog o obezbeđivanju strateške stabilnosti, očuvanju načina neširenja oružja za masovno uništenje i poboljšanje situacije u sferi kontrole naoružanja”, rekao je ruski predsednik učesnicima desetog Peterburškog međunarodnog pravnog foruma, prenosi agencija Tas.

    Ocenio je da se dejstva kijevskog režima u Donbasu mogu opisati samo kao zločin protiv čovečnosti. “Ne postoji drugi način da se delovanje kijevskog režima definiše, osim kao zločin protiv čovečnosti”, smatra Putin.

  • Povlačenje sa Zmijskog ostrva – gest dobre volje

    Povlačenje sa Zmijskog ostrva – gest dobre volje

    Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ruske trupe napustile Zmijsko ostrvo u Crnom moru i naglasilo da je to gest dobre volje u specijalnoj operaciji.

    • Kao gest dobre volje, 30. juna su Oružane snage Ruske Federacije završile svoj zadatak na Zmijskom ostrvu i povukle garnizon koji je tu bio stacioniran – navodi se u saopštenju.

    U objavi se dodaje da ovo pokazuje svjetskoj zajednici da “Ruska Federacija ne ometa napore da UN organizuju humanitarni koridor za izvoz poljoprivrednih proizvoda sa teritorije Ukrajine”, prenio je “Sputnjik”.

  • Putin pozvao na jačanje saradnje između kaspijskih država

    Putin pozvao na jačanje saradnje između kaspijskih država

    Moskva poziva na jačanje saradnje između kaspijskih zemalja, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na samitu pet kaspijskih država u prestonici Turkmenistana Ašhabadu.
    „Rusija je doslijedno pozivala na jačanje partnerskih odnosa između pet kaspijskih država u oblasti politike, bezbjednosti, ekonomije i zaštite životne sredine, kao i u mnogim humanitarnim aspektima“, istakao je on.

    Kaspijska petorka uključuje Rusiju, Azerbejdžan, Iran, Kazahstan i Turkmenistan.

    Putin je rekao da je uvjeren da će striktno poštovanje principa Konvencije o pravnom statusu Kaspijskog mora garantovati prosperitet regiona, prenosi TASS.

    Prema riječima ruskog predsjednika, pet kaspijskih država je odgovorno za očuvanje Kaspijskog mora i obezbjeđivanje održivog regionalnog razvoja.

    Iranski predsjednik Ebrahim Raisi je na šestom Kaspijskom samitu izjavio da saradnja između država Kaspijskog mora postaje sve važnija, jer rješenje statusa mora mogu da pronađu samo primorske države.

    Zamjenik predsjednika Saveta Ruske federacije Konstantin Kosačov izjavio je da je procenat trgovine između Rusije i Irana u 2021. godini porastao za više od 70 odsto.

    Kaspijski lideri složili su se na samitu da počnu razgovori o nacrtu sporazuma o vojnim mjerama za izgradnju povjerenja.

  • Izvoznici nafte od Saudijske Arabije do Alžira neće podržati Zapad?

    Izvoznici nafte od Saudijske Arabije do Alžira neće podržati Zapad?

    Saudijska Arabija i njeni partneri u Savetu Persijskog zaliva za saradnju (GCC) neće podržati namjeru Zapada da ograniči cijene ruske nafte na globalnom tržištu.

    To je izjavio za Tas Mohamed Dijab, stručnjak za svetsku ekonomiju na Libanskom institutu za ekonomske studije.”Epoha kada su naftne monarhije bile spremne da ispune svaki zahtev Sjedinjenih Država i Zapada je prošlo. Moderna politička elita u zemljama GCC-a vodi izbalansiranu politiku i zainteresovana je za očuvanje partnerskih odnosa s Rusijom, tako da će reakcija arapskih izvoznika nafte od Saudijske Arabije do Alžira na tu odluku biti negativna“, rekao je Dijab.

    Prema njegovim rečima, teško je zamisliti kako će učesnici samita G7 u Elmauu moći da sprovedu svoj plan da Rusiju liše dela izvoznih profita.

    “Očigledno je da je za Organizaciju zemalja izoznica nafte (OPEK), koja s Rusijom ima zajedničku strategiju za stabilizaciju situacije na svetskim tržištima, ova inicijativa neisplativa“, naglasio je Dijab.

    Dodao je da tim korakom Zapad preti da izazove haos i da je usmeren na razaranje mehanizma prilagođavanja cena nafte u okviru grupe OPEK+.

    Libanski analitičar je takođe ocenio da Indija i Kina, koje kupuju velike količine sirove nafte i naftnih derivata od Rusije, neće pozdraviti nastojanja G7 da prisili Rusiju da prodaje svoju naftu po nižim cenama.

