Kategorija: Svijet

  • Šolc: Njemačka neće bojkotovati ruske energente

    Šolc: Njemačka neće bojkotovati ruske energente

    Njemački kancelar Olaf Šolc još jednom je danas odbacio pozive da Njemačka bojkotuje ruske energente zbog ruskog napada na Ukrajinu.

    Šolc je danas izjavio da su sankcije već uvedene Rusiji i da pogađaju ekonomiju te zemlje, a da će sve to “biti samo još dramačnije svakoga dana”, prenio je AP.

    U isto vrijeme, sankcije su osmišljene da budu “podnošljive” za one koji ih uvode, uključujući i dugoročno, dodao je on.

    “Zbog toga pozicija Njemačke ostaje nepromijenjena po energetskom pitanju”, rekao je Šolc.

    Kancelar je izjavio da su ostale zemlje u Evropi još više zavisne od ruske nafte, uglja i gasa nego Njemačka, kao i da “niko ne treba da bude ostavljen po strani, kada je riječ o ovom pitanju”.

    Šolc je ponovio da Njemačka radi na tome da promjeni snabdjevača energentima i da će za to biti potrebno vrijeme, ali da će na kraju imati isti efekat kao i bojkot.

    AP dodaje da evropske zemlje plaćaju Rusiji na stotine miliona dolara svake godine za fosilna goriva, kao i da ukrajinski zvaničnici kažu da ova trgovina finansira rat protiv njihove zemlje.

  • Guteres: Rat u Ukrajini prijeti da izazove globalnu krizu gladi

    Guteres: Rat u Ukrajini prijeti da izazove globalnu krizu gladi

    • Rat u Ukrajini prijeti da izazove globalnu krizu gladi, upozorio je danas generalni sekretar Ujedinjenih Nacija Antonio Guteres i ocijenio da je vrijeme da se okonča ovaj “apsurdni rat”.

    Guteres je rekao da je nastavak rata u Ukrajini “moralno neprihvatljiv, politički neodbranjiv i vojno besmislen”, prenosi Rojters.

    On smatra da se rat u Ukrajini ne može dobiti.

    Guteres tvrdi da, čak i ako Mariupolj padne, Ukrajina se ne može osvojiti po principu “grad po grad, ulica po ulica, kuća po kuća”,

    On je ocijenio da ukrajinski narod prolazi kroz “živi pakao”.

  • Stano: Nema sankcija protiv Srbije

    Stano: Nema sankcija protiv Srbije

    Portparol EU Peter Stano kaže za Tanjug da EU, uvođenjem sankcija protiv Rusije i Bjelorusije, nije ciljala Srbiju niti njen energetski sektor, a da se trenutno vode razgovori između Brisela i Beograda kojim bi trebalo da se “razjasne sve zabrinutosti Srbije u vezi s primjenom i posljedicama restriktivnih mjera”.

    “Nema sankcija EU protiv Srbije i nema planova za bilo kakve sankcije Srbiji. Sankcije EU u vezi s ruskom invazijom na Ukrajinu ciljaju na dvije zemlje koje su očigledno odgovorne za to, a to su Rusija i Bjelorusija, kao i na određeni broj pojedinaca i kompanija iz ovih zemalja. Trenutno smo u kontaktu sa srpskim vlastima da razjasnimo sve njihove zabrinutosti u vezi s primjenom i posljedicama restriktivnih mjera”, kaže Stano za Tanjug.

    Na pitanje da li EU ima u vidu posljedice koje sankcije nametnute Rusiji mogu da imaju na određene sektore u Srbiji, uključujući i trgovinu foslinim gorivima, i kako će to biti biti riješeno ili kompenzovano, Stano kaže da EU već radi na jačanju podrške regionu zapadnog Balakna u oblasti energetske bezbjednosti kroz obezbjeđivanje sredstava za investicije u energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, izgradnju i rehabilitaciju Transbalkanskog elektroenergetskog koridora.

    “To sve radimo kako bismo smanjili zavisnost od fosilnih goriva i pomogli partnerima da bolje integrišu energetsku mrežu i pristupe energiji iz više izvora”, objašnjava Stano.

    U Briselu podsjećaju da je početak radova na gasnom interkonektoru Srbija – Bugarska u januaru 2022. godine, za koji je EU obezbijedila bespovratna sredstva od skoro 50 miliona evra, važan “zajednički korak EU i Srbije” ka obezbjeđivanju i diversifikaciji snabdijevanja Srbije gasom.

