VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Sankcijama Zapad želi da preoblikuje Balkan po svojim šablonima

    Zaharova: Sankcijama Zapad želi da preoblikuje Balkan po svojim šablonima

    Moskva osuđuje američke i britanske sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, te istakla da Zapad pod izmišljenim izgovorima nastoji da eliminiše sve neistomišljenike i one koji nisu saglasni sa zapadnom neokolonijalnom politikom.

    “Odlučno osuđujemo unilateralna personalna ograničenja uvedena Dodiku i brojnim zvaničnicima”, navodi se u saopštenju Zaharove, objavljenom na sajtu MIP-a.

    Ona je ocijenila da takva praksa nezakonitih sankcija najmanje može da osigura realizaciju pozitivne agende, jača povjerenje, međunacionalnu slogu, mir i stabilnost u BiH i regionu u cjelini.

    Zaharova je ukazala da Zapad nastoji da reformatira Balkan po sopstvenim mjerilima.

    “Očigledno je da Zapad, sprovodeći takvu zlonamjernu i destruktivnu politiku, teži samo jednoj stvari, a to je da preoblikuje Balkan po sopstvenim šablonima, nanoseći štetu nacionalnim interesima zemalja regiona, da pod izmišljenim izgovorima eliminiše sve neistomišljenike i one koji se ne slažu sa zapadnom neokolonijalnom politikom”, ocijenila je Zaharova.

    Prema njenim riječima, Moskva je uvjerena da je Balkan teritorija ravnopravne saradnje, a ne konfrontacije i svođenja računa.

    “S tim u vezi, Rusija apeluje na sve spoljne učesnika da odustanu od egoističnih pristupa i da se vrate konstruktivnoj saradnji”, poručila je Zaharova.

    Velika Britanija je u ponedjeljak, 11. aprila, saopštila da je uvela sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku i predsjedniku Republike Srpske Željki Cvijanović zbog “pokušaja potkopavanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine“.

    Ranije je kancelarija za kontrolu stranih sredstava pri američkom Ministarstvu finansija uvela sankcije Dodiku i banjalučkoj Alternativnoj televiziji zbog, kako se navodi, aktivnosti i pretnji po stabilnost i teritorijalni integritet BiH.

  • Rusija će “prijateljskim nacijama” prodavati naftu po niskim cijenama

    Rusija će “prijateljskim nacijama” prodavati naftu po niskim cijenama

    Ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov rekao je da je njegova zemlja spremna da prodaje naftu i naftne derivate tzv. prijateljskim zemljama u bilo kojem rasponu cijena, objavio je jučer list Izvestia.

    Šulginov je prokremljskom listu govorio o stanju ruske naftne i gasne industrije, koja se suočava sa izazovima zbog bojkota i sankcija zbog invazije na Ukrajinu.

    Rekao je da bi cijene sirove nafte na prodajnim mjestima u principu mogle dostići 80 do 150 dolara po barelu, iako je Rusija više fokusirana na osiguranje funkcionisanja naftne industrije. Međunarodna referentna vrijednost sirove nafte prošlog je mjeseca dostigla cijenu od skoro 140 dolara po barelu, a od srijede je pala na oko 100 dolara po barelu.


    Šulginov nije precizirao na koje to prijateljske zemlje misli, ali se zna da Indija i Kina kupuju jeftinu ruske nafte. Nijedna od tih zemalja nije otvoreno osudila Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu. Indija, treći najveći potrošač nafte u svijetu, prošle godine je kupila oko 12 miliona barela od Rusije, što čini samo 2 posto njenog ukupnog uvoza.

    U međuvremenu, velike kineske državne rafinerije nafte ne potpisuju nove ugovore o kupovini nafte, iako manje nezavisne rafinerije i dalje diskretno kupuju rusku naftu, izvijestio je Reuters prošle sedmice.

    Rusija je energetski moćna, pa će čak i usljed sankcija i bojkota, ubirati skoro 321 milion dolara od svog izvoza energije u 2022. godini, za 36 posto više nego 2021. godine.
    EU kao glavni kupac ruskih energenata, uvela je prošle sedmice zabranu uvoza uglja iz Rusije. Razmatra se i zabrana uvoza nafte, ali se ne spominje prekid uvoza prirodnog gasa.

