Kategorija: Svijet

  • Ukrajina zavrnula slavinu

    Ukrajina zavrnula slavinu

    Ukrajina je obustavila snabdevanje Evrope ruskom naftom, objavio je RT.

    Naime, Ukrajina je prekinula tranzit ruske nafte ka Mađarskoj i Češkoj Repulici preko naftovoda “Družba”, javlja ju ruski mediji.

    Ukrajinska državna kompanija Ukrtransnafta prekinula je upumpavanje ruske sirove nafte u južni krak naftovoda “Družba”, javlja agencija RIA novosti, pozivajući se na ruski Transnjeft.

    Kako se navodi, prekinut je tranzit nafte ka Mađarskoj, Češkoj Republici i Slovačkoj.

    Tranzit nafte duž severnog kraka “Družbe” kroz Belorusiju u pravcu Nemačke i Poljske odvija se normalno, potvrdio je Igor Demin, predsednik Transnjefta. “Nemamo dovoljno uglja, uvozimo struju” VIDEO

    Demin je objasnio da Rusija ne može da plaća tranzit zbog sankcija EU, dok ukrajinska kompanija insistira da se plaćanje 100 odsto izvrši unapred za usluge transporta nafte.

    “Kada uplatimo novac za tranzit preko teritorije Ukrajine, ta sredstva se vrate na račun Transnjefta”, rekao je on, dodavši, “Gasprombanka, preko koje idu uplate, nas je obavestila da je uplata vraćena u skladu sa propisima EU, to jest, sedmim paketom sankcija”

    Transnjeft ističe da radi na alternativnim opcijama plaćanja usluge tranzita nafte kroz Ukrajinu, prenosi RT.

  • Kupac odbio ukrajinske žitarice

    Kupac odbio ukrajinske žitarice

    Kupac je odbio ukrajinske žitarice, koje su dopremljene u libansku luku Tripoli na brodu “Razoni”, saopštila je ukrajinska ambasada u Bejrutu.

    Odbijanje kupca je obrazloženo kašnjenjem tereta više od pet meseci, prenosi Rojters.

    “Prema informacijama koje je dostavio pošiljalac ukrajinskog žita na brodu Razoni, kupac u Libanu je odbio da prihvati teret zbog kašnjenja po uslovima isporuke“, navela je ukrajinska ambasada na Fejsbuku.

    Prema ovom saopštenju “pošiljalac sada traži drugog primaoca koji bi istovario njegov teret bilo u Libanu/Tripoliju ili bilo kojoj drugoj zemlji/luci.”

    Razoni je prvi teretni brod sa ukrajinskim žitom koji je napustio luku Odesa u okviru sporazuma o deblokadi ukrajinskih luka,a na njemu je nešto preko 26.000 tona kukuruza.

    Ujedinjene nacije i Turska su posredovale u sporazumu Kijeva i Moskve prošlog meseca, nakon upozorenja da bi zaustavljanje ukrajinskih pošiljki žitarica izazvano invazijom Rusije na Ukrajinu moglo dovesti do velike nestašice hrane, pa čak i izbijanja gladi u pojedinim delovima sveta, navodi britanska agencija.

    Do sada je oko 243.000 tona kukuruza izvezeno iz Ukrajine na sedam brodova, od prvog polaska 1. avgusta, prenosi Rojters prema podacima turskog ministarstva odbrane.

  • Peking potvrdio da nastavlja sa manevrima oko Tajvana

    Peking potvrdio da nastavlja sa manevrima oko Tajvana

    Istočna komanda kineske narodnooslobodilačke armije saopštila je danas da nastavlja sa združenim vojnim vežbama u moru i vazdušnom prostoru oko ostrva Tajvan, sa fokusom na blokade i logistiku snabdevanja, prenosi Rojters.

    Oko 20 kineskih i tajvanskih ratnih brodova približilo se jutros središnjoj liniji Tajvanskog moreuza, saopštio je britanskoj agenciji izvor upoznat sa situacijom.
    Prema tom izvoru, pojedini kineski brodovi povremeno su pokušavali da se probiju u nezvaničnu “tampon zonu”, dok su tajvanski brodovi pratili njihove pokrete.

    Slični manevri u blizini ostrva izvođeni su od početka velikih vojnih vežbi kineske vojske sa korišćenjem bojeve municije 1. avgusta.

