VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Bjelorusija objavila spisak “neprijateljskih zemalja”

    Bjelorusija objavila spisak “neprijateljskih zemalja”

    Vlada Bjelorusije odobrila je spisak, kako je navedeno, neprijateljskih zemalja, a rezolucija Saveta ministara o tome objavljena je danas na Nacionalnom pravnom internet portalu, javlja agencija Interfaks.

    Na listi je, osim zemalja članica EU, još 12 država – SAD, Velika Britanija, Australija, Kanada, Norveška, Novi Zeland, Albanija, Island, Severna Makedonija, Lihtenštajn, Crna Gora i Švajcarska.

    Odluka stupa na snagu danom zvaničnog objavljivanja.

    Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko juče je potpisao ukaz koji ima za cilj, kako je navedeno, “zaštitu nacionalnih privrednih subjekata od zaduženja sredstava sa njihovih računa na zahtev rezidenata stranih država koji vrše neprijateljske radnje protiv beloruskih pravnih ili fizičkih lica”.

    Bjelorusija ne učestvuje u vojnoj intervenciji Rusije u Ukrajini, ali je podržava i na udaru je niza sankcija zapadnih zemalja.

  • Rusija: Uništen centar za obuku stranih plaćenika kod Odese

    Rusija: Uništen centar za obuku stranih plaćenika kod Odese

    Oružane snage Rusije uništile su visokopreciznim raketama obalskog sistema Bastion, centar za obuku i pripremu stranih plaćenika severoistočno od Odese, saopštio je danas portparol Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov.

    Naveo je da je ruska PVO oborila još dva ukrajinska helikoptera i pet bespilotnih letelica, uključujući dva Barjaktara TB-2, prenosi RIA Novosti.

    Takođe se navodi da je u Donjeckoj oblasti na železničkim stanicama Pokrovsk, Slavjansk, Barvenkovo uništeno naoružanje i tehnika ukrajinske vojske koja je stigla u Donbas.

  • Sijarto: “Nećemo podržati bilo kakve sankcije Dodiku”

    Sijarto: “Nećemo podržati bilo kakve sankcije Dodiku”

    Mađarska neće podržati bilo kakvu vrstu sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, niti protiv bilo kog demokratski izabranog predstavnika u BiH, poručio je večeras mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    “Te sankcije izazvale bi ogromnu štetu ovom regionu i imale bi negativne posljedice i za Mađarsku. Kako je moguće da se uvedu sankcije protiv demokratski izabranog lidera Srba u BiH. Mislim da one ne bi pomogle da se unaprijedi sigurnost i situacija u BiH”, rekao je Sijarto za RTRS.

    Sijarto je upitao zašto se onda to radi, istakavši da treba da se rade stvari koje će pomoći, a ne koje će izazvati samo štetu.

    On je podsjetio da je politika Mađarske da budu odgovorni, navodeći da je njihova odgovorna politika kada su u pitanju države iz komšiluka – mir, stabilnost i budući ubrzani napredak zapadnog Balkana.

    Mađarski šef diplomatije je rekao da je u njihovoj istoriji dokazano da sankcije nisu pravi alat za postizanje takvih ciljeva, posebno kada je u pitanju zapadni Balkan.

    On je napomenuo da njegova zemlja ne prihvata pristup da se priča o zapadnom Balkanu, već da se priča sa zapadnim Balkanom i njegovim liderima i da ih Mađarska pokuša razumjeti.

    “Skupimo hrabrosti da dođemo ovdje i pričamo sa njima direktno. Pisanje saopštenja iz Brisela o zapadnom Balkanu je lako. Zašto ne dođu ovdje, zašto ne pričaju, zašto ne uđu u suštinu problema. Zašto ne donesu odgovorne odluke?”, upitao je Sijarto.

    On je rekao da se mora nastaviti dijalog o potpunom suverenitetu koji treba da se vrati unutar BiH, istakavši da je važno pitanje kako pomoći da se riješe i smire konflikti između konstitutivnih naroda.

    “Najvažniji korak je da razumijemo šta Srbi i šta Hrvati žele,” rekao je Sijarto, te da, ukoliko se to ne shvati, očekivanja oba naroda – mir, stabilnost i napredak, nikada neće doći.

    Mađarski šef diplomatije je rekao da mu je poznato da Hrvati žele da imaju svog legitimnog predstavnika, ali da se mora shvatiti da Srbi imaju volju da poštuju Dejton kakav i jeste.