  • “NATO, igrate se s vatrom u Odesi”

    “NATO, igrate se s vatrom u Odesi”

    Otvaranjem tajne baze u blizini Odese za praćenje brodova ruske Crnomorske flote, NATO se “igra vatrom”, smatraju ruski stručnjaci.

    Kako prenosi Sputnjik, u tajnoj bazi NATO angažovani su rumunski plaćenici, čiji je glavni zadatak sprečavanje amfibijskog desanta ruskih trupa u Odeskoj oblasti, a ruska baza je samom tim legitimna vojna meta.

    Tajna baza se može smatrati “očima i ušima” NATO-a na obali Crnog mora, kaže vojni ekspert Andrej Golovatjuk, ističući da će ruske Oružane snage naći način da neutrališu taj objekat, kako ne bi naneo štetu ruskoj floti.

    “U principu, svaki NATO objekat je teoretski opasan. U toj bazi u blizini Odese oni prikupljaju obaveštajne podatke i prenose te informacije za dalju primenu… Samim tim, nepoželjno je postojanje takvog objekta. To, moguće, i nije baza u pravom smislu reči, već se najverovatnije radi o nekoj vrsti malog objekta, koji se sastoji od nekoliko, recimo, vozila ili uređaja za praćenje kretanja ruskih brodova u Crnom moru”, kaže ekspert, komentarišući navode izvora Sputnjika koji tvrdi da se u predgrađu Odese, lučkog grada na jugu Ukrajine, nalazi tajna baza NATO-a sa opremom koja omogućava da se odrede tačne koordinate bilo kog broda u Crnom moru u radijusu do 200 kilometara.

    Kako je naveo izvor, glavni stručnjaci koji su u toj bazi angažovani su pripadnici rumunske privatne vojnoj kompanije “Nordstarsuport grup”. Osim sprečavanja amfibijskog desanta ruske vojske ova tajna baza NATO-a ima zadatak da obaveštava Oružane snage Ukrajine o koordinatama ruskih ratnih brodova kako bi na njih usmerili ukrajinske protivbrodske rakete.

    Istina o ruskom desantu na Odesu

    Komentarišući saznanja da je zadatak rumunskih plaćenika sprečavanje amfibijskog desanta, ruski vojni ekspert Viktor Litovkin kaže da je veliko pitanje da li se uopšte planira ruski desant u Odesku oblast, s obzirom na to da su svi prilazi toj oblasti minirani ukrajinskim minama, koje su čak bačene i u akvatoriju Crnog mora nedaleko od Odese.

    “Čak 420 plutajućih morskih mina je bačeno u vodu i deo njih je u Crnom moru, dok je nekoliko pronađeno u Turskoj i Rumuniji i već su deaktivirane. Naši mornari su ih deaktivirali. Osim toga, i obala je minirana. Dakle, diskutabilno je pitanje da li će doći do iskrcavanja ruskih trupa na obalu kod Odese, jer niko ne zna kakve planove ima Generalštab Ruske Federacije”, kaže Litovkin.

    Litovkin takođe ističe da će svaka strana baza na ukrajinskom tlu, uključujući i ovu u predgrađu Odese, uvek biti legitiman cilj za uništenje od strane Ruske Federacije.

    “A što se tiče pripadnika rumunske privatne vojne kompanije, ti plaćenici su takođe postali meta za rusku vojsku, baš kao što su to i ukrajinske snage koje su se utaborile u blizini čeličane „Azovstal“ i svi strani instruktori i plaćenici, koji su se tu sakrili”, kaže ekspert.

    Pokušaj zastrašivanja Rusije

    Litovkin ocenjuje da NATO ulaže dodatne snage i napore za praćenje brodova ruske Crnomorske flote s ciljem da “zastraši i uzbuni Rusiju”.

    “Oni ionako već nadziru sve brodove u Crnom moru iz baza u Rumuniji, Bugarskoj, Turskoj, a takođe imaju i satelite. Osim toga, postoji i međunarodni sistem koji prati sve brodove i sve avione u svetu, tako da je otvaranje dodatnih baza reklama za NATO, kako bi pokazali da NATO ne spava, da NATO jača snage protiv ‘agresivne Rusije’ itd. Dakle, ovo je samo demonstracija važnosti NATO-a, a zapravo je ta Alijansa američko oruđe za kontrolu Evrope. Ili, drugim rečima, to je omča oko vrata Evrope, uz pomoć koje SAD upravljaju Starim kontinentom”, kaže Litovkin.

