VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: “To nije sve što bismo mogli da uradimo”

    Putin: “To nije sve što bismo mogli da uradimo”

    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da su udari delom odgovor na napad na Crnomorsku flotu u Sevastopolju koji je izveden u subotu.

    “Delimično jeste“, rekao je Putin odgovarajući na pitanje da li se jučerašnji masovni napadi na energetske objekte u Ukrajini mogu smatrati odgovorom na nedavne događaje u Sevastopolju.

    “Ali to nije sve što bismo mogli da uradimo”, kazao je Putin, prenosi Interfaks.

    Prema njegovim rečima, napad na brodove Crnomorske flote Rusije stvorio je pretnju vojnim i civilnim brodovima, koji učestvuju u sporazumu o izvozu žita, pošto su, prema njegovim rečima, dronovi, i podvodni i vazdušni, kojima je izvršen napad, delimično koristili koridor kojim se žito izvozi iz Ukrajine.

  • Lukašenko odobrio udruženje

    Lukašenko odobrio udruženje

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko odobrio je nacrt sporazuma o osnivanju centara za vojnu obuku sa Rusijom.

    Tu informaciju objavila je BelTA pozivajući se na pres-službu šefa države.

    “Lukašenko je odobrio nacrt sporazuma sa Ruskom Federacijom o stvaranju i radu centara za borbenu obuku za zajedničku obuku vojnog osoblja oružanih snaga”, prenosi agencija.

    Nacrt sporazuma je odobren kao osnova za pregovore, navodi se u izveštaju.

    U Bjelorusiji je takođe primećeno da bjeloruska i ruska strana razvijaju novi saveznički program za unapređenje vojnih objekata koji može da koristi regionalna grupa snaga.

  • Moskva kažnjava

    Moskva kažnjava

    Frenk Gardner, dopisnik BBC-ja za bezbednost, objavio je mini-analizu jutrošnjeg masovnog ruskog raketnog napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

    Moskva bi želela, kaže on, da se današnji talas raketnih napada doživljava kao kazna za ukrajinski napad dronom na ruske vojne ciljeve na Krimu, koji se dogodio u subotu.

    Kremlj želi da se ovo shvati kao upozorenje: Usuđujete se da nas napadnete na Krimu? Evo šta možete očekivati kao odgovor.

    Ali postoji jasan obrazac koji se pojavljuje u poslednjim nedeljama rata. Što više poraza ruska vojska doživljava na bojnom polju, njeni komandanti više kažnjavaju civilno stanovništvo Ukrajine, ističe Bi-Bi-Si.

    Zima je iza ugla, a Moskva se nada da će demoralisati Ukrajince i tako ih naterati da od svojih vlasti traže mirovne pregovore, pod uslovima koje diktira Rusija.

    Za sada se to ne čini verovatnim ishodom, kaže Gardner, dodajući da rusko oružje i dalje može da napravi ogromnu štetu i nanese veliku patnju ukrajinskim civilima. Kremlj se takođe nada da će podrška Zapada Ukrajini jenjavati što se rat duže odugovlači.

    Cilj Rusije je da prekine lanac snabdevanja kojim zapadno oružje stiže u Ukrajinu, što joj zauzvrat omogućava ne samo da se odbrani već i da suzbije ruske okupatore.

  • Poruka iz Evrope za Srbiju

    Poruka iz Evrope za Srbiju

    Poslanik Evropskog parlamenta iz Francuske Tjeri Marijani, izjavio je da su stalna uslovljavanja ono što očekuje Srbiju.

    Poslanik je ocenio da naša zemlja sada sledi put nezavisnosti bivšeg francuskog predsednika, generala Šarla de Gola.

    “EU je prešla put od unije koja je utvrđivala ekonomski princip do one koja nameće politički model. Vidim da Srbija nema želju da popusti pred evropskim pritiscima. Francuska je jedna od zemalja osnivača EU. General De Gol je želeo nezavisnu Evropu koja poštuje nacije.To je baš ona politika koju danas vodi Srbija i koja treba da se vodi”, rekao je Marijani za Večernje novosti.

    On je rekao da se divi izboru Srbije da ne uvede sankcije Rusiji i da naša zemlje ne rizikuje da joj zbog toga budu uvedene kaznene mere, ali da treba očekivati neku vrstu reakcije EU.