    “Sve u svemu, možemo očekivati da će SAD i Zapad izvršiti snažan pritisak na Indiju, kao i na zemlje GCC-a, uoči arapsko-američkog samita u DŽedi 16. jula, kojem će prisustvovati i američki predsednik Džo Bajden“, napomenuo je Dijab.

    On je primetio, takođe, da zemlje G7 žure da “otkinu” deo izvoznih prihoda Rusije kako bi do jesenjih izbora u Sjedinjenim Državama oborile svetske cene nafte.

    “Cena benzina u Americi postala je političko pitanje, a rasprodaja američkih rezervi nafte radi obaranja svetskih cena do sada je imala mali efekat”, zaključio je Dijab.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel najavili su planove za ograničenje cena ruske nafte na samitu G7 u Elmauu.

    Prema Mišelu, za to je potrebna šira koalicija koja bi uključila i druge zemlje, a ne samo EU i SAD.

  • Bajden gomila vojsku

    Bajden gomila vojsku

    Najavljujem da će SAD poboljšati položaj naših snaga u Evropi, odgovoriti na promenu bezbednosnog okruženja i ojačati našu kolektivnu bezbednost.

    SAD dugoročno jačaju vojno prisustvo u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, Španiju, Poljsku i baltičke zemlje, na osnovu pretnji koje dolaze iz Rusije.Ova objava američkog predsednika DŽozefa Bajdena u Madridu, na Samitu NATO, bila je konkretan izraz najava generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga o raspoređivanju više borbenih formacija i opreme na istoku Evrope.

    Domaćin samita, španski premijer Pedro Sančes precizirao je da će Rusija biti identifikovana kao glavna pretnja u novom strateškom konceptu Alijanse, dok je Stoltenberg, najavljujući “istorijski samit izrazitih promena”, poručio da i Kina predstavlja izazov za vrednosti i interese Alijanse koja mora da uzme u obzir posledice po svoju bezbednost ulaganja Pekinga u moderno oružje dugog dometa.

    Bajden je potvrdio je da će SAD povećati broj razarača u Španiji sa četiri na šest, poslati dve dodatne eskadrile F-35 u Britaniju i uspostaviti štab 5. armije u Poljskoj, što je Varšava odmah pozdravila. Potvrdio je i da će SAD ojačati vazdušnu odbranu i druge kapacitete u Nemačkoj i Italiji, te pojačavati rotaciono raspoređivanje vojnika u baltičkom regionu.

    Nemački kancelar Olaf Šolc tvrdi da će NATO nastaviti da snabdeva Ukrajinu oružjem koliko je potrebno, dok je ministarka odbrane ove zemlje Kristina Lambreht najavila da će Berlin učestvovati sa dodatnih 15.000 vojnika u jačanju jedinice za brze intervencije NATO i dati doprinos u opremi, sa 35 borbenih aviona i 20 brodova.

    Reakcije Moskve i Pekinga na strateške planove NATO govorile su o produbljivanju sukoba između Alijanse i Rusije i Kine. Moskva negativno gleda na jučerašnji zvanični poziv da se Švedska i Finska priključe NATO i ocenjuje da je širenje Alijanse destabilizujuće. U Moskvi žale i zbog “razgovora o evroatlantskoj solidarnosti, koji se koriste kao paravan za agresivne planove NATO u odnosu na Rusiju”.

    I Kina je duboko zabrinuta zbog implikacija novog strateškog koncepta NATO:

    “Pojedini lideri NATO su u poslednje vreme prikazali druge zemlje kao pretnju. Ali činjenica je da je sam NATO napravio probleme u različitim delovima sveta – rekao je stalni predstavnik Kine pri UN DŽang Đun i pozvao NATO i da “ne koristi ukrajinsku krizu kao izgovor za podsticanje konfrontacije u celom svetu ili novog Hladnog rata”.

    U međuvremenu se oglasila i Severna Koreja ocenom da zajedničke vežbe SAD, Južne Koreje i Japana predstavljaju uvod u “azijsku verziju NATO”.

    O napetosti u samom Madridu govorilo je i oko 10.000 pripadnika bezbednosnih snaga u okviru najveće bezbednosne operacije u novijoj istoriji Španije. Policajci patroliraju gradom, vazdušni prostor štiti više desetina helikoptera, a u visokom stanju pripravnosti su borbeni avioni i protivvazdušna odbrana.

    Ruska salata
    Zvaničnici i novinari bili su iznenađeni kada su pronašli rusku salatu na meniju u jednom od restorana gde su ručali učesnici samita, prenosi Rojters.

    Salata od graška, krompira, šargarepe i majoneza često je na jelovnicima španskih restorana, i dok se očekivalo da će Rusija biti označena kao bezbednosna pretnja u novom strateškom konceptu Alijanse, ruska salata na meniju bila je pravi šok.