    Izvor upoznat sa bezbjednosnom situacijom u regionu rekao je i da je nekoliko kineskih brodova jutros obavilo misije kod istočne obale Tajvana, navodi Rojters.

    Kineska vojska je vježbe počela prošle nedjelje, poslije posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu.

  • “Nećemo djeliti gas sa drugim zemljama”

    “Nećemo djeliti gas sa drugim zemljama”

    Evropska komisija neće moći da natera Poljsku da se povinuje novom planu EU za smanjenje potrošnje gasa.

    Niti će Poljska deliti svoje rezerve gasa sa drugim članicama bloka, izjavila je ministarka za klimu i životnu sredinu Ana Moskva za poljsku medijsku kuću Šeći (Sieci).

    “Energetska bezbednost je isključiva nadležnost svake države i nikada nećemo pristati da je ustupimo Evropskoj uniji. Niko nas ne može naterati da regulišemo potrošnju gasa ili uvedemo druge restriktivne mere. Mi ne želimo da donosimo odluke o ograničenjima u drugim državama“, rekla je Moskva, prenosi Raša tudej.

    Njeni komentari odnose se na plan EU da zemlje članice smanje potrošnju gasa u celom bloku za 15 posto, kako bi se popunila skladišta gasa uoči zime, zbog mogućeg prekida isporuka ruskog gasa.

    Moskva je u intervjuu napomenula da plan EU nije obaveza i da ga stoga treba posmatrati kao smernicu, a ne kao zakon.

    “To će biti na dobrovoljnoj bazi, a odluka po tom pitanju je u suverenoj nadležnosti svake zemlje“, naglasila je ona.

    Iako plan EU, kako se čini, ne podrazumeva podelu rezervi gasa među članicama, Mosklva je ipak podvukla da će Poljska u svakom slučaju zadržati svoj gas za sebe.

    “Niko nam neće oduzeti naš gas. Naglašavam – EK ne može da nas natera ni na šta. Solidarnosti nema bez slobode, koja se završava tamo gde počinje prinuda“, rekla je ona i dodala: “Infrastruktura, gasovodi i kupljeni gas su vlasništvo naše države i samo mi odlučujemo kako ćemo to koristiti i za čije potrebe”.

    Navodeći da “ako postoje zemlje u EU koje imaju odgovarajuće kapacitete i infrastrukturu, one uvek mogu, na osnovu bilateralnog sporazuma, da podrže svoje susede“, Moskva je ocenila da je malo verovatno da bi Brisel nametnuo Poljskoj obavezu u smislu pružanja takve pomoći.

  • “Srbi preuzeli tržište kokaina u Austriji”

    “Srbi preuzeli tržište kokaina u Austriji”

    Kriminalne grupe sa zapadnog Balkana, prije svega Srbi, preuzeli su prevlast nad tržištem kokaina u Austriji, tvrdi Danijel Lihteneger, šef Kancelarije za borbu protiv narkotika Savezne kriminalističke službe Austrije.

    Lihteneger je, za austrijski javni servis ORF, rekao da se prodaja kokaina preselila na internet, to jest darknet, mesindžer servise i društvene mreže, piše Tanjug.

    “Ono što se može pročitati, crno na bijelo pokazuje potencijal kriminalnih grupa, koje ne prezaju ni od čega”, istakao je on.

    Naglašava da se promijenilo i to da više kriminalne grupe iz Afrike ne drže prevlast nad trgovinom kokaina, već grupe sa zapadnog Balkana.

    “Prije svega, Srbi su prvi”, tvrdi brigadir austrijske policije.

    Istakao je da su te grupe veoma organizovane i postavljene kao jedno uspješno preduzeće.

    ORF ukazuje da kolumbijanski farmeri proizvode više kokaina nego u doba Pabla Eskobara i da preko evropskih luka bivaju zaplijenjene nove rekordne količine. Čak i u Austriji se broj uživalaca kokaina u kratkom roku udvostručio.

    ORF je, u razgovoru s farmerima, saznao da imaju četiri puta godišnje rod, koji prerađuju u zelenosivu koka pastu i prodaju gerilcima FARCa. U gradskim laboratorijama se ta pasta prerađuje u bijeli prah.