    “Ono što rizikujete je da se evropska pomoć smanji. Ako i uvedete sankcije, posle će zahtevati da priznate Kosovo. Uostalom, to vam već traže“, rekao je Marijani.

    On nije želeo da kaže šta Srbija treba da radi u vezi sa KiM, već je istakao da je to stvar o kojoj zemlja treba suvereno da odlučuje. “Srbima nije potreban savet stranaca. Shvatam da jedna država ne želi da menja svoju istoriju. Svaka zemlja treba da poštuje svoju istoriju. Kad bi neko, na primer, tražio da nezavisnost Korzike, o tome bi trebalo da odlučuje francuski narod, a ne EU“, zaključio je Marijani.

  • Rusi tvrde: “Našli smo protivotrov za sankcije Zapada”

    Rusi tvrde: “Našli smo protivotrov za sankcije Zapada”

    Prema rečima ruskog ministra finansija, Rusija može da se nosi s ograničenjima koja su joj uvele zapadne zemlje zbog napada na Ukrajinu.

    Šef ruskog Ministarstva finansija Anton Siluanov rekao je da je Rusija “pronašla protivotrov” za zapadne sankcije, prenosi Poslovni dnevnik.

    “Zajednička zasluga, uključujući i Ministarstvo finansija, jeste da smo razvili ceo niz mera za odgovor na tešku situaciju. Već imamo približan program delovanja, program odluka kako ćemo graditi privredu, finansije. Već imamo određene recepte za rad u takvim ograničenjima”, rekao je Siluanov.

    Prema rečima ruskog ministra finansija, Rusija može da se nositi s ograničenjima koja su joj uvele zapadne zemlje zbog napada na Ukrajinu.

    “Već smo naučili kako da odgovorimo na ograničenja s kojima moramo živeti. Pronašli smo protivotrov protiv ovih sankcija”, rekao je, prenosi Tass.

  • Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju: Izrael se mora riješiti nuklearnog oružja

    Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju: Izrael se mora riješiti nuklearnog oružja

    Prvi komitet Generalne skupštine Ujedinjenih nacija podržao rezoluciju kojom se Izrael poziva da se riješi svog nuklearnog oružja i nuklearne lokacije stavi pod nadzor Međunarodne agencije za atomsku energiju, piše The Jerusalem Post.

    Zemlje članice Generalne skupštine UN-a podržale su rezoluciju sa 152 glasa “za”, dok je pet zemalja bilo protiv.

    Bila je to jedna u nizu rezolucija koje Prvi komitet odobrava, prije konačnog glasanja na plenumu Generalne skupštine UN-a.

    Pet nacija koje su se usprotivile rezoluciji usvojenoj u petak pod nazivom “rizici od nuklearnog širenja na Bliskom istoku” su: Kanada, Izrael, Mikronezija, Palau i Sjedinjene Američke Države. Još 24 zemlje bile su uzdržane, uključujući članice Evropske unije.

    Godišnju rezoluciju koju je Egipat podnio Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku sponzorisale su Palestinske vlasti i 19 zemalja uključujući Bahrein, Jordan, Maroko i Ujedinjene Arapske Emirate.

    Rezolucija je uglavnom usmjerena na Izrael, za koji se vjeruje da je jedna od samo devet nacija koje posjeduju nuklearno oružje. Izrael nikada nije priznao da ima takvo oružje.

    U rezoluciji se navodi da je Izrael jedina zemlja na Bliskom istoku i jedna od rijetkih među 193 zemlje članice UN-a, koja nije potpisala Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

    Izrael se poziva “da pristupi Ugovoru bez daljeg odlaganja, da ne razvija, proizvodi, testira ili na drugi način nabavlja nuklearno oružje, da se odrekne posjedovanja nuklearnog oružja i da sva svoja nesigurna nuklearna postrojenja stavi pod puni opseg zaštitnih mjera Agencije kao važnu mjeru za izgradnju povjerenja među svim državama u regionu i kao korak ka jačanju mira i sigurnosti”.

  • Eksplozije u Kijevu

    Eksplozije u Kijevu

    Serija eksplozija odjeknula je jutros u Kijevu, izjavili su očevici, a regionalne vlasti u sjevernom, istočnom i centralnom dijelu Ukrajine takođe su izvijestile o raketnim napadima.