    “U bliskom kontaktu šmo i sa Sekretarijatom Energetske zajednice, pratimo i situaciju cijena, ali i sigurnosti snabdijevanja u regionu. Radimo sa svim našim partnerima na zapadnom Balkanu na ublažavanju uticaja rata na njihovu ekonomiju i društvo”, navodi Stano.

    U Briselu napominju da je EU najveći i najtransparentniji donator i trgovinski partner Srbije i da joj pruža ubjedljivo najviše podrške u razvoju za šta je izdvojeno tri milijarde evra bespovratnih sredstava za 13 godina.

    “I dolazi još”, poručuju iz Brisela.

  • Michael Murphy razgovarao s Draganom Čovićem: Više nego ikad potrebna je funkcionalna BiH

    Michael Murphy razgovarao s Draganom Čovićem: Više nego ikad potrebna je funkcionalna BiH

    Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država objavili su da je održan sastanak ambasadora Michael Murphya i Dragana Čovića.

    Kako su objavili na zvaničnom Twitter nalogu ambasade Sjedinjenih Američkih Država, ambasador Murphy se sastao sa predsjedavajućim Doma naroda BiH Draganom Čovićem.

    Iz Ambasade su poručili da postoji hitna potreba, više nego ikad za funkcionalošću bosanskohercegovačkih instuticija koje bi pokrenule Bosnu i Hercegovinu na Euro-atlantskom putu.
    Do objave je došlo nakon što su propali pregovori o izmjenama izbornog zakona i prekidanja blokade funkcionisanja institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Podsjetimo, Murphy je i nakon propalih pregovora o Izbornom zakonu naglasio da je problem nefunkcionisanje institucija FBiH.

    “Posebno odbijanje da se prihvate razumne promjene koje bi unaprijedile funkcionalnost institucija u Federaciji učinilo je nemogućim da se postigne izbalansiran dogovor da se osigura funkcionisanje vlasti”, poručio je Murphy u nedjelju.

  • Navaljni proglašen krivim za prevaru posebno velikih razmjera

    Navaljni proglašen krivim za prevaru posebno velikih razmjera

    Sud u Moskvi proglasio je danas opozicionog lidera Alekseja Navaljnog krivim za prevaru posebno velikih razmjera, objavljeno je danas.

    Sudija Margarita Kotova je u presudi navela da je Navaljni “počinio prevaru, odnosno krađu tuđe imovine obmanom i povredom povjerenja”, prenosi Interfaks.

    Prema presudi, sud je utvrdio krivicu Navaljnog za sve četiri tačke optužnice za “prevaru posebno velikih razmjera” koje su mu stavljene na teret.

    On je optužen i za nepoštovanje suda, a presuda po ovoj optužnici, kao i kazne za Navaljnog, biće izrečene naknadno.

    Presuda Navaljnom je objavljena na saslušanju u popravnoj koloniji broj 2 u gradu Pokrov u Vladimirskoj oblasti.

    Državno tužilaštvo je na ročištu 15. marta zatražilo od suda da proglasi Navaljnog krivim po svim tačkama optužnice i osudi ga na 13 godina zatvora i novčanom kaznom od 1,2 miliona rubalja.

    Odbrana opozicionara insistirala je na oslobađajućoj presudi, negirajući njegovu krivicu.

    Prema optužnici, Navaljni je stvorio organizovanu grupu koju su činili njegovi saradnici Leonid Volkov, Roman Rubanov i drugi saučesnici, koja je prikupljala novac od neograničenog broja ljudi za aktivnosti “Fonda za borbu protiv korupcije”, “Fond za zaštitu prava građana” i “Štab Navaljnog”, kao kao i predsjedničke kampanje 2018.

    Na teret mu se stavlja da je ujmesto statutarnih aktivnosti nevladinih organizacija koje je organizovao, Navaljni novac trošio na ekstremizam i lične potrebe.

  • Nebenzja: Iščupani su nam jezici

    Nebenzja: Iščupani su nam jezici

    Ruski stalni predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja je u intervjuu za TV kanal Rusija 24 rekao da je u svijetu “u toku strašni talas da se eliminiše rusko prisustvo u medijima”.

    “Odsječeni smo od kanala komunikacije, zabranjeno nam je da iznosimo svoje gledište, iščupani su nam jezici”, dodao je on.

  • Rjabkov: Odnosi SAD i Rusije došli do ivice prekida

    Rjabkov: Odnosi SAD i Rusije došli do ivice prekida

    Rusko-američki odnosi su na ivici prekida, a njihova budućnost zavisi od toga koji će put da odabere Vašington, rekao je danas novinarima zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.