    Farmer za svoj proizvod dobije novac dovoljan da prehrani svoju porodicu, kako navode, dovoljno da prežive.

    Od prodaje bijelog praha profitiraju prije svega kriminalni karteli, koji ubiraju iznose u milijardama.

    Ti karteli povezani su sa državom, kako je napisao Roberto Saviano u svojoj knjizi “Zero, zero, zero. Kako kokain vlada svijetom”.

    “U zemlji u kojoj je trgovina narkoticima najunosnija privredna grana, najmoćniji bos te grane vrijedi više od ministra”, ističe Saviano.

    Prema Europolu, u Kolumbiji se proizvodi godišnje 2.000 tona kokaina.

    Prema izvještajima, više od 60 odsto kokaina dolazi iz Južne Amerike, a od toga 40 odsto iz Kolumbije, što pokazuje da je ta zemlja najveći proizvođač. Većina kokaina brodovima dolazi u Evropu, i to preko velikih luka kakve su Antverpen ili Roterdam.

    I pored pandemije je 2020. oko 215 tona kokaina zaplijenjeno u tim lukama, a 2021. bilo je 240 tona.

    “Policija kaže uvijek da se radi samo o 10 odsto kokaina namijenjenog evropskom tržištu koje se zaplijeni”, ukazao je Saviano.

    Belgijska carinica Florans Anželiki kaže da je kokain najveći problem u Antverpenu. I nizozemski novinar Teun Voeten tvrdi da je Antverpen omiljen luka kriminalnih organizacija.

    “Nemoguće je prekontrolisati milione kontejnera koji pristižu. Jedan kontejner sadrži voće, a jedan voće i kokain”, tvrdi Voeten.

    Zatim se iz luke kokain prebacuje preko kurira u zemlje destinacije i to često skriven u njihovim tijelima. Lihteneger kaže da je kod jednog kurira u tijelu pronađeno više od dva kilograma narkotika. Gram kokaina u Beču se može naći već od 50 evra. Lihteneger navodi da se narkobande bave i drugim kriminalnim djelima.

    U Austriji je oko 660 pripadnika policije, što je oko dva odsto čuvara reda, specijalizovano za borbu protiv narkokriminala.

    U EU ima oko 3,5 miliona uživalaca kokaina, to jest 1,2 odsto ukupnog stanovništva. To čini kokain, poslije kanabisa, drugom najčešće korištenom drogom u EU. U Austriji je broj uživalaca kokaina 2015. bio još na tri odsto, a 2021. već je šest procenata.

  • Putin ne ide na zasjedanje Generalne skupštine UN-a

    Putin ne ide na zasjedanje Generalne skupštine UN-a

    Ruski predsjednik Vladimir Putin neće ići na 77. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru i ne planira da govori na sjednici putem video linka, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitri Peskov za TASS.
    Ne. Putovanje i govor nisu planirani – kazao je Peskov.

    Generalna skupština UN će se održati u Njujorku od 20. do 26. septembra.

    Na godišnju sednicu UN dolaze predsjednici, premijeri i ministri spoljnih poslova.

    Ove godine, rusku delegaciju će predvoditi ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, dodaje TAS S.

  • Borel: Sačinjen finalni tekst o spasavanju nuklearnog sporazuma

    Borel: Sačinjen finalni tekst o spasavanju nuklearnog sporazuma

    Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žosep Borel izjavio je danas da je sačinjen finalni tekst nakon što su u Beču završeni indirektni pregovori između Teherana i Vašingtona o spasavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

    “Ono o čemu se može pregovarati je ispregovarano i to se sada nalazi u finalnom tekstu. Međutim, iza svakog tehničkog pitanja i svakog pasusa krije se politička odluka koju treba donijeti u prijestonicama”, napisao je Borel na Twitteru, prenio je Rojters.

    On je istakao da će sporazum moći da se potpiše ako odgovori iz prijestonica budu pozitivni.

    Pregovarači o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma preseliće se iz Beča u Teheran, gdje će nastaviti razgovore, javila je iranska državna novinska agencija IRNA.

    Iranska agencija navodi da će se razgovori nastaviti s koordinatorom pregovora i predstavnicima drugih strana, prenio je Rojters.

    SAD su sporazum o nuklearnom programu Irana napustile 2018. godine, ali su učestvovale u pregovorima o reaktiviranju dokumenta.