    “Problem je u stvari, šta Dejton znači. Slovo Dejtona znači taj sporazum koji je potpisan. Dejton isto tako znači sve što je upisano u tom sporazumu. Ova tema, koliko shvatam ima nekoliko različitih pristupa, a ako želimo mir i stabilnost moramo da razgovaramo, da diskutujemo sa svim stranama, da pronađemo koegzistenciju ili kompromis, ali ponašati se da ne postoji drugo mišljenje je štetno”, istakao je Sijarto.

    Govoreći o pobjedi Viktora Orbana i njegovog “Fidesa” na izborima u Mađarskoj te o sukobu u Ukrajini, ali i o odnosu Brisela prema zemljama zapadnog Balkana, mađarski šef diplomatije je rekao da je vladajuća partija postigla rekordan broj glasova i da će u parlamentu Mađarske imati 135 mjesta od 199 parlamentaraca.

    On je rekao da Mađarska podržava Ukrajinu kojoj je poslala najveću humanitarnu podršku u svojoj istoriji, ali da nije spremna da rizikuje mir i sigurnost svog naroda.

    “Ako donesemo odluku da pošaljemo ili vojne trupe ili oružje Ukrajini, to će staviti našu državu u nezavidan položaj. Mi smo donijeli jasnu odluku kojom ne dozvoljavamo drugima da budemo tranzitna država za oružje do Ukrajine. Briga nas je za pritiske i napade, jer je bezbjednost mađarskog naroda na prvom mjestu”, pojasnio je Sijarto.

    On je rekao da možda briselska birokratija i liberlani političari pojedinih zemalja ne vole šta Mađari očekuju od svojih političkih lidera, istakavši da nije bitno da li im se to sviđa ili ne, jer je to volja građana.

    “Ne morate da ispunite očekivanja političara sa Zapada, morate ispuniti očekivanja svog naroda. Ako birokrate u Briselu misle ozbiljno kada je riječ vladavini prava, onda bi morali poštovati volju mađarskog naroda i moraju poštovati našu Vladu koja ispunjava želje i očekivanja naroda, koja bi mogla biti suprotna željama briselske administracije. Ali nije nas briga za njihove želje”, istakao je Sijarto.

    On je rekao da je to bila klasična ucjena prema Mađarskoj, navodeći da oni ne žele da “zaštitimo djecu od LGBT propagande i ideologije”.

    Sijarto je naveo da su u Mađarskoj jasno rekli – jedino pravo imaju roditelji, da uče svoju djecu o temama koje su toliko osjetljive, kao što je na primjer seksualna orijentacija.

    “Ne prihvatamo da se pojave neke nevladine organizacije koje će bolje znati od roditelja. Ako smo mi roditelji koji bolje znaju svoju djecu, onda ćemo mi da ih edukujemo o osjetljivim temama, a ne nevladine organizacije“, zaključio je Sijarto.

  • Sve veće napetosti između Mađarske i Ukrajine

    Sve veće napetosti između Mađarske i Ukrajine

    Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je jutros da spremnost Mađarske da plaća ruski gas u rubljama smatra “neprijateljskim činom“, dok tenzije između dvije susjedne zemlje nastavljaju da rastu.

    Ukrajina je takođe rekla da stav Mađarske prema navodima o ruskim zvjerstvima jača ruski osjećaj “nekažnjivosti” i podstiče Rusiju da “počini nova zvjerstva nad Ukrajincima“.

    “Ako Mađarska zaista želi da pomogne u okončanju rata, evo kako da to učini: neka zaustavi podrivanje jedinstva u EU, podrži nove antiruske sankcije, pruži vojnu pomoć Ukrajini, umjesto da stvara dodatne izvore za finansiranje ruske vojne mašinerije. Nikad nije kasno da se stane na pravu stranu istorije”, rekao je portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko.

    Otprilike u isto vrijeme oglasio se mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, koji je potvrdio je da je gorivo za mađarske nuklearne elektrane stiglo vazdušnim putem iz Rusije. Ruski napad na Ukrajinu onemogućio je isporuke goriva željeznicom, prenosi Blic.

    On je ponovio da Mađarska ne podržava evropske prijedloge da se sankcionišu ruski energenti. On je dodao da bi uvođenje bilo kakvih sankcija za aktivnosti vezane za nuklearnu energiju takođe predstavljalo “crvenu liniju“ za Mađarsku.

    Godine tenzija
    Između Mađarske i Ukrajine posljednjih dana je sve veća napetost. Mađarski premijer Viktor Orban opisao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao jednog od neprijatelja nad kojima je stekao “nadmoć“ svojom izbornom pobjedom prošlog vikenda.