    “Da je Putin žensko”
    Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je, povodom navoda britanskog premijera Borisa DŽonsona da Vladimir Putin ne bi napao Ukrajinu da je žena, ironično izjavio da bi Sigmund Frojd bio zainteresovan da proučava njegov slučaj.

    “Stari Frojd bi tokom svog života sanjao o takvom objektu za istraživanje”, izjavio je.

    DŽonson je ocenio i da je ono što Putin radi u Ukrajini “savršen primer toksične muškosti”, dodavši da se zalaže za veće učešće žena na pozicijama u vlasti.

  • Američki obavještajci misle da postoje tri scenarija za kraj rata

    Američki obavještajci misle da postoje tri scenarija za kraj rata

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je u srijedu čelnica američkih obavještajnih službi.

    Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još “dugo vrijeme”. “Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi”, rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ovog je tjedna rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.

    No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.

    Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u veljači odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas. “Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine”, rekla je Haines.

    Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od svibnja. “Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva na ovom području i sposobnosti njegove vojske, svojevrsnu neusklađenost između njegovih ambicija i onoga što vojska može postići”, rekla je.

    Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage “ostvaruju postupne dobitke, bez proboja”.

    Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili uspješna ukrajinska stabilizacija bojišnice uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i drugim područjima južne Ukrajine.

    Rusiji će trebati godine da obnovi svoje snage, ocijenila je. “Tokom ovog razdoblja očekujemo da će se više oslanjati na asimetrična sredstva koja imaju, kao što su kiber-napadi, kontrolu energenata, čak i nuklearna oružja kako bi pokušali upravljati stanjem i projicirati moć i utjecaj na globalnoj razini”, rekla je Haines.

    “U međuvremenu, malo je vjerojatno da će ruske trupe moći voditi više operacija istovremeno”, nastavila je. Putinov prioritet je sada, osvajanje u regiji Donbasa i slom ukrajinskih snaga, što će, procjenjuje Moskva, “prouzročiti slabljenje otpora iznutra”, rekla je Haines.

  • Putin: Ako infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Švedskoj i Finskoj ─ Rusija će odgovoriti

    Putin: Ako infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Švedskoj i Finskoj ─ Rusija će odgovoriti

    U slučaju da vojna infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Finskoj i Švedskoj, Rusija će morati da odgovori recipročno, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na Kaspijskom samitu.

    „Nemamo o čemu da brinemo u pogledu članstva Finske i Švedske u NATO-u. Ako žele (u NATO), samo naprijed. Ali moraju jasno da shvate da za njih ranije nije bilo prijetnji, a sada, ako se tamo rasporede vojni kontigenti i infrastruktura, bićemo prinuđeni da recipročno reagujemo i stvaramo iste prijetnje za teritorije sa kojih se nama stvaraju prijetnje“, objasnio je Putin odgovarajući na pitanja novinara.

    „To su očigledne stvari. Zar ne shvataju? Sve je bilo u redu, a sad će biti nekih tenzija, to je očigledno, naravno, bez toga se ne može. Ponavljam, ako se budu stvarale prijetnje“, rekao je ruski predsjednik.

    Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopštio da Alijansa planira da ojača borbene grupe na svojim istočnim granicama, kao i da poveća brojnost Snaga za brzo reagovanje sa sadašnjih 40 na više od 300 hiljada, dok je pomoćnik generalnog sekretara NATO-a Kamil Gran rekao da NATO neće dati Rusiji garancije da neće raspoređivati nuklearno oružje u Švedskoj i Finskoj ukoliko postanu članice Alijanse.

  • NATO jača odbrambeni koncept, u vizuri i BiH

    Na madridskom samitu NATO-a, a zbog rusko-ukrajinskog rata, usvajanjem novog strateškog koncepta očekuje se značajnije povećanje prisustva Alijanse u regionu zapadnog Balkana, što će uticaja imati i na BiH.

    Na jučerašnjem dijelu samita otklonjene su formalne prepreke prijemu Švedske i Finske u Alijansu, koje je postavila Turska, pa se očekuje da će već na ovom samitu ove dvije zemlje krenuti ka statusu pridruženih članica, dok u narednih nekoliko mjeseci do godinu dana 30 parlamenata zemalja članica ne ratifikuje formalan prijem dvije nove članice.

    Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, juče je izjavio da će na ovom samitu NATO donijeti dalekosežne odluke koje će transformisati Sjevernoatlantsku vojnopolitičku alijansu.