    Strane u sporazumu su, osim Irana, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, a EU je posredovala.

  • Lapid se obratio građanima Gaze

    Lapid se obratio građanima Gaze

    Nakon što su pregovori između Islamskog džihada i Izraela uspješno okončani u nedjelju, javnosti se prvi put obratio i premijer ove države Yair Lapid.

    U govoru koji je prije svega namijenjen stanovnicima Gaze, Lapid je poručio kako postoji drugi način za život, a koji ne uključuje saradnju s teroristima.

    “Želim se obratiti građanima Gaze i reći im. Postoji i drugi način. Znamo kako da se zaštitimo od svakoga ko nam prijeti, ali znamo i kako osigurati posao, egzistenciju i dostojanstven život svakome ko želi živjeti u miru pored nas”, rekao je Lapid u govoru koji su prenijele sve televizije u Izraelu.

    Naglasio je kako budućnost Palestinaca ovisi o njima samima.

    “Postoji drugi način života. Put Abrahamskog sporazuma, put samita u Negevi, inovacije, ekonomija, regionalni razvoj i zajednički projekit. Izbor je na vama. Vaša budućnost ovisi o vama”, poručio je premijer Izraela.

    Podsjetimo, Izrael je u petak započeo vojnu operaciju pod nazivom “Praskozorje” koja je imala za cilj eliminaciju komandanata Islamskog džihada. Prema podacima izraelske vojske, od 51 osobe ubijene u Gazi tokom napada, 24 su bili teroristi ove organizacije dok je 16 stanovnika ubijeno od raketa koje je ispalio Islamski džihad, a koje su završile na teritoriji Gaze.

    Kada je riječ o civilima, Izrael je saopćio kako je u napadima stradalo 11 civila.

    S druge strane, Ministarstvo zdravlja Gaze iznijelo je nešto drugačije podatke. Naglasili su kako je najmanje 45 Palestinaca ubijeno tokom napada, uključujući 15 djece, dok je 360 građana ranjeno.

  • Tajvan tvrdi da su vojne vježbe Kine samo paravan: Pripremaju invaziju na nas

    Tajvan tvrdi da su vojne vježbe Kine samo paravan: Pripremaju invaziju na nas

    Tajvanski ministar vanjskih poslova rekao je danas da Kina koristi vojne vježbe koje je pokrenula u znak protesta protiv posjete predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu kao izgovor za pripremu invazije na ovaj otok.

    Joseph Wu rekao je na pres konferenciji u Taipeiju da se Tajvan, koji Kina smatra svojim, neće prestrašiti.
    “Kina je koristila vježbe… kako bi se pripremila za invaziju na Tajvan”, rekao je Wu, pozivajući međunarodnu potporu u očuvanju “mira i stabilnosti diljem Tajvanskog tjesnaca”.


    “Provodi vojne vježbe velikih razmjera, lansira rakete kao i cyber napade, kampanju dezinformisanja i ekonomsku prisilu u pokušaju da oslabi javni moral u Tajvanu.”

    Wu je govorio dok vojne napetosti tinjaju nakon planiranog završetka u nedjelju četverodnevnih najvećih kineskih vježbi koje okružuju otok – vježbe koje su uključivale lansiranje balističkih projektila i simulirane morske i zračne napade na nebu i moru oko Tajvana.


    Zapovjedništvo kineskog istočnog ratišta objavilo je u ponedjeljak da će provesti nove zajedničke vježbe s fokusom na operacije protiv podmornica i napade s mora – potvrđujući strahove nekih sigurnosnih analitičara i diplomata da će Peking nastaviti s pritiskom na odbranu Tajvana.

    Kako je Pelosi prošlog petka napustila regiju, Kina je također odustala od nekih linija komunikacije sa Sjedinjenim Državama, uključujući vojne razgovore i rasprave o klimatskim promjenama.

    Tajvan je u utorak započeo vlastite dugo planirane vježbe ispaljivanjem projektila prema moru u južnom okrugu Pingtung.

  • EU uklanja rampu sa projekata u RS nakon izbora?

    EU uklanja rampu sa projekata u RS nakon izbora?

    Projekti auto-puteva u RS, koje finansiraju EU i institucije povezane s EU, biće najvjerovatnije nastavljeni poslije izbora nakon što se formiraju nove vlasti, saznaju “Nezavisne”.