    “Američkom ambasadoru je juče uručena protestna nota, u kojoj se napominje da su aktuelna dešavanja dovela rusko-američke odnose do ivice prekida. Nema ništa više od onoga što je tamo navedeno. Ponovo naglašavam da se postavlja pitanje puta koji će SAD da izaberu“, istakao je ruski zamjenik ministra, prenosi TAS S.

    On je poručio da Vašington treba da napusti politiku eskalacije odnosa sa Rusijom i prestane da “upumpava oružje u Ukrajinu”.

    “Postavljanje pitanja o tome šta treba da se uradi da bi se ovi odnosi održali je definitivno ispravno. SAD samo treba da zaustave svoju eskalaciju, kako verbalnu tako i na način što oružjem pumpaju kijevski režim. Prestanite sa prijetnjama Rusiji“, rekao je Rjabkov.

    Ruski diplomata je naveo i da akcije Vašingtona, koje pogoršavaju odnosa sa Moskvom, neće spriječiti Rusiju da se prilagodi sankcijama uvedenim toj zemlji.

    “Ovo nema uticaja na našu opredeljenost da se prilagodimo okolnostima u vezi sa sankcijama SAD, koje su njihovi evropski sateliti uveli na predlog Vašingtona”, rekao je on.

    Rjabkov je naglasio i da je malo vjerovatno da će SAD pozitivno uticati na Kijev, iako bi to po njemu “stvorilo izglede za poboljšanje rusko-američkih odnosa”.

    “Ako Amerikanci uspiju da nekako pozitivno utiču na Kijev, u šta ne sumnjam da bi mogli, ali sam siguran i da se to, nažalost, neće desiti, onda mislim da bi se stvorili izvijesni izgledi za normalizaciju rusko-američkih odnosa”, izjavio je ruski zvaničnik.

    On je saopštio i da akcije Vašingtona nemaju uticaja na “rešenost Moskve da postigne svoje ciljeve u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, navodi TAS S.

  • Zelenski: S Putinom sam spreman razgovarati o Donbasu i Krimu, ali uz sigurnosne garancije

    Zelenski: S Putinom sam spreman razgovarati o Donbasu i Krimu, ali uz sigurnosne garancije

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za ukrajinski medij Suspilne govorio je o nastavku pregovora između Rusije i Ukrajine te je poručio kako će se rezultati razgovora morati potvrditi i kroz referendum.

    U kontekstu eventualnog ulaska Ukrajine u NATO, Zelenski je govorio i o tome da li država razmišlja o eventualnom odustajanju od jače saradnje s alijansom.

    “Ja bih ovom pitanju pristupio kao dizanju tegova. Postoji nekoliko pristupa. Mislim da ne možete odmah podići 200 kilograma. Mi u ovom trenutku iznad svega imamo težinu ljudskih života. Rusija nam je susjed. Postoji NATO, postoji naša želja u Ustavu, a postoje i nejasnoće unutar NATO-a kada je riječ o našem ulasku u alijansu. Moramo pronaći format u kojem ćemo razumjeti sve to”, rekao je Zelenski.

    Poručio je kako je definitivno stigao trenutak za sastanak s ruskim liderom Vladimirom Putinom.

    “Mislim da je ovo vrijeme za moj sastanak s ruskim predsjednikom. Bez toga, nećemo u potpunosti razumjeti šta su oni spremni učiniti kako bi zaustavili rat. To su veoma ozbiljne stvari”, poručio je ukrajinski lider u intervjuu za Suspilne.

    Naglašava kako Ukrajina ne može ispunjavati ruske ultimatume tokom pregovora.

    “Nećemo to moći fizički uraditi. Izgubili smo ljude. Svi moramo biti uništeni kako bi se ruski ultimatumi ostvarili. Ultimatumi su loša stvar jer vode u genocid i uništenje ukrajinskog naroda. Dakle, mora postojati dijalog. Mi smo za mir. Koliko god bilo teško, bolje je od rata. Može se naći kompromis u dijalogu”, mišljenja je Zelenski.

    Između ostalog, Zelenski je govorio i o budućem statusu Donbasa i Krima.

    “To je teška priča za sve. Da bismo razgovarali o tome, moramo napraviti ovaj prvi korak koji se tiče sigurnosnih garancija. Na prvom sastanku s Putinom spreman sam da pokrenem ova pitanja. Naravno, razgovarali bismo i o ustavnim promjenama, promjenama zakona kada je riječ o garantovanju sigurnosti”, ističe Zelenski.