    Ekspert smatra da ova baza kraj Odese ne predstavlja nikakvu pretnju za Rusiju, zato što “Rusija ne namerava da ratuje sa NATO-om, dok se NATO takođe ne usuđuje da ratuje protiv Rusije”.

    “Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, u vezi sa situacijom u Ukrajini, ponavlja mantru o tome kako je neprihvatljivo da rat u Ukrajini pređe granice ove zemlje i završi na teritoriji zemalja NATO-a. Njima je jasno da bi moglo da dođe do sučeljavanja sa nuklearno-raketnom državom kao što je Rusija, a toga se jako plaše. S druge strane, shvataju da ne mogu ništa da urade protiv Rusije i da će NATO kao vojna organizacija izgubiti smisao u očima mnogih evropskih naroda”, smatra Litovkin.

    Istina o ruskom desantu na Odesu
    Komentarišući saznanja da je zadatak rumunskih plaćenika sprečavanje amfibijskog desanta, ruski vojni ekspert Viktor Litovkin kaže da je veliko pitanje da li se uopšte planira ruski desant u Odesku oblast, s obzirom na to da su svi prilazi toj oblasti minirani ukrajinskim minama, koje su čak bačene i u akvatoriju Crnog mora nedaleko od Odese.

    „Čak 420 plutajućih morskih mina je bačeno u vodu i deo njih je u Crnom moru, dok je nekoliko pronađeno u Turskoj i Rumuniji i već su deaktivirane. Naši mornari su ih deaktivirali. Osim toga, i obala je minirana. Dakle, diskutabilno je pitanje da li će doći do iskrcavanja ruskih trupa na obalu kod Odese, jer niko ne zna kakve planove ima Generalštab Ruske Federacije“, kaže Litovkin.

    Litovkin takođe ističe da će svaka strana baza na ukrajinskom tlu, uključujući i ovu u predgrađu Odese, uvek biti legitiman cilj za uništenje od strane Ruske Federacije.

    „A što se tiče pripadnika rumunske privatne vojne kompanije, ti plaćenici su takođe postali meta za rusku vojsku, baš kao što su to i ukrajinske snage koje su se utaborile u blizini čeličane „Azovstal“ i svi strani instruktori i plaćenici, koji su se tu sakrili“, kaže ekspert.

    Pokušaj zastrašivanja Rusije

    Litovkin ocenjuje da NATO ulaže dodatne snage i napore za praćenje brodova ruske Crnomorske flote s ciljem da „zastraši i uzbuni Rusiju“.

    „Oni ionako već nadziru sve brodove u Crnom moru iz baza u Rumuniji, Bugarskoj, Turskoj, a takođe imaju i satelite. Osim toga, postoji i međunarodni sistem koji prati sve brodove i sve avione u svetu, tako da je otvaranje dodatnih baza reklama za NATO, kako bi pokazali da NATO ne spava, da NATO jača snage protiv ‘agresivne Rusije’ itd. Dakle, ovo je samo demonstracija važnosti NATO-a, a zapravo je ta Alijansa američko oruđe za kontrolu Evrope. Ili, drugim rečima, to je omča oko vrata Evrope, uz pomoć koje SAD upravljaju Starim kontinentom“, kaže Litovkin.

  • Rusija upozorila NATO da će biti posljedica ako primi u članstvo Finsku i Švedsku

    Rusija upozorila NATO da će biti posljedica ako primi u članstvo Finsku i Švedsku

    Rusija je upozorila NATO da će ukoliko se Finska i Švedska pridruže ovom vojnom savezu poduzeti mjere u Baltičkom moru.

    Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije i trenutno zamjenik predsjednika Sigurnosnog vijeća Ruske Federacije je rekao da bi članstvo ove dvije države u NATO savezu značilo kraj beznuklearnog statusa Baltika.

    “Ne bi bilo više razgovora o beznuklearnom statusu za Baltik, balans se mora uspostaviti,” poručio je Medvedev.

    Također je kazao da iako članstvo ovih država ne bi predstavljalo veliku promjenu za Rusiju, ove države bi se posmatrale kao protivnici te bile bi poduzete odgovarajuće mjere.

