Kina neće podržati predlog SAD da se Rusija isključi iz G20 (samit lidera 20 zemalja), rekao je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbing.
Kako je naveo, nijedna članica nema pravo da isključi drugu zemlju.
“Nijedna članica nema pravo da isključi drugu zemlju iz članstva G20”, istaka je diplomata.
Da podsetimo, specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini počela je 24. februara, a oko deset miliona Ukrajinaca moralo je da napusti svoj dom zbog rata.
Poslanica stranke Levice u nemačkom Bundestagu i predsednica frakcije levice u Odboru za odbranu Žaklin Nastić izjavila je da je napad NATO-a na SRJ presedan.
NATO agresija na bivšu SR Jugoslaviju je presedan koji su SAD i “koalicija voljnih” nastavile 2003. godine protiv Iraka,a sada ga koristi i Rusija protiv Ukrajine, ocenila je poslanica Levice u nemačkom Bundestagu i predsednica frakcije levice u odboru za odbranu Žaklin Nastić.”Sutra, 24. marta je 23. godišnjica NATO agresije na SRJ. Taj napad je bio jasno i hladnokrvno kršenje međunarodnog prava i predstavlja presedan, koji su SAD i koalicija voljnih nastavili u Iraku 2003. godine, a sada ga koristi i Rusija protiv Ukrajine”, ocenila je Žaklin Nastić u saopštenju dostavljenom Tanjugu.
Ona je podsetila da je Jugoslavija 77 dana bombardovana, pod izgovorom, kako je citirala tadašnjeg šefa nemačke diplomatije Jozefa Fišera, da bi se “sprečio drugi Aušvic”.
“NATO je uništio gradove, škole, bolnice, elektrane, crkve, memorijalne centre, mostove, vozove… delimično čak i municijom od obogaćenog uranijuma. Do dan danas stanovništvo ima zdravstvene posledice”, ukazala je ona.
Naglasila je da su žrtve bombi pre svega bili civili, dok je šteta po jugoslovensku armiju, zbog skrivanja, bila ograničena.
Žaklin Nastić je kazala da je tadašnji portparol NATO Džejmi Šej stvorio pojam navodno neizbežnih “kolateralnih šteta”, što treba da oslika ubijanje civila i razaranje civilne infrastrukture na hladan birokratski jezik.
“Međutim, u ratovima su najčešće žrtve žena, deca i muškarci koji ne učestvuju u sukobu. To je jedan razlog više da se odbiju svi ratovi“, poručila je ona.
Zato, podvlači, Levica zahteva bezuslovni povratak međunarodnom pravu, koje sadrži zabranu primene sile: “Ne sme biti izuzetaka“, poručila je Žaklin Nastić.
Broj novozaraženih virusom korona širom svijeta porastao je za sedam posto u prošloj sedmici, podstaknut rastućim brojem zaraza u regiji zapadnog Pacifika, čak i nakon što je broj preminulih opao, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija.
Zabilježeno je više od 12 miliona novozaraženih sedmično i 33.000 preminulih, u padu mortaliteta od 23 posto, navodi se u izvještaju agencije UN-a za javno zdravstvo o pandemijskim pitanjima objavljenom u utorak naveče.
Zaraze virusom korona opadaju širom svijeta od januara, ali su ponovo porasle tokom prošle sedmice, usljed zaraznije omikron varijante virusa i suspenzije COVID-19 protokola u brojnim zemljama u Evropi, Sjevernoj Americi i drugim zemljama i regijama, prenosi AFP.
Zapadni Pacifik je jedina regija u svijetu u kojoj je broj zaraženih virusom korona u porastu od 21 posto od prošle sedmice, dok je broj novih zaraza u Evropi ostao stabilan i opao je u svim drugim regijama.
SZO je upozorio da zbog toga što brojne zemlje ukidaju široke programe testiranja, brojne zaraze vjerovatno će ostati neprimijećene i nove potvrđene brojke zaraženih trebalo bi tumačiti s oprezom.
U posljednjim je sedmicama broj novih zaraza od COVID-19 krenuo uzlaznim trendom širom Evrope, izazvan zaraznijom podvarijantom omikrona BA.2 i ublažavanjem skoro svih mjera na zaštiti javnog zdravstva, prenosi AFP.
Lideri NATO-a dogovoriće sutra na samitu “jačanje snaga” na istočnom krilu Alijanse raspoređivanjem četiri nove borbene grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
“Očekujem da će se lideri saglasiti da ojačaju poziciju NATO-a u svim domenima, uz znatna povećanja u istočnom dijelu Alijanse na kopnu, u vazduhu i na moru”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči samita u Briselu.
On je naveo da će, sa novim borbenim grupama i postojećim snagama u baltičkim zemljama i Poljskoj, NATO imati osam multinacionalnih grupa duž istočnog krila Alijanse.
Stoltenberg je istakao da je ukrajinska kriza pokazala da NATO mora da resetuje svoj stav odvraćanja i odbrane na duži rok.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Evropa, čim to bude moguće, gas plaćati u rubljama, prenosi RT.