    Ipak, pojašnjava kako će o donošenju odluka svoju ulogu imati i građani Ukrajine.

    “Objasnio sam pregovaračkim grupama. Kada pričate o svim tim promjenama, one mogu biti historijske. Narod će morati odgovoriti na određene formate kompromisa”, poručio je ukrajinski predsjednik.

    Na kraju, jasno je naglasio kako Ukrajina nije u ratu s Rusijom i s ruskim narodom.

    “Niko nije u ratu s Rusijom. Oni su došli ovdje i ratuju s Ukrajinom, a mi se konkretno borimo protiv ruske vojske, vojnika i oficira. Naše trupe nisu ušle na njihovu teritoriju uprkos tome što se radi o invaziji”, zaključio je Zelenski.

  • Japanci bijesni nakon odluke Putina da prekine mirovne pregovore dvije zemlje

    Japanci bijesni nakon odluke Putina da prekine mirovne pregovore dvije zemlje

    Rusija se povukla iz pregovora o mirovnom sporazumu s Japanom i zamrznula je zajedničke ekonomske projekte u vezi sa spornim Kurilskim otocima zbog sankcija koje joj je Tokio uveo zbog Ukrajine, što je izazvalo gnjevnu reakciju Japana.

    Rusija i Japan još uvijek nisu formalno okončali neprijateljstva iz Drugog svjetskog rata zbog sukoba oko otoka poznatih u Rusiji kao Kurili, a u Japanu kao Sjeverni teritorij. Otoke su zauzeli Sovjeti na kraju Drugog svjetskog rata.

    “U sadašnjim uvjetima Rusija ne namjerava nastaviti pregovore s Japanom o mirovnom sporazumu”, saopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova navodeći “otvoreno neprijateljske stavove” Japana i pokušaje “nanošenja štete interesima naše zemlje”, prenosi Hina.

    Japanski premijer Fumio Kishida rekao je da se snažno protivi odluci Rusije, nazvavši je “nepravednom” i “potpuno neprihvatljivom”.

    Japan je prošle sedmice najavio planove za ukidanje trgovinskog statusa najpovlaštenije nacije Rusiji, proširenje opsega zamrzavanja imovine ruske elite i zabranu uvoza određenih proizvoda.

    Prošle godine predsjednik Vladimir Putin rekao je kako i Tokio i Moskva žele dobre odnose te da je apsurdno što nisu postigli mirovni sporazum.

    Rusija se također povukla iz pregovora s Japanom o zajedničkim poslovnim projektima na Kurilskim otocima i ukinula bezvizna putovanja japanskih državljana, stoji u saopštenju.

  • Ukrajinci oslobodili grad kod Kijeva, Biden kaže da je Putin “pritjeran uza zid”

    Ukrajinci oslobodili grad kod Kijeva, Biden kaže da je Putin “pritjeran uza zid”

    U videoporuci u ponedjeljak naveče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ukrajinske oružane snage odbijaju rusku vojsku i da su usporile njihovo napredovanje.

    Dodao je da je ruski avion oboren u regiji Harkov, gdje se nalazi drugi po veličini grad u Ukrajini.
    Osim toga, ukrajinska vojska tvrdi da su njene snage ponovno zauzele grad Makariv, blizu Kijeva.

    Glavni stab Oružanih snaga Ukrajine kaže da su njegove trupe potisnule Ruse iz grada oko 60 kilometara zapadno od Kijeva.

    “Zahvaljujući herojskim akcijama naših branitelja, državna zastava Ukrajine podignuta je nad gradom Makarivom, neprijatelj je odbačen”, objavili su na svojoj Facebook stranici.

    Ovo se događa tri dana nakon što je u ruskom minobacačkom napadu na grad ubijeno sedam ljudi, prema lokalnoj policiji.

    Američki predsjednik Joe Biden vjeruje da je Vladimir Putin “pritjeran uza zid” u Ukrajini, što povećava mogućnost da pribjegne hemijskom ili biološkom oružju.

    Na poslovnom okruglom stolu u Washingtonu u ponedjeljak, Biden je rekao da vjeruje da Rusija priprema nove “lažne tvrdnje”.


    “Oni takođe sugerišu da Ukrajina ima biološko i hemijsko oružje u Ukrajini. To je jasan znak da razmišlja o korištenju tog oružja”, rekao je Biden.

    Američki i saveznički dužnosnici su u više navrata tvrdili da bi Rusija mogla koristiti lažne tvrdnje o hemijskom oružju kao prethodnicu za korištenje takvog oružja.