Kategorija: Svijet

Hamas je saopštio danas da je posrednicima predao pozitivan odgovor na prijedlog o prekidu vatre u Gazi, koji je izrađen uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i koji se odnosi na primirje u trajanju od 60 dana, prenosi “Al Jazeera”.

Palestinski zvaničnik je za “Reuters” rekao da je odgovor Hamasa “pozitivan i da bi trebalo da pomogne u postizanju dogovora”.

Prema prijedlogu za prekid vatre u Gazi u koji je “Al Jazeera” imala uvid, američki predsjednik Donald Tramp bi garantovao posvećenost Izraela prekidu vatre tokom dogovorenog trajanja primirja.

Prijedlog predviđa oslobađanje deset živih talaca koje drži Hamas u Gazi, kao i vraćanje tijela 18 preminulih sa “liste 58”.

Hamas bi, prema prijedlogu o prekidu vatre, oslobodio osam živih talaca prvog dana i predao bi tijela pet preminulih sedmog dana prekida vatre.

Još pet tijela talaca Hamas bi trebalo da preda 30. dana prekida vatre, dvoje živih talaca treba da preda 50. dana prekida vatre i još osam tijela talaca treba da preda 60. dana prekida vatre.

Prijedlog o prekidu vatre podrazumijeva i da će humanitarna pomoć biti poslata u Gazu odmah nakon što ga Hamas odobri.

Sporazum će osigurati dolazak pomoći u dovoljnim i intenzivnim količinama, kao u sporazumu od 19. januara, a pomoć će se distribuirati putem dogovorenih kanala, uključujući preko Ujedinjenih nacija i Palestinskog crvenog polumjeseca.

Izrael i Hamas su u sukobu u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine i upada Hamasa na jug Izraela kada je, prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi a otet je 251 talac, dok je prema palestinskim izvorima od tada u Pojasu Gaze ubijeno više od 56.000 Palestinaca.

Danas ranije, izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da trenutno drže operativnu kontrolu nad oko 65 odsto teritorije Pojasa Gaze, nakon intenziviranih vojnih akcija širom te palestinske teritorije.

Tokom prošle nedjelje, izraelske snage su eliminisale više od 100 operativaca Hamasa, uključujući višeg komandanta Hakema el Isu, prenosi “Times of Israel”.

Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopštila je danas da 85 odsto teritorije Gaze trenutno potpada pod militarizovane zone Izraelske vojske (IDF) ili se nalazi pod prisilnim naređenjima za evakuaciju, navodi “b92”.

Da Evropska unija, odnosno njene pojedine članice, zaista žele primiti u svoje društvo i zemlje zapadnog Balkana, to bi odavno uradile i ne bi im za trebalo ukidanje prava veta i uvođenje kvalifikovane većine.

Kaže ovo za “Glas Srpske” magistar međunarodnih odnosa i diplomata Lučiano Kaluža  komentarišući sve češće polemike unutar ove zajednice o eventualnom ukidanju veta, a koje bi navodno moglo uticati na blokade za zemlje kandidate sa prostora zapadnog Balkana i ubrzati njihov prijem u ovo elitno evropsko društvo.  Njemačka i Slovenija pokrenule su 2024. godine inicijativu kroz tzv. non-pejper, da ovaj veto bude ukinut i da se odluke donose kvalifikovanom većinom, a da bi se navodno ubrzali pregovori o proširenju Evropske unije. Ovaj prijedlog u međuvremenu je podržan i od strane drugih evropskih zemalja, među kojima su Francuska i Holandija.

Da li ovo, a s obzirom na sva dešavanja u svijetu, zaista može ubrzati pomenute pretpristupne procese? Kaluža kaže da kao prvo treba pomenuti da se radi o non-pejperu, nezvaničnom dokumentu, a kakvih je u proteklom periodu bilo  mnogo te da oni predstavljaju jedan neformalni akt s kojim se u stvari testira javno mnjenje.

– Mislim da BiH nije ni blizu toga da u nekoj doglednoj budućnosti otvori proces pregovora o njenom eventualnom ulasku u ovu zajednicu. To se jedino može  promijeniti u slučaju nekih novih i većih geopolitičkih previranja i turbulencija, koje bi eventualno primorale Brisel da promijeni svoju odluku. U nekakvim mirnodopskim okolnostima tako nešto gotovo je nemoguće, jer BiH nije više ni u evropskoj čekaonici. Ma šta mi gledali i slušali BiH još dugo neće biti na njihovoj agendi – navodi Lučiano.

Smatra da je to tako iako zastupa stav da je BiH danas potrebnija Briselu nego Brisel BiH. Kako kaže, ovdašnji prostori, politički i ekonomski važni su Briselu, kako zbog geopolitičkog položaja i resursa, tako i kada su u pitanju migracije. Nažalost, upozorava, postoji i jedan broj država članica koje idu korak dalje te od BiH žele napraviti državu u formatu koji bi njima odgovarao, što podrazumijeva da sva tri naroda ne bi imala ravnopravni status.

Pojašnjava da inicijativa o ukidanju veta i uvođenju kvalifikovane većine prilikom donošenja odluka unutar Evropske unije postoji još odranije. O tome se posebno počelo polemisati nakon otpočinjanja ratnih sukoba u Ukrajini, jer su pojedine zemlje članice imale različite stavove, poglede i narative od onog koji je uspostavljen od strane najviših briselskih zvaničnika.

– To je onda otvorilo i ovo pitanje načina usvajanja odluka. U Evropskoj uniji, otkada je osnovana, odluke su uvijek usvajane konsenzusom. Ukoliko bi došlo do preglasavanja, onda se  postavlja pitanje šta bi bilo od ove zajednice, jer bi to omogućilo mnoge zloupotrebe i dovođenje pojedinih zemalja članica u neravnopravan položaj – kategoričan je  Kaluža.

Da Evropska unija, kako dodaje, ima poštene namjere prema balkanskim zemljama, onda bi se na pomenuti prijedlog o uvođenju kvalifikovane većine moglo reći da je u stvari nešto dobro. Smatra da se iza svega ipak kriju motivi koji nemaju veze sa proširenjem, a pogotovo ako se sagledaju sva dešavanja u svijetu.

Slično mišljenje ima i profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić, navodeći da se iza ovakvih i sličnih prijedloga krije u stvari pokušaj uvođenja potpune kontrole ove zajednice od strane nekolicine najznačajnijih zemlja članica Evropske unije.

– To bi prije svega predstavljalo veliki udar na zemlje poput Mađarske i Slovačke,  ali i još nekih drugih država, recimo Italije, koje se protive nekim odlukama Brisela, jer imaju drugačije viđenje dešavanja u svijetu. Ako bi bio ukinut veto, to bi dovelo do preglasavanja te bi otvorilo i pitanje  smisla daljeg postojanja ove unije, jer bi ona bila pretvorena u zajednicu koju će u potpunosti kontrolisati Njemačka i recimo Francuska, dvije države u kojima se i dalje održao jedan globalistički koncept vlasti. To bi onda značilo potčinjavanje svih ostalih država Berlinu i Parizu – istakao je Perišić za “Glas Srpske”.

Smatra i da bi ovo imalo negativne posljedice i po balkanske prostore, a naročito po Srbe, jer bi ukidanje veta omogućilo ovim državama da lakše disciplinuju i zemlje koje se nalaze van ove zajednice, pa i Republike Srpske, kojoj je već prijećeno raznim sankcijama.

– Priča da bi ovo pravo veta trebalo ukinuti da bi između ostalog bio i ubrzan i proces pridruživanja balkanskih zemalja, daleko je od istine. Ovo samo otkriva pravi karakter te jedne neoliberalne globalističke politike koja nažalost još dominira unutar Evropske unije, a koja želi uspostaviti poljuljanu kontrolu unutar nje, ali i na balkanskim prostorima – poručio je Perišić.

Način odlučivanja

Mogućnost veta inače postoji i prilikom dodjele statusa kandidata, otvaranja pregovora, kao i tokom konačne ratifikacije ugovora u nacionalnim parlamentima. Drugim riječima, države članice imaju ogroman prostor da utiču na tempo i ishod procesa pridruživanja ovoj zajednici. Kada je u pitanju eventualno uvođenje kvalifikovane većine, predloženi princip podrazumijeva da odluke mogu biti donesene ako ih podrži 55 odsto članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva Evropske unije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavio je danas telefonski razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, rekao je šef kabineta predsjednika Ukrajine Andrij Jermak.

“Veoma važan i značajan razgovor između predsjednika. Svi detalji biće dostupni vrlo brzo”, rekao je Jermak, prenosi Ukrinform.

Zelenski je u četvrtak rekao da će razgovarati sa Trampom o pitanju isporuke oružja iz Sjedinjenih Američkih Država.

Ranije ove nedjelje, američki mediji su objavili da je Pentagon donio odluku da obustavi isporuku municije i raketa Ukrajini, navodi “b92”.

Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe priznao je u emisiji “Na liniji vatre“ da Ukrajina neće vratiti teritorije koje su okupirale ruske trupe.

“Gde god stignu (Rusi), biće pod njihovom kontrolom. Mislite li da neko ovo ne razume? Nadam se da svi razumeju”, rekao je Budanov.Šef ukrajinske vojne obaveštajne službe tako je, prenose ruski mediji, otvoreno priznao da se teritorije koje su okupirale ruske trupe neće vratiti Kijevu.

Ukrajinski predsednik saopštio je da je Rusija tokom noći izvela jedan od najvećih vazdušnih napada od početka rata, lansiravši ukupno 550 projektila i dronova, uključujući najmanje 330 iransko-ruskih bespilotnih letelica “Šahed” i balističke rakete.

Kako je Volodimir Zelenski napisao na Iksu, Kijev je bio glavna meta, ali su napadnuti i Dnjeparska, Sumska, Harkovska, Černigovska i Kijevska oblast.

Prema poslednjim informacijama, ranjene su najmanje 23 osobe, a zabeleženi su i direktni napadi na više lokacija.Ukrajinska protivvazdušna odbrana uspela je da obori 270 vazdušnih meta, dok je 208 dronova ometano na elektronski način.

U napadu su korišćeni i dronovi-presretači, navodi Zelenski.

Prema rečima Zelenskog, napad je počeo gotovo istovremeno sa objavama o telefonskom razgovoru izmedju američkog i ruskog predsednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina.

On je dodao da je upozorenje na vazdušni napad u Kijevu trajalo do jutarnjih sati.

Zelenski je apelovao na međunarodnu zajednicu, posebno Sjedinjene Države, da nastavi vojnu podršku Ukrajini, istakavši da su sistemi “Patriot” i protivraketne rakete ključni za zaštitu civila.

Ukrajinske vlasti i dalje rade na gašenju požara i uklanjanju ostataka dronova i raketa.

Pokrenuta je i procena štete.

Zelenski je ocenio da bez pojačanog ekonomskog i političkog pritiska Rusija neće zaustaviti svoje napade.

U Kijevu su usled ruskog vazdušnog napada povređene 23 osobe, od kojih je 14 hospitalizovano, izjavio je gradonačelnik tog grada Vitalij Kličko.

Državno tužilaštvo Hrvatske (DORH) saopštilo je da je država izgubila spor sa francuskom bankom Societe Generale (SG) pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu, koji je naložio Hrvatskoj da isplati odštetu od 17,5 miliona evra bez kamata.

U pitanju je spor koji je proizašao iz odluka Vlade premijera Zorana Milanovića iz 2015. godine, donijetih radi zaštite građana koji su imali kredite vezane za švajcarski franak i koji su bili pogođeni naglim porastom mjesečnih rata u domaćim bankama.

Francuska banka nije bila usamljena
U vrijeme kada je Milanovićeva vlada pokušala da zaštiti građane, SG je bila vlasnik Splitske banke i pridružila se ostalim bankama koje su pokrenule tužbu pred ICSID-om, tražeći zaštitu od mjera koje su sprovedene kroz izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama.

SG je u tužbi pozvala na Ugovor o uzajamnoj zaštiti investicija između Hrvatske i Francuske.

Presuda: Hrvatska mora da plati i troškove postupka
Pored 17,5 miliona evra, Hrvatska je dužna da nadoknadi i troškove postupka u iznosu od 2.823.741,42 evra, uz pripadajuću kamatu.

Inače, SG je prvobitno tražila 39,7 miliona evra, ali nije u potpunosti uspjela u svom zahtjevu, navodi se u saopštenju DORH-a, prenosi Jutarnji list.

Dogovor sa drugim bankama – ali ne i sa SG
Pored SG, arbitražne sporove protiv Hrvatske zbog mjera za “švajcarce” pokrenule su i banke OTP, Erste, Raiffeisen, UniCredit i Zagrebačka banka, kao i Addiko banka.

U julu 2021. godine, hrvatska Vlada je postigla dogovor sa svim tužiocima osim SG-a i Addiko banke, čime su sporovi prekinuti.

Tadašnji ministar finansija Zdravko Marić izjavio je da bi gubitak svih sporova Hrvatsku mogao koštati do 2,5 milijarde kuna.

Odluka je konačna i iznad domaćeg prava
Isplata 17,5 miliona evra sa kamatama je neopoziva, jer je Hrvatska kao potpisnica međunarodnih ugovora prihvatila da su odluke ICSID-a iznad domaćih sudova.

Slična situacija se dogodila 2022. godine, kada je Hrvatska izgubila spor protiv mađarskog MOL-a i bila dužna da isplati 184 miliona dolara, takođe bez kamata i troškova.

Zanimljivo: SG je napustila Hrvatsku još prije 9 godina
Francuska banka Societe Generale se još 2016. povukla sa hrvatskog tržišta, prodavši Splitsku banku mađarskoj OTP grupi, prenosi Telegraf.rs.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je jutros da je razočaran ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da ne misli da će Putin zaustaviti rat u Ukrajini.

Tramp je rekao novinarima da će danas imati telefonski razgovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prenio je Rojters.

Prethodno je Tramp izjavio da telefonski poziv sa Putinom nije rezultirao nikakvim napretkom u naporima da se okonča rat u Ukrajini.

On je dodao da je sa Putinom, osim o Ukrajini, razgovarao i o Iranu, čiji su zvaničnici, kako je rekao, spremni da razgovaraju.

Tramp je u obraćanju novinarima u bazi Endruz rekao da će njegova administracija početi da šalje pisma zemljama za koje su namijenjene povišene carine, kako bi te države identifikovale carinske stope sa kojima će se suočiti pri uvozu u Sjedinjene Države.

Tramp je rekao da očekuje da će potpisati “nekoliko drugih sporazuma”, pored trgovinskog sporazuma objavljenog u sredu sa Vijetnamom.

Predsjednik SAD je takođe najavio da će danas potpisati “veliki lijepi zakon” o budžetu koji su usvojili republikanci u Predstavničkom domu.

Ukrajina radi sa Amerikom i Evropom na postizanju mira i nada se podršci SAD po tom pitanju, izjavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

”Nama je potreban pravi mir, a Ukrajinci ga najviše žele jer rat uništava naše gradove i mjesta. Gubimo naše ljude. Moramo da zaustavimo rat i da garantujemo bezbjednost”, naveo je on na mreži X.

On je rekao da nastavlja rad sa partnerima, a da je sadržajna diplomatija od ključne važnosti za postizanje mira.

On je to rekao dan nakon samita lidera o Ukrajini u Londonu, poslije napetog sastanka sa predsednikom SAD Donaldom Trampom u Ovalnom kabinetu u petak.

Američki milijarder Ilon Mask izjavio je da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski traži “vječiti rat” i da je to zlo.

“Zelenski želi vječni rat, beskrajnu mašinu za mljevenje mesa. Ovo je zlo”, napisao je Mask na Iksu.

Zelenski je na istoj društvenoj mreži napisao da rade zajedno sa Amerikom i evropskim partnerima i nada se podršci Sjedinjenih Država na putu ka miru.

“Veoma je važno da pokušamo da našu diplomatiju učinimo zaista sadržajnom kako bismo što prije okončali ovaj rat”, napisao je Zelenski.

Ranije danas, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da su riječi Zelenskog da je mir u Ukrajini “veoma, veoma daleko” “najgora izjava ukrajinskog predsjednika”, ističući da Sjedinjene Države više neće tolerisati ovu situaciju.

Odnosi između Sjedinjenih Država i Ukrajine pogoršali su se nakon što su u petak, 28. februara propali razgovori između Zelenskog i Trampa poslije žestoke rasprave pred novinarima u Ovalnom kabinetu. Ukrajinski lider je kritikovan jer nije pokazao poštovanje u Bijeloj kući niti izrazio zahvalnost, prenosi Srna.