    Zelenski je odgovorio da se Orban plaši Moskve i da mora da bira između Rusije i “drugog svijeta“.

    Orban u srijedu, kada je izjavio da bi na zahtjev Rusije plaćao njen gas rubljama, rekao i da je imao “dug razgovor” sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da je od njega zatražio da odredi prekid vatre u Ukrajini.

    Dodao je da je pozvao Putina na mirovne pregovore u Mađarskoj, na kojima bi učestvovali predsjednici Ukrajine i Francuske Zelenski i Emanuel Makron, kao i njemački kancelar Olaf Šolc.

    Orban je rekao da je Putinov odgovor bio “pozitivan”, ali da je dodao da bi imao neke uslove za takav razgovor.

    “Uvredljive izjave”
    Istog dana je ukrajinska ambasadorka u Mađarskoj Ljubov Nepop pozvana je u Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje zbog “uvredljivih izjava” o stavu zvanične Budimpešte povodom rata u Ukrajini.

    – Vrijeme je da ukrajinski lideri prestanu sa uvredama uperenim ka Mađarskoj i prihvate volju mađarskog naroda – naveo je Sijarto u saopštenju govoreći o izborima u nedjelju.

    Sijarto je ponovio da je mađarska vlada osudila rusku vojnu operaciju u Ukrajini od početka, podržala suverenitet susjedne zemlje i počela da šalje pomoć stotinama hiljada ukrajinskih izbjeglica.

    Sijarto je kazao da su time Mađari podržali Orbanovu politiku u pogledu Ukrajine

    – Mislim da je to dovoljno jasno i razumljivo – dodao je šef mađarske diplomatije.

    Podsjetimo, Orban je osudio napad Rusije na Ukrajinu, ali je izbjegao lične kritike na račun Putina. On je takođe zabranio isporuku oružja Ukrajini preko teritorije Mađarske, za razliku od drugih NATO članica koje se graniče sa Ukrajinom – Poljske, Rumunije i Slovačke – i snažno se protivi sankcijama ruskoj energetici, što je stav koji podržavaju mnogi njegovi glasači.

    Mađarska i Ukrajina dijele granicu od oko 135 kilometara, kao i dugogodišnju istoriju tenzija i sukoba.

    Između 150.000 i 200.000 Mađara živi u Ukrajini, od kojih skoro svi u Zakarpatju. Oni predstavljaju jaku manjinu (oko 13 odsto) te ukrajinske oblasti. Кijev, koji je od 2014. umiješan u sukob sa proruskim separatistima na istoku Ukrajine, strahovao je od sličnog scenarija u Zakarpatju, naročito uzevši u obzir Orbanovo praktikovanje “velikomađarske geografije” i ispoljavanje pretenzija na sadašje teritorije Slovenije, Hrvatske, Srbije i Rumunije, prenosi Blic.

    Budimpešta i Kijev su se više puta sukobljavali oko, kako Mađarska kaže, ograničavanja prava etničkih Mađara da koriste svoj maternji jezik u Ukrajini. Te žalbe uglavnom su povezane sa zakonom iz 2017. kojim se ograničava upotreba manjinskih jezika u ukrajinskim školama.

    Dvije godine kasnije, poslanici su zacementirali ukrajinski kao primarni jezik zemlje. Tim zakonom je je srednjim školama u kojima je nastava bila na ruskom i drugim jezicima manjina naloženo da pređu na ukrajinski jezik.

    Mera je usvojena poslije protestnog pokreta Majdan 2014. kojim je sa vlasti svrgnut proruski predsjednik i koji je doveo do ruskog zauzimanja Krima.

    Tenzije su takođe izbile oko legalnosti sticanja dvojnog mađarskog državljanstva u Ukrajini. U gradu Berehove na zapadu Ukrajine se 2018. pojavio video snimak na kojem se navodno vidi kako etnički Mađari dobijaju mađarski pasoš od lokalnog konzulata.

    Dodatno ulje na vatru dolila je objava spiska oko 300 imena ukrajinskih Mađara, koju je na svojim internet stranicama objavila ukrajinska paravojna nacionalistička grupa “Mirotvorci”. Lista, koja je po svemu podsećala na poternicu, izazvala je strah među mađarskom manjinom u Zakarpatju zato što su ‘Mirotvorci’ odranije bili poznati po svojim metodama zastrašivanja.

    Nakon što je zabilježeno nekoliko ubistava imena sa tog spiska, Mađarska je pozvala ukrajinskog ambasadora u Budimpešti da uloži žalbu. Poslije tog incidenta zemlje su međusobno proterale konzule.