    Rusija je pojačala raketne udare u Ukrajini u prethodnim sedmicama, nakon što je optužila Kijev za eksploziju na Krimskom mostu.

    Dim se mogao vidjeti iznad Kijeva poslije više od deset eksplozija, rekli su očevici, a u dijelovima grada prekinuto je snabdijevanje električnom energijom i rad mobilne telefonije.

    Gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov rekao je da je grad pogođen sa dva projektila i da su meta bili “ključni infrastrukturni objekti”.

    Detonacije su se čule i u gradovima Zaporožje i Čerkasi.

  • Evropa polako „puca“ pod teretom novog talasa izbjeglica iz Ukrajine

    Evropa polako „puca“ pod teretom novog talasa izbjeglica iz Ukrajine

    Evropa “puca” pod novim talasom ukrajinskih izbjeglica koji su prisiljeni napustiti svoje domove jer su ih ruski napadi na elektrane ostavili bez grijanja i struje, piše britanski Telegraf.
    Mađari, na primjer, itekako osjećaju nadolazeći pritisak. Od početka invazije Vladimira Putina, 963.812 izbjeglica ušlo je u Mađarsku s granice Ukrajine i Rumunije. Na vrhuncu je u jednom danu stiglo više od 25.000 Ukrajinaca, uglavnom žena i djece.

    Dolasci su se počeli smanjivati ​​sredinom marta, ali ponovno rastu i Mađari se već pripremaju da prihvate desetine hiljada novih izbjeglica.

    „Rekli su da su došli u Mađarsku zbog nestanka struje i jer im je hladno i nemaju grijanje. Očekujemo da će brojke ekslpodirati na zimu“, kaže Aleksandra Szentkirali, vladina portparolka u Humanitarnoj tranzitnoj tački u sportskom centru u Budimpešti, prenosi Jutarnji list.

    Većina Ukrajinaca koristila je Mađarsku kao tranzitno odredište. Tačan broj izbjeglica koji borave u Mađarskoj nije jasan jer Ukrajinci imaju sporazum o bezviznom režimu s EU-om, ali do sada su odobrena 27.993 zahtjeva za azil od 31.313 zahtjeva od početka rata.

    Drugdje u Evropi sistem je blizu prelomne tačke. Više od milion Ukrajinaca stiglo je u Njemačku, gdje su opštine upozorile da ne mogu primiti više ljudi.

    Postavljeni su šatori i privremena skloništa jer su migrantski centri puni. Policija sumnja da su požari u dva hotela u kojima su smještene ukrajinske izbjeglice u Rostocku, na sjeveroistoku Njemačke, i Bautzenu, istočno od Drezdena, bili politički motivisani.

    Poljska je na prvoj crti krize, s više od 1,4 miliona Ukrajinaca koji su sada zvanično registrovani u zemlji i očekuju novi talas izbjeglica tokom zime.

    U zemlji postoji ogromna podrška Ukrajini, ali kriza troškova života počinje uzimati danak ekonomiji. Od sredine sljedećeg mjeseca Ukrajinci koji žive u zajedničkom smještaju i koji imaju posao moraće plaćati polovinu troškova smještaja.

    Irska vlada najavila je da će zbrinjavanje 100.000 ukrajinskih izbjeglica iduće godine koštati 2,5 milijarde evra i sugerisala da bi mogla prihvatiti do 200.000 ukrajinskih izbjeglica.

    No, Dablin se bori da pronađe smještaj za sve Ukrajince, s kamp krevetima u vojnom stilu raspoređenim u sportskim centrima.

    Mađarska je do sada potrošila 68 miliona evra i dodatnih 21,1 milion evra iz sredstava EU-a na svoj humanitarni program, uprkos svom tvrdokornom stavu o imigraciji i tinjajućim napetostima s Kijevom. Budimpeštanski centar otvoren je 24 sata dnevno, a ljekarska pomoć i veterinar dostupni su mačkama i psima. Mađari su preplavili centar donacijama igračaka i odjeće.

  • Indija: Broj mrtvih nakon rušenja mosta porastao na 141, za mnogima se još traga

    Indija: Broj mrtvih nakon rušenja mosta porastao na 141, za mnogima se još traga

    Najmanje 141 osoba je poginula kada se srušio pješački viseći most u zapadnoj indijskoj državi Gujarat. Očekuje se da će broj žrtava rasti.