    Kako nam je nezvanično rečeno, EU očekuje da to bude, bez obzira na to ko formira vlast na svim nivoima, proevropska vlast koja će odmah nakon izbora početi s ispunjavanjem 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EU, te da bi se u kratkom roku mogle očekivati pozitivne vijesti za evropski put BiH.

    Iz onoga što smo saznali od našeg izvora može se zaključiti da bi to značilo nastavak svih evropskih projekata u BiH, ali i mogućnost da već u decembru BiH bude odobren kandidatski status na Evropskom savjetu. Iako je naš izvor ostavio mogućnost da se kandidatski status može dodijeliti i ranije, iskustvo proteklih izbornih ciklusa pokazuje da nije realno da BiH dobije nove vlasti na svim nivoima u tako kratkom vremenu.

    Zvanično, u Briselu kažu za “Nezavisne” da ostaju pri odluci da se ne finansiraju novi projekti u RS evropskim novcem dok se ne završi, kako kažu, blokada institucija.

    “EU je jasno upozorila političke lidere u BiH da bez funkcionalnih institucija zemlja rizikuje da izgubi velike investicije i konstantno je ohrabrivala vlasti RS da se u potpunosti vrate u državne institucije”, rečeno nam je u Odjeljenju za informisanje, inostrane poslove i bezbjednost u Evropskoj komisiji. Oni pojašnjavaju da se radi o aplikacijama iz BiH u okviru Investicionog fonda za zapadni Balkan u vezi s cestovnim i željezničkim investicijama na teritoriji RS.

    “Evropska komisija namjerava da potpiše sporazume o doprinosu za ove dvije investicije vrijedne 600 miliona evra, ali samo nakon završetka političke krize, s punim povratkom u državne institucije predstavnika RS”, naglašeno nam je.

    Rekli su nam da od 2011. godine EU ima na raspolaganju mehanizam sankcija koje omogućavaju uvođenje mjera protiv bilo koje osobe koja ozbiljno ugrožava bezbjednosnu situaciju u BiH i potkopava Dejtonski mirovni sporazum.

    “Međutim, ovo zahtijeva odluku Evropskog savjeta konsenzusom. Savjet do sada nije odlučio da je potrebno iskoristiti ovakav instrument protiv bilo koje osobe. EU nastavlja da ohrabruje lidere da probleme rješavaju kroz dijalog, kako bi BiH omogućili da se vrati konstruktivnom djelovanju, u skladu s evropskom perspektivom”, naglašeno nam je.

    Kako smo nezvanično saznali, ukoliko bi se RS odlučila da koridor kroz RS gradi neevropskim sredstvima, postavilo bi se pitanje mogućnosti dizanja kredita, s obzirom na to da su zajmovi u velikoj mjeri iscrpljeni. Što se tiče koncesija, one su moguće, ali bi njihovo dogovaranje moglo uzeti više vremena nego što će trajati rješenje trenutne krize za koju se, kako smo rekli, očekuje da će biti riješena nakon izbora ako bude brzog formiranja vlasti.

    Podsjećanja radi, Slobodan Stanarević, vršilac dužnosti direktora “Autoputeva RS”, prošle sedmice je rekao za “Nezavisne” da to preduzeće želi da nastavi saradnju s evropskim institucijama, ali da bi koridor 5c kroz RS mogao da gradi koncesionar ako se sankcije protiv RS ne ukinu uskoro. Međutim, on je takođe stavio do znanja da bi štetu od neizgradnje koridora kroz RS više trpjela FBiH, dok bi RS putnike usmjeravala na postojeći auto-put 9. januar.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, za “Nezavisne” kaže da je EU do sada često koristila metod “štapa i šargarepe”, ali da se pokazalo da restriktivne mjere često štete običnim ljudima, a ne elitama protiv kojih su usmjerene.

    “Ovakvim potezima samo narušavaju vlastiti kredibilitet i poziciju, a dižu još veći pesimizam i evroskepticizam u društvu. Ako neće EU finansirati taj auto-put, finansiraće ga Kina ili Turska, a EU će izgubiti ono što je najvažnije – vlastitu percepiju društva da evropski put i članstvo u EU nemaju alternativu”, ocjenjuje on.