    Finska i Švedska su jučer poduzele korake ka priključivanju NATO savezu nakon što su premijerke ove dvije države na zajedničkoj konferenciji za novinare rekle da je rat u Ukrajini promijenio sigurnosnu arhitekturu Evrope i način razmišljanja u baltičkim zemljama.

    Sanna Marin, finska premijerka je rekla da će ova država odluku o priključivanju NATO savezu donijeti u sljedećih nekoliko sedmica ali da se ne radi o mjesecima.

  • Amerika prvi put šalje Ukrajini teško naoružanje, objavili šta je u paketu

    Amerika prvi put šalje Ukrajini teško naoružanje, objavili šta je u paketu

    Američki predsjednik Joe Biden najavio je dodatnih 800 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini, proširujući opseg pruženih sistema na tešku artiljeriju, uoči šireg ruskog napada koji se očekuje na istoku Ukrajine.

    Paket, kojim ukupna vojna pomoć od početka invazije raste na više od 2,5 milijardi dolara, uključuje artiljerijske sisteme, granate, oklopne transportere i čamce, rekao je Biden u izjavi nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Biden je rekao da je također odobrio slanje dodatnih helikoptera, rekavši da je oprema dostavljena Ukrajini od ključne važnosti dok se zemlja suočava s invazijom.

    “Sada se ne možemo odmarati. Kao što sam uvjeravao predsjednika Zelenskog, američki narod će nastaviti stajati uz hrabri ukrajinski narod u njegovoj borbi za slobodu”, rekao je Biden u pisanoj izjavi.

    Novi paket uključuje 11 helikoptera Mi-17 koji su bili namijenjeni Afganistanu prije nego što je prošle godine pala vlast koju su podržavale SAD.

    Također uključuje 18 haubica kalibra 155 mm, uz 40.000 granata, proturaketnih radara, 200 oklopnih transportera i 300 dodatnih bespilotnih letjelica “Switchblade”. Ovo je bio prvi put da SAD dostavljaju Ukrajini haubice.

    Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da će neki od sistema, poput haubica i radara, zahtijevati dodatnu obuku za ukrajinske snage koje nisu navikle koristiti američku vojnu opremu.

    “Svjesni smo rokova i znamo da nam vrijeme nije prijatelj”, rekao je Kirby na pitanje o brzini isporuka.

  • Putin zakazao sastanak o sektoru nafte i gasa

    Putin zakazao sastanak o sektoru nafte i gasa

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održaće sutra sastanak o aktuelnoj situaciji u sferi nafte i gasa, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Predsjednik Putin nastaviće rad na sektorima, a sastanak o trenutnoj situaciji u sektoru nafte i gasa zakazan je za sutra”, rekao je Peskov.

    Ruski lider je ranije danas održao sastanak o razvoju arktičke zone, prenosi TAS S.

  • Nehamer: Isporuka gasa biće po ugovoru, plaćanje u evrima

    Nehamer: Isporuka gasa biće po ugovoru, plaćanje u evrima

    Austrijski kancelar Karl Nehamer rekao je da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin, tokom njihovog sastanka početkom sedmice u Moskvi, poručio da je isporuka ruskog gasa ka Austriji bezbjedna i da ta zemlja može da nastavi sa isplatama u evrima, javili su danas lokalni mediji.

    Nehamer se početkom sedmice sastao sa Putinom i do sada nije pominjao razgovore o bezbjednosti isporuka ruskog gasa Austriji.

    Austrija dobija 80 odsto svog prirodnog gasa od Rusije i protiv je uvođenja naftnog embarga jer smatra da to, za sada, nije moguće.

    “Putin je rekao da je isporuka gasa sigurna, da će Moskva isporučivati količine dogovorene ugovorom i da se isplata može nastaviti u evrima”, izjavio je Nehamer za austrijsku novinsku agenciju “APA”.

  • Le Pen za izlazak Francuske iz NATO saveza, poziva na saradnju bloka sa Rusijom

    Le Pen za izlazak Francuske iz NATO saveza, poziva na saradnju bloka sa Rusijom

    Liderka francuske krajnje desnice Marine Le Pen izjavila je kako podržava bliže veze između NATO saveza i Rusije, te dodala da će Pariz ponovno napustiti vojnu alijanse koju predvode SAD ako ona osvoji mjesto predsjednice.

    Le Pen će se 24. aprila suočiti s predsjednikom Emmanuelom Macronom u drugom krugu izbora, a jučer je izjavila da bi trebalo doći do strateškog približavanja između NATO-a i Rusije nakon što se završi rat u Ukrajini.

    “Čim se rusko-ukrajinski rat završi i bude riješen mirovnim sporazumom, pozvat ću na implementaciju strateškog približavanja NATO-a i Rusije”, rekla je Le Pen na konferenciji za medije.

    Samo 11 dana uoči drugog kruga izbora za poziciju francuskog predsjednika naglasila je svoja glavna vanjskopolitička obraćanja kao kandidat krajnje desnice koji nema prethodnog iskustva u vladi ili međunarodnim poslovima.

    Pobjeda Le Pen u drugom krugu glasanja 24. aprila odjeknula bi Evropom kao i preko Atlantika, postavljajući velikog euroskeptika u Elizejsku predsjedničku palatu i nekoga ko je dugo iskazivao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
    Prije pet godina nakon što se suočila s Macronom u drugom krugu predsjedničkih izbora 2017. godine koje je teško izgubila, Putin je ugostio Le Pen u Kremlju.

    Tada je zadivljeno izjavila da dijeli iste vrijednosti kao Putin i da se s njim kao i tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom pojavljuje novi svjetski poredak.

    Le Pen je promijenila stav prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu i rekla da je ima neutralan odnos sa obe nacije.

  • Rusija: Na krstarici Moskva požar i eksplozija municije

    Rusija: Na krstarici Moskva požar i eksplozija municije

    Rusija je danas saopštila da je glavni brod njene Crnomorske flote, raketna krstarica Moskva, ozbiljno oštećen i da je njegova posada evakuisana nakon eksplozije za koju Ukrajina tvrdi da je rezultat raketnog udara.

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je požar na raketnoj krstarici Moskva izazvao eksploziju municije, preneo je TAS S.

    Nije navedeno šta je izazvalo požar, ali Maksim Marčenko, ukrajinski guverner regiona oko crnomorske luke Odesa, saopštio je da je Moskva pogođena sa dve protivbrodske krstareće rakete Neptun ukrajinske proizvodnje, prenosi Rojters.

    „Rakete Neptun koje čuvaju Crno more izazvale su veoma ozbiljnu štetu“, rekao je ukrajinski zvaničnik u objavi na internetu.

    Moskva je drugi veliki brod za koji je poznato da je pretrpeo ozbiljna oštećenja od početka rata, pošto je prošlog meseca Ukrajina saopštila da je uništila desantni brod Orsk u Azovskom moru, navodi britanska agencija.

    Moskva je vodeći brod Crnomorske flote Rusije i projekta 1164 Atlant, a pod imenom Slava porinut je 1983. godine, dok je sadašnji naziv dobio je 1996. godine. Brod je opremljen sa 16 raketnih lansera P-1000 Vulkan, dometa od najmanje 700 km, preneo je TAS S.

  • Prva ruska javna kritika Srbije: Mi svoje prijatelje u teškim trenucima uvijek podržavamo

    Prva ruska javna kritika Srbije: Mi svoje prijatelje u teškim trenucima uvijek podržavamo

    Rusija računa na dosljednu poziciju Srbije prema Rusiji u okviru međunarodnih organizacija, izjavila je zvanična predstavnica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova, prenosi Sputnjik.

    “Bilježimo izjave srbijanskih političara o pritiscima koji se na njih vrše. Bilježimo i izjave srbijanske strane da im je Rusija prijatelj. Možda imamo različite poglede na prijateljstvo. Mi svoje prijatelje u teškim trenucima uvijek podržavamo”, saopštila je ona.

    Ona je navela da Rusija razumije da su mnoge države koje žele da vode nezavisnu, izbalansiranu politiku pod jakim pritiskom, prije svega SAD-a, i da moraju da idu na kompromise.

    “Ako je riječ o onima koji se proglašavaju našim prijateljima, onda je to nemoguće razumjeti. Polazimo od toga da će se naši tradicionalni partneri u svom djelovanju u okviru međunarodnih organizacija na raznim multilateralnim platformama dosljedno držati stavova koji odražavaju njihove istinske nacionalne interese i istinski prijateljski odnos prema nama”, zaključila je Zaharova, prenio je FoNet.