    Policija, vojska i timovi za reagovanje na katastrofe su raspoređeni, a spasilačke akcije se nastavljaju.

    Više od 177 ljudi je do sada spašeno, rekli su zvaničnici.

    “Mnoga djeca su uživala na odmoru za Diwali i dolazila su ovdje kao turisti”, rekao je očevidac po imenu Sukram za Reuters.

    “Svi su pali jedan na drugog. Most se srušio zbog preopterećenja.”

    Lokalni zvaničnik je rekao da su većina poginulih žene, djeca ili starije osobe. Most u Morbiju ponovo je otvoren prije samo nedelju dana nakon popravke.

    U to vrijeme na mostu je bila gužva dok su ljudi slavili festival Diwali, rekli su zvaničnici.

    Video snimci na društvenim mrežama prikazuju desetine ljudi koji se drže za olupine dok su timovi hitne pomoći pokušavali da ih spasu. Neki preživjeli su se popeli na pokidanu mrežu mosta, a drugi su uspjeli doplivati ​​do obala rijeke.

    Izvještaji kažu da je nekoliko stotina ljudi bilo na mostu kada se srušio u nedjelju oko 18:40 po tamošnjem vremenu.

    Na video snimku snimljenom prije urušavanja vidi se da je most prepun ljudi i da se njiše, a mnogi su se držali za mrežu sa strane.

    Gujarat je država odakle je porijeklom indijski premijer Narendre Modija, koji je najavio odštetu porodicama žrtava. Rekao je da je “duboko tužan zbog tragedije”.

    Postavljaju se pitanja da li su rađene sigurnosne provjere prije ponovnog otvaranja mosta. Inače, ovo je popularna turistička atrakcija poznata lokalno kao Julto Pul (ljuljajući most).

    Most od 230 metara na rijeci Machchu izgrađen je za vrijeme britanske vladavine u 19. vijeku.

  • Lula da Silva je novi predsjednik Brazila

    Lula da Silva je novi predsjednik Brazila

    Luiz Inacio Lula da Silva je novi predsjednik Brazila nakon što je na izborima pobijedio protukandidata i aktuelnog predsjednika Jaira Bolsonara.

    Brazil je skrenuo ulijevo jer je bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva na predsjedničkim izborima pobijedio aktuelnog, ekstremno desničarskog, predsjednika Jaira Bolsonara.
    Nakon kampanje podjela u kojoj su se dva rivala na suprotnim stranama političkog spektra sukobila, Lula je osvojio 50,9% glasova.

    To je bilo dovoljno da se pobijedi Jair Bolsonaro, čije su pristalice bile uvjerene u pobjedu. Ali podjela koju su ovi izbori istakli teško da će nestati.

    To je zapanjujući povratak za političara koji se nije mogao kandidirati na posljednjim predsjedničkim izborima 2018. godine jer je bio u zatvoru i zabranjeno mu je da se kandiduje.

    Proglašen je krivim za primanje mita od brazilske građevinske firme u zamjenu za ugovore s brazilskom državnom naftnom kompanijom Petrobras.

    Lula je u zatvoru proveo 580 dana prije nego što mu je presuda poništena i on se vratio u političku borbu.

    “Pokušali su da me živog zakopaju i evo me”, rekao je, započevši svoj pobjednički govor.

    Istraživanja javnog mnijenja su od početka sugerirala da će pobijediti na izborima, ali kada je njegovo vodstvo u prvom krugu bilo mnogo manje od predviđenog, mnogi Brazilci su počeli sumnjati u to.

    Lula ima 77 godina i bio je predsjednik Brazila od 2003. do 2010. godine. Ključ njegove popularnosti tokom prva dva mandata bio je izvlačenje miliona Brazilaca iz siromaštva.

    “Danas kažemo svijetu da se Brazil vratio. Previše je velik da bi bio protjeran u ovu tužnu ulogu globalnog parije”, dodao je Lula.

    Ali u središtu njegovog govora bilo je obećanje da će se uhvatiti u koštac s glađu, koja je u porastu u Brazilu i koja pogađa više od 33 miliona ljudi. No to neće biti lak zadatak nakon pandemije.

    Jair Bolsonaro još se nije oglasio i priznao poraz.