    “To će uključivati novi strateški koncept kako da NATO pripremimo za budućnost u konkurentnijem i opasnijem svijetu. To je fundamentalna promjena u odvraćanju i odbrani NATO-a, kao i snažna dugoročna podrška Ukrajini uz još tješnju saradnju s našim partnerima”, rekao je Stoltenberg.

    Osim toga, Alijansa je najavila slanje vojnih pojačanja na istočne granice prema Rusiji, što znači da će dio trupa biti raspoređen i na Balkanu, odnosno biće obezbijeđene rezervne snage u matičnim zemljama koje će u kratkom periodu, ukoliko bude bilo potrebe, moći biti poslate na istočne granice prema Rusiji. Osim toga, i SAD su najavile da će pojačati svoj kontingent u Evropi, što je potpuni obrat u odnosu na politiku započetu tokom predsjedavanja SAD Baraka Obame, povlačenjem američkih snaga s evropske teritorije i jačanje vojnog prisustva u azijsko-pacifičkom regionu.

    Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva, za “Nezavisne novine” kaže da u narednom periodu očekuje najavu o jačanju kontingenta EUFOR-a u BiH i kada su vojnici u pitanju, ali i naoružanje i oprema. S obzirom na to da, kako ističe, već sada većinu kontingenta čine NATO članice, on ne očekuje veće probleme u realizaciji ovih odluka. Osim toga, kako ističe, predviđa da će u najskorije vrijeme biti održana vojna vježba vojski Srbije i BiH, koja je bila odgođena, a za koju tvrdi da bi NATO želio da bude održana što je prije moguće.

    “Očito je da se teži jačanju međusobnog povjerenja u regionu, a posebno kad su u pitanju vojske. Tako će se pomoći smanjivanju tenzija u regionu i jačati saradnja na svim poljima”, ocjenjuje on.

    Što se tiče jačanje saradnje, smatra da će ona prvo ići ka jačanju partnerstva, dok se ne donese konačna odluka o ulasku BiH u NATO. Kozar očekuje da će narednih godina doći do jačanja dijaloga unutar BiH, što je neophodan uslov da dođe do konačne odluke.

    S druge, pak, strane, Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da je stabilnost unutar BiH uslovljena spoljnopolitičkim balansom.

    “Zato mislim da treba imati razumijevanja da bi svaki pritisak, bilo NATO-a, bilo Rusije, na BiH poremetio unutrašnji balans, što nikom nije potrebno, a ponajmanje BiH”, smatra Šolaja. On, međutim, ipak ističe da rusko-ukrajinski rat mijenja geopolitičke odnose i da su zemlje prinuđene da se opredjeljuju, te da s te strane očekuje jačanje pritiska i na BiH.

    Šolaja smatra da je proteklih godina NATO izgubio mehanizme direktnog uticaja u regionu, dijelom i zbog gubitka orijentacije ka stvaranju zajedničke kolektivne bezbjednosti, ali da nova geopolitička i geostrateška orijentacija značajno utiče na zemlje da se svrstavaju na jednu ili drugu stranu.

    “Šta će uraditi svaka od zemalja pojedinačno, zavisi najviše od njihovih geopolitičkih orijentacija, ali meni se čini da ni Srbija ni BiH neće tako skoro u NATO, posebno nakon posljednje odluke Evropskog savjeta da ne dodijeli status kandidata BiH. Većina zemalja Evropskog savjeta su ujedno i članice NATO-a”, ističe on.

    Od predstavnika BiH na samitu je prisutan ministar odbrane Sifet Podžić, koji učestvuje na partnerskoj sesiji samita, na kojoj će BiH dobiti značajno mjesto.

  • Norveška blokada

    Norveška blokada

    Norveške nije dozvolila tranzit ruske robe za ruske rudare na ostrvu Špicbergen, čime krši ljudska prava i principe humanosti, saopštio je danas Konstantin Kosačov, zamenik predsednika Saveta Ruske Federacije, gornjeg doma parlamenta.

    “Radi se o hrani za ruske rudare koji rade u tom naselju. Donošenjem takve odluke norveške vlasti nastoje da ruske rudare ostave bez hrane, što je potpuno nemoralno. Time se krše ljudska prava i principi humanosti”, napisao je Kosačov na društvenoj mreži Telegram.

  • “SAD mjenjaju stav sile”

    “SAD mjenjaju stav sile”

    Američki predsednik DŽozef Bajden izjavio je danas tokom samita NATO u Madridu da Sjedinjene Američke Države menjaju svoj stav sile u Evropi na osnovu pretnji koje dolaze iz Rusije.

    Potvrdio je da će SAD povećati broj razarača u Španiji sa četiri na šest, prenosi agencija Rojters. Naveo je da će Vašington poslati dve dodatne eskadrile F-35 u Veliku Britaniju i uspostaviti štab 5. armije u Poljskoj.