“Nema smisla da isporučujemo robu u EU, SAD i primamo uplate u dolarima, evrima i nizu drugih valuta, pa sam odlučio da sprovedem set mjera. Počnimo od prirodnog gasa koji se isporučuje takozvanim neprijateljskim zemljama, da se plaćanje prebaci u ruske rublje”, rekao je Putin na sastanku sa članovima Vlade.
On je napomenuo da je riječ o odbijanju korišćenja “svih valuta koje su se same kompromitovale”.
Putin je istakao da će Rusija nastaviti da isporučuje gas drugim državama u skladu s količinama i cijenama predviđenim ranije sklopljenim ugovorima. “Želim posebno naglasiti da će Rusija, naravno, nastaviti isporučivati prirodni gas u skladu s količinama i cijenama, principima utvrđivanja cijena u ranije sklopljenim ugovorima”, rekao je, prenosi TASS.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je danas da slanje mirovnih snaga u Ukrajinu može da dovede do direktne konfrontacije između Rusije i NATO.
Iz Poljske su prošle nedjelje poručili da bi međunarodna mirovna misija trebalo da bude poslata u Ukrajinu i da bi trebalo da dobije sredstva za odbranu, podsjeća Rojters.
Ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov negirao je optužbe portparola Pentagona Džona Kirbija, koji je izjavio da postoje jasni dokazi o ratnim zločinima ruske vojske u Ukrajini, i podsjetio na američka bombardovanja raznih zemalja.
Pentagon je već zaboravio kako su ne tako davno američki i avioni njihovih saveznika bombardovali gradove Jugoslavije, Iraka i Libije. Vašington se ne sjeća ni zločina američke vojske i plaćenika u Avganistanu i Siriji – poručio je Antonov u poruci na društvenoj mreži Telegram.
Antonov je napomenuo da su udari ruske vojske usmjereni samo na ukrajinsku vojnu infrastrukturu.
Ruski diplomata je, takođe, ukazao na to da ukrajinska vojska koristi rakete “točka-U” opremljene kasetnom municijom i da ne dozvoljava izlazak civilnom stanovništvu, te da vrši prisilnu mobilizaciju.
Kirbi je juče izjavio da o zločinima ruskih snaga postoje jasni dokazi u čijem prikupljanju Vašington pomaže.
Zamjenik sekretara ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev rekao je danas da je cilj SAD da ponizi, podijeli i na kraju uništi Rusiju, što Moskva nikada neće dozvoliti.
Medvedev, koji je bio predsjednik Rusije od 2008. do 2012. godine, rekao je da bi takav plan, ako bi se ikada ostvario, imao katastrofalne posljedice po svijet.
– Rusija nikada neće dozvoliti takav razvoj situacije – rekao je on u poruci na Telegramu.
Najmanje jedna osoba je poginula nakon što je tornado zahvatio New Orleans te uništio domove i električnu mrežu.
Tornado je čupao krovove kuća i prevrtao automobile u utorak navečer, a zahvatio je predgrađa koja je 2005. godine razorio uragan Katrina.
Tornado je rezultat olujnog sistema koji je uzrokovao veliku štetu, a u Oklahomi i Teksasu su poginule dvije žene.
Zvaničnici distrikta St. Bernard su potvrdili da je jedna osoba poginula, dok ih je nekoliko povrijeđeno. Neke kuće su u potpunosti uništene, a u naselju Arabi je tornado prevrtao automobile i uništavao objekte.
Olujna fronta je donijela obilnu kišu i snažne vjetrove u Louisianu, Mississippi i Alabamu.
Četiri osobe su ubijene, a nekoliko njih povrijeđeno u terorističkom napadu nožem koji se dogodio u izraelskom gradu Beersheba.
Prema pisanju medija u Izraelu, napad se dogodio jučer ispred tržnog centra u ovom gradu, a napadač je identificiran kao Muhammad Alab Ahmed abu Alkiyan koji je porijeklom iz beduinskog grada Hura.
“Ubio je tri žene i jednog muškarca prije nego što su ga ubili naoružani civili”, piše The Times of Israel.
Kako je saopćila policija, terorista je prvo automobilom pregazio muškarca koji je vozio bicikl, nakon čega se odvezao do benzinske pumpe gdje je ubio ženu.
Zatim se vratio do automobila, odvezao se do obližnjeg tržnog centra gdje je ubio još dvije osobe nakon čega su ga ubili naoružani civili koji su se nalazili u blizini.
Kako se navodi, Alkiyan je od ranije bio poznat policiji, a još 2015. godine uhapšen je zajedno s nizom osumnjičenih za koje se navodi da su podržavali i promovirali ideologiju tzv. Islamske države u školi gdje su radili.
“Alkiyan je bio osuđen za terorizam i služio je kaznu od četiri godine zatvora u gradu Hura. Pušten je na slobodu 2019. godine. U pritvoru je priznao da je osnovao tajnu grupu koja je održavala veze sa ISIL-om”, navode mediji u Izraelu.
Povodom napada oglasio se i premijer Izraela Naftali Bennett koji je izrazio saučešće porodicama žrtava.
“Civili koji su pucali u teroristu pokazali su snalažljivost i hrabrost te su na taj način spriječili dalje žrtve. Snage sigurnosti su u visokoj pripravnosti i država će djelovati protiv terorista i svih onih koji im pomažu”, poručio je premijer ove države.