    Nakon perioda napetosti, Mađarska i Ukrajina su počele da se vraćaju u normalne odnose prije pandemije. Ali prošlog oktobra, Кijev je optužio Budimpeštu da se “miješa u njegove unutrašnje stvari” nakon podrške promađarskim kandidatima na lokalnim izborima u Ukrajini.

  • SAD i NATO Ukrajini isporučili 25.000 PVO sistema

    SAD i NATO Ukrajini isporučili 25.000 PVO sistema

    Ukrajina je od SAD i njenih saveznika dobila oko 25.000 protivvazdušnih sistema, što je pomoglo Kijevu da ne dozvoli Rusiji nadmoć u vazduhu, koja bi pomogla njenoj kopnenoj invaziji, saopštio je danas načelnik Združenog generalštaba američkih oružanih snaga, general Mark Mili.

    On je naveo i da su SAD i NATO saveznici isporučili Ukrajini 60.000 protivtenkovskih sistema, prenosi Rojters.
    “Ukrajinci su izuzetno zahvalni zbog toga”, naglasio je Mili u obraćanju Komitetu za oružane snage američkog Senata, prenosi Tanjug.

  • Kremlj: Putinu se nikad neće suditi za ratne zločine

    Kremlj: Putinu se nikad neće suditi za ratne zločine

    Ne postoji nikakva šansa da će se ruskom lideru Vladimiru Putinu suditi za ratne zločine, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Nema nikakve mogućnosti za to”, izjavio je Peskov, odgovarajući na novinarsko pitanje da li je Putin zabrinut da će biti izveden pred sud zbog ratnih zločina.

    Peskov je za britansku televiziju “Skaj njuz” rekao da je ruska vojska pretrpjela značajne gubitke tokom specijalne operacije u Ukrajini, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

    Rusija je 24. februara pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, a Putin je ukazao da je cilj zaštita naroda koji je osam godina bio podvrgnut maltretiranju i genocidu kijevskog režima.

  • Rusija izbačena iz Savjeta UN za ljudska prava

    Rusija izbačena iz Savjeta UN za ljudska prava

    Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda danas izglasano je izbacivanje Ruske Federacije iz Savjeta UN za ljudska prava.

    “Za” je glasao i ambasador BiH pri UN Sven Alkalaj. Istu odluku donijela je i Srbija.

    Ukupno 93 zemlje su glasale za, njih 58 je bilo suzdržanih, a 24 “protiv”. U nastavku pročitajte kako su zemlje UN glasale.

    Među onima koji su bili “za” su i sve zemlje regiona uključujući Srbiju.

    U nacrtu Rezolucije, 193-člana Opšte skupštine izrazila je “ozbiljnu zabrinutost zbog tekuće krize ljudskih prava i humanitarne krize u Ukrajini”, posebno zbog izvještaja o ruskom kršenju prava. Upravo to kršenje ljudskih prava koje su počinili ruski vojnici formalni je razlog za izbacivanje Rusije.

    Prije glasanja u UN ukrajinski ambasador Sergij Kislitsja je optužio Rusiju za “stravična” kršenja ljudskih prava te govorio o “masakru u Buči, gradu kod Kijeva u kojem su, optužuje Ukrajina, Rusi pobili na desetke civila.”

    Ruski predstavnik Genadij Kuzmi osudio je glasanje, prenosi Kliks.

  • Raketirana američka baza

    Raketirana američka baza

    Raketirana američka baza u istočnoj Siriji. Povređena su dvojica pripadnika američkog osoblja, saopštio je danas anonimni američki zvaničnik agenciji Rojters.

    Jedan član osoblja je već zbrinut i otpušten iz bolnice, dok drugi mora da se podvrgne medicinskim ispitivanjima zbog traumatske povrede mozga, izjavili su zvaničnici koji su iskoristili pravo da ostanu anonimni, prenosi britanska agencija.

    Istaknuto je da je ovo saopštenje dato prema prvim informacijama i da bi moglo da se promeni.

    Ne zna se ko je izveo najnoviji napad, a američki zvaničnici sumnjaju da su to učinile snage koje podržava Iran, jer one povremeno gađaju američke snage u Iraku i Siriji, navodi Rojters.

  • “To liči na Račak. Cilj – isto kao kod Srbije”

    “To liči na Račak. Cilj – isto kao kod Srbije”

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko smatra da je priča o navodnim ratnim zločinima ruske vojske u Buči nalik na priče o Račku na tzv. Kosovu.

    Harčenko je, za Tanjug, rekao da se sada prema Rusiji primenjuju provokacije koje su korišćene ranije u BiH i na KiM.

    On je istakao da je priča o zločinima ruske vojske u Buči potpuno izmišljena i da za to Rusija poseduje dokaze, koje je diplomatski predstavnik te zemlje u UN izneo.

    “Cilj svega je, kao i ranije u slučaju Srbije, da se Rusija označi odgovornom za zločine kako bi se progurali ciljevi. Oni ne daju da iko čuje ruski stav i vidi ruske dokaze”, istakao je Harčenko.

    Ukazao je da Zapad veruje samo režimu u Kijevu, koji tvrdi da je zločin počinila ruska vojska, a za to nema nijedan dokaz. “Svima je, uz to, jasno da iza te provokacije stoji jedan značajan interes i konkretan cilj, a to je da se spreče pregovori”, objasnio je ambasador.

    Ukazao je da se, nažalost, pripremaju i druge provokacije, pošto se pominje navodno korišćenje hemijskog oružja. Harčenko kaže da je ukrajinska vojska, s tim u vezi, već sprovela diverziju na jedno hemijsko postrojenje.

    “Glavni cilj je da se spreče razgovori, jer Zapadu nije u interesu da se ovi sukobi što brže završe. Njima je cilj da sukobi traju što duže”, dodao je on uz tvrdnje da je ruska vojska napustila Buču bez ikakvih borbenih dejstava pružajući time šansu pregovaračkom procesu.

    Na pitanje kako će Rusija, budući da Zapad zahteva međunarodnu istragu, da dokaže da ruska vojska nije odgovorna za zločine u Buči, odgovara: “Kao i u slučaju prostora bivše Jugoslavije znamo da ne bi bilo objektivnosti. Ali Rusija raspolaže dokazima i videćemo na koji način ćemo to dokazati. U svakom slučaju nećemo sedeti skrštenih ruku”.

    On smatra da sada sve više u javnost isplivavaju informacije o ponašanju ukrajinske vojske, njenog nacionalističkog dela i njihovo ponašanje prema zarobljenicima i korišćenje civila kao ljudskog štita.

    Takve informacije, smatra, nemoguće je sakriti, jer ih je, kako kaže, iz dana u dan sve više, a veruje da je i Evropa počela sve više da razmišlja o tome ko šta radi u Ukrajini.

    Harčenko je na pitanje kako komentariše nejedinstvo u EU oko uvođenja sankcija Rusiji, rekao da je ono evidentno i kao najsvežiji primer navodi izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana.

    “On je posle pobede na izborima bio jasan u vezi kupovine gasa u rubljama. Iz toga se vidi da ima drugačiji odnos, koji se oslanja na nacionalne interese i suverenitet zemlje”, istakao je Harčenko.

    On dodaje da svakog dana postaje sve jasnije da je šteta od sankcija sve veća po EU, a ne i za Rusiju.

    “Mi u Rusiji imamo sve, a cene su ostale na istom nivou”, rekao je on.

    Harčenko je, s tim u vezi, pohvalio Srbiju i konstatovao da je situacija u našoj zemlji stabilna ne samo zbog prethodnih dobrih ekonomskih rezultata, već i zato što odbacuje pridruživanje sankcijama.

    Istakao je da prava neutralnost podrazumeva objektivnost i uzmanje u obzir svih stavova. “A pre svega se, kao što čini Srbija, uzimanje u obzir sopstvenog suvereniteta i nacionalni interes. Znamo da je Srbija u teškom položaju, jer se na nju vrši veliki pritisak. Očekujemo da će Srbija, u međunarodnim organizacijama, nastaviti da vodi politiku na svoj uravnotežen način”, zaključuje Harčenko.

  • Lavrov: Ukrajina ima novi plan, za Rusiju neprihvatljiv

    Lavrov: Ukrajina ima novi plan, za Rusiju neprihvatljiv

    ​Ukrajina je predstavila u srijedu, 6. aprila novi nacrt sporazuma sa Rusijom koji se razlikuje od onog predstavljenom na pregovorima u Istanbulu.

    To je danas objavio šef ruske diplomatiej Sergej Lavrov.

    “U novoj ukrajinskoj verziji sporazuma ne stoji da se ukrajinske bezbjednosne garancije ne odnose na Krim i Sevastopolj, tako da ukrajina predlaže da lideri obe strane razgovaraju o tim teritorijama, što je za Rusiju neprihvatljivo”, rekao je